«Apsolutna Istina je tako velika da je mi sićušna bića nikada ne možemo spoznati».

Postoji takva tvrdnja. Ova izjava možda djeluje razumno, čak i smjerno, tj. kao izraz osobne realistične skromnosti. Ona ipak zanemaruje činjenicu da, ako je Apsolut doista Apsolut, onda je on tako golem da transcendira ne samo tvrdnje već i protutvrdnje. Ako ne možemo znati što on jest, ne možemo znati ni što on nije. Reći da nam je on nepoznat – to odražava našu realističnu skromnost i ne-pretencioznost. Međutim, reći da nam je on nespoznatljiv – to ukazuje da smo iskoračili izvan zone realistične skromnosti i ne-pretencioznosti, u zamisao da ga poznajemo tako dobro da znamo da je nespoznatljiv.

Istiniti aspekt te tvrdnje je da ako je Sveukupni Beskonačni Apsolut zaista to čime smo ga oslovili, onda bi trebalo da ga zaista i ne možemo spoznati našim vlastitim ograničenim naporima. No, apsolutizirati tu tvrdnju u postulat da ga nikako ili nikada ne možemo spoznati, znači zanijekati moć Apsolutne Istine – proglasiti je nesposobnom da nam razotkrije sebe.

Prema Bhagavad Giti, Apsolutna Istina je tako velika i superiorna da može čak i ograničenim bićima poput nas omogućiti da spoznamo njene neograničene odličnosti. Ako ju nikada i ne možemo spoznati u potpunosti, u smislu istovremenog poznavanja svakog „atoma“ egzistencije, i bivanja kontinuirano svjesnim sve bujne i beskonačne protežnosti Sveukupnog Apsoluta, čak i uz to, Gita poučava da Ga možemo ga upoznati u potpunosti, u tom smislu da poznajemo njegovu prirodu, suštinu, kao i sve što je potrebno da bi naše biće bilo ispunjeno beskonačnom Božanskom ljubavlju.

Gita na puno mjesta uvjerava – Apsolut se može savršeno spoznati, upoznati, dostići, vidjeti, realizirati. Ona nudi više puteva i opisuje više nivoa spoznaje. Svaka spoznaja je permanentno oslobođena svake sumnje i permanentno ispunjena apsolutnim zadovoljstvom bića.

Štoviše, mudrost Gite snabdijeva i znanjem o najprivlačnijem, najslađem izvornom obliku Apsoluta. Što više jedno biće ozbiljnom duhovnom praksom mijenja i izdiže vlastitu svijest i ispunja je ljubavlju, to više napreduje u upoznavanju privlačnih obilježja Apsolutne Istine. Sa svakim novim danom, vrhovna nepoznanica – Sveukupni Apsolut, postaje mu sve više dražestan i blizak. A opet, budući beskonačan, uvijek ostaje i nepoznat, tako da je proces uvijek dinamičan i svjež, čak i kada su spoznaja i blaženstvo savršeni.

Tako pred očima i sviješću nas, njegovih djelića, Apsolut sam sebe razotkriva kao očaravajuću mješavinu poznatog i nepoznatog. Takvo razotkrivanje čini život ispunjen ljubavlju, i čini ga vječnom avanturom punom radosne ushićenosti, koja i u velikim ispitima života daje snagu za najbolje.

I naravno, svrha znanja izloženog u Giti je više od toga da bude samo antologija pisanih izjava. To znanje je poticaj na duhovni put za koji je uvijek pravo vrijeme. Gitine poruke su također i simfonija transformacijskih spoznaja koje osoba doživljava kada njeguje duhovnu praksu.

Bhagavad Gita Poglavlje 18 Stih 55

“Posvećenom ljubavlju osoba upoznaje Mene. Upoznaje Moju protežnost i kakav jesam uistinu. Nakon što Me tako istinski upozna, može ući u svijet apsoluta.”

Adaptirano prema članku
„Claiming that the unknown is unknowable is claiming to know the unknown“
autora Chaitanya Charan Das-a
http://www.gitadaily.com/

25 BHAGAVAD GITA