Kao što nam je nepoznata dubina studenca, kad ga promatramo, tako nam je često zagonetno i srce čovječje: dugo čovjek mora ispitivati srce čovječje, dok ga ne upozna pa što više i svakom čovjeku njegovo rođeno srce je zagonetka.

78




Sjedište naših osjećaja je srce. Ono je izvor i dobra i zla u čovjeku.

Može se povući vrlo lijepa paralela između čovječjeg srca i studenca.

Studenac je izvor vodi, koju trebamo za svoju potrebu, a srce je izvor naših osjećaja. Kao što se neprestano voda u studenac sa svih strana priljeva, tako bujaju i osjećaji u srcu čovječjem.

Kao što nam je nepoznata dubina studenca, kad ga promatramo, tako nam je često zagonetno i srce čovječje: dugo čovjek mora ispitivati srce čovječje, dok ga ne upozna pa što više i svakom čovjeku njegovo rođeno srce je zagonetka.

U čistom studencu je voda bistra kao suza, a čisto srce je plemenito i puno uzvišenih osjećaja. Nečist studenac daje pokvarenu vodu, kao što su u nečistu srcu pokvareni osjećaji. Kao što se voda u studencu lako zagadi, tako se lako pokvari i srce čovječje pa je ono onda izvor svake nečistoće.

….

Kao što nije voda iz svakog studenca za piće, tako nije ni srce svakog čovjeka plemenito.

I dobar se studenac s vremena na vrijeme mora čistiti, jer voda u njemu inače obljutavi. Pa tako i čovjek srce svoje mora češće čistiti, jer inače od najplemenitijeg čovjeka može postati pokvaren i grešan.

A kao što nam je za život prijeko potrebna zdrava voda, tako nam je za sretan i bogougodan život u prvom redu potrebno čisto srce, jer je samo tako naš rad i život Bogu na slavu, a nama na dobro.

Srce ne može biti i dobro i zlo, kao što nema ni studenca koji bi davao i dobru i pokvarenu vodu.

Dužnost je zato svakog čovjeka da pazi na svoje srce, da se ne zagadi, već da ga oplemeni tako da njegovom plemenitošću može napojiti sve svoje snage, sav svoj rad, kao što svježa voda iz izvora natapa svoju okolinu.

78




Tako će procvjetati i naš život, kao što buja i napreduje drvo, posađeno kraj izvora.

Pravedniku je kao drvetu posađenu pri izvoru, koje daje plod svoj u vrijeme svoje (Ps. 1, 3).

Srce čovječje je duboko (Jerem. 17, 9).

Naročito čuvaj srce svoje, jer je ono izvor života (Priče, 23).

Nijedan izvor ne daje slane i slatke vode (Jak. 3, 11-12).

I pokaza mu čistu rijeku vode životne (Otkrov. 22, 1).

bastabalkana

25 BHAGAVAD GITA

BHAGAVAD-GITA

Dragulj svjetske književnosti - mudrost bez granica

Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce, teologe i filozofe istoka i zapada; Sokrata, Goethea, Schopenhauera, Einsteina, Junga i mnoge druge.
G.W.F. Hegel: “Bhagavad-gita je sposobna dati nam pravo shvaćanje univerzalnosti i uzvišenost religije.”
Albert Einstein: “Dok čitam Bhagavad-gitu, jedino pitanje koje mi se nameće jest kako je Bog stvorio svemir. Sve ostalo, suvišno je.”

926 stranica, tvrdi uvez, 16 slika u boji

Cijena: 150 kn - Kupi ovdje

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.