Foto: commons.wikimedia.org

“Slobodno vrijeme većine ljudi ispunjeno je ili čulnim uživanjima i ludorijama ili dosadom i tupošću. Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira. U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu. Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima.”

atma.hr – 78




Pročitajte koje je sve mudre misli Arthur Schopenhauer podijelio s nama.

1. Vjera je kao i ljubav: ona se ne da nametnuti.

2. Zdravlje nadmašuje sva moguća dobra, tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja.

3. Malo ima stvari koje će ljude više odobrovoljiti nego kad im ispričamo veliku nesreću koja nas nedavno snašla.

4. Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji.

5. Čast je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja.

atma.hr – 39

6. Liječnik vidi čovjeka u svoj njegovoj slabosti, odvjetnik u svoj njegovoj zloći, a svećenik u svoj njegovoj gluposti.

7. Ljubomora se uvijek rađa s ljubavlju, ali ne umire uvijek s njom.

8. Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni.

9. Čovjeku koji je intelektualno viši od drugih, samoća pruža dvostruku korist; prvu, što je sam – i drugu, što nije s drugima.

10. Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu.

11. Tko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati.

12. Ma kako čvrsto ljudi bili povezani prijateljstvom, ljubavlju ili brakom, sasvim pošteno svaki na kraju misli ipak samo na sebe i možda još na svoje dijete.

13. Ono što nas najneposrednije usrećuje jest vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!

14. Sudbina miješa karte, a mi igramo.

atma.hr – 75



15. Da je čovječanstvo oduvijek bilo razumno, povijest ne bi bila dugačka kronika gluposti i zločina.

16. Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju.

17. Budala trči za užitcima života i shvaća da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje.

18. Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne.

19. Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma zbog čega; zbog stjecanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užitcima i da ne govorimo.

20. Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima.

21. Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze duplirati.

22. On je vrlo nedruštven, to znači: On je čovjek velikih sposobnosti.

23. Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira.

24. Prijatelj svih nije ničiji prijatelj.

atma.hr – 78




25. Društvenost spada u najopasnije, možda čak i ubitačne sklonosti, pošto nas dovodi u dodir s ljudima od kojih je većina moralno loša, a intelektualno tupa ili izopačena.

26. Zahtijevati da netko pamti sve što je ikad pročitao, bilo bi isto što i zahtijevati da sve ono što je ikad pojeo još uvijek nosi u sebi. Od ovoga je živio tjelesno, a od onoga duševno i tako je postao ono što jest.

27. Tko je okrutan prema životinjama, ne može biti dobar čovjek.

28. Pušemo u balone od sapunice što duže možemo i da što veći budu, iako dobro znamo da će se raspršiti.

29. Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu.

30. Kao što je ljubav prema životu zapravo samo strah od smrti, tako i društvenost ljudi zapravo nije direktna; ona se, naime, ne temelji na ljubavi prema društvu, nego na strahu od samoće.

31. Najsigurniji način da ne postaneš vrlo nesretan je taj da ne zahtijevaš da budeš vrlo sretan.

32. Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sami sebe.

33. U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost.

atma.hr – 39

34. Razum može zamijeniti gotovo svaku razinu obrazovanja, ali obrazovanje ne može zamijeniti razum.

35. Tko želi da se njegovoj riječi povjeruje, neka je izrekne hladno i bez strasti.

36. Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja, sve je ništa.

37. Rijetko se nalazi ono što je pravo, a još rjeđe se cijeni.

38. Ljepota je otvoreno preporučeno pismo koje za nas unaprijed pridobiva srca.

39. Ljudi se tisuću puta više trude steći materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo.

40. Oprostiti i zaboraviti znači stečena dragocjena iskustva baciti kroz prozor.

41. Talent pogodi metu koju nitko drugi ne može pogoditi. Genije pogodi metu koju nitko drugi ne može vidjeti.

42. Netko je, recimo, mlad, lijep, bogat i cijenjen pa se pitamo, kad želimo ocijeniti njegovu sreću, je li zbog toga vedar; ako je, naprotiv, vedar, sasvim je svejedno je li mlad ili star, uspavan ili grbav, siromašan ili bogat: on je sretan.

43. Ako se teški grijesi okajavaju tek na onome svijetu, neka se barem glupi okaju na ovome.

atma.hr – 75



44. Spojiti uljudnost s ponosom pravo je majstorstvo.

45. Slobodno vrijeme većine ljudi ispunjeno je ili čulnim uživanjima i ludorijama ili dosadom i tupošću.

46. Prijateljima lako opraštamo greške koje nas ne pogađaju.

47. U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu.

48. Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna.

49. U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže.

50. U starosti, čovjek se bolje čuva od nesreće, a u mladosti je bolje podnosi.

stil.kurir/opusteno

98 TRAŽITE I DANO VAM JE

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here