Većina nas je također odrasla sa slikom sretnih krava koje mirno pasu na livadi sa zvonom oko vrata, a farmer ih muze na njihovu radost. I želimo vjerovati da je tako. No je li to doista istina i što je sve potrebno da mliječni proizvodi dospiju na police trgovina i uđu u naš dom?
Šalica kravljeg mlijeka poslužena uz doručak ili kriške sira na toplom sendviču ili pizzi – to su svakodnevni prizori koji su nam posve normalni. Mliječne proizvode volimo i ne razmišljamo previše o tome od kuda dolaze. Oni su jednostavno tu – u našim trgovinama, na reklamama, pojavljuju se u TV emisijama i filmovima.
Većina nas je također odrasla sa slikom sretnih krava koje mirno pasu na livadi sa zvonom oko vrata, a farmer ih muze na njihovu radost. I želimo vjerovati da je tako. No je li to doista istina i što je sve potrebno da mliječni proizvodi dospiju na police trgovina i uđu u naš dom?
U narednoj seriji članaka ćemo navesti standardne prakse mliječne industrije krenuvši u ovom od roditelja. Tekst sadrži dijelove koji su teški za čitanje. No, ako ste ikad u životu pili mlijeko ili jeli sir, vjerujem da želite znati što se skrivalo od nas.
No, prije toga idemo kratko upoznati krave.
Krave su super
Kao što smo naveli u prijašnjem članku, krave su emotivne, inteligentne i društvene životinje. Obitelj im je neizmjerno važna te one stvaraju prijateljstva unutar stada za cijeli život. Kad su odvojene od članova obitelji i prijatelja, postaju tjeskobne i depresivne, baš kao i mi.
Krave stvaraju i snažnu vezu sa svojom djecom. Vrlo su brižne i privržene majke te u prirodi provedu sa njima cijeli život. U odgovarajućim uvjetima mogu živjeti i do 20 – 30 godina što je njihov prirodni životni vijek.
Imaju odlično osjetilo njuha i sluha. Vole slušati glazbu, igrati se s loptom i puno maziti. Zapravo nisu mnogo drugačije od naših ljubimaca, samo su maalo veće.
No, u mliječnoj industriji se nažalost ove sve stvari ne uzimaju u obzir te su krave svedene na strojeve za proizvodnju mlijeka.
Standardni uzgoj mlijeka
Kad je u pitanju život krava u mliječnoj industriji, mirisne zelene livade, sunce i uživanje u spokojnim i sretnim trenucima ne mogu biti dalje od istine.
U oko 95% slučajeva diljem svijeta mliječni proizvodi dolaze od životinja koje se drže na industrijskim farmama. Čak i kad se radi o manjim i organskim farmama, situacija često nije puno drugačija.
Krave se u većini slučajeva nalaze u zatvorenim polumračnim prostorima, cijeli dan stoje na betonskom podu, nikad ne iskuse proplanke ili sunce, često su vezane i ne mogu se slobodno kretati. Nije baš idilično kao što nam prikazuju, zar ne?
Mlijeko dolazi od majki
Kako bi krava proizvela mlijeko, kao i svaki drugi sisavac mora prvo zatrudnjeti i roditi dijete, jer to mlijeko je zapravo majčino mlijeko koje ona proizvodi za svoju bebu.
A kako bi ona zatrudnjela, prvo treba doći do spolnog čina s mužjakom. No, u današnje vrijeme stvari se ne prepuštaju slučajnosti niti prirodnom toku, jer cilj farmera je maksimizirati profit i to u što kraćem vremenskom roku. Vrijeme je novac, a novac pokreće sve.
Umjetna oplodnja
Zato danas većina mliječnih farmi u svijetu (oko 80%) primjenjuje umjetnu oplodnju. U Velikoj Britaniji je to čak 95%, dok je u Hrvatskoj oko 85%. Organske farme također koriste ovu praksu, a male obiteljske farme nisu izuzetak.
Zašto je to tako? Umjetnom oplodnjom se lakše kontrolira kvaliteta sjemena, osigurava se veća vjerojatnost trudnoće te se može upravljati trenutkom začeća i porodom. Također se može birati sjeme koje će farmi osigurati donošenje na svijet ženki koje će proizvoditi što veću količinu mlijeka. Stoga se u spolni odnos krave i bika upleo čovjek.
Sakupljanje sjemena
Prvi korak je doći do sjemena životinje. Kako se to postiže? Najčešće metode danas su metode umjetne vagine i elektroejakulacije. Oba postupka su umjetna te uz bika uključuju jednu ili više osoba i skupu laboratorijsku opremu. Bikovi koji se koriste za sjeme su neka vrsta seksualnih robova jer ne mogu odbiti što im se radi ili birati vrijeme i učestalost postupaka. Oni koji nisu dovoljno plodni ili poslušni završe u klaonici.
Oba postupka se standardno primjenjuju i kod provjere plodnosti svakog bika te se prakticiraju diljem svijeta.
Koliko su čudne i neprirodne ove prakse, pokazuje sljedeće. Prije sakupljanja sjemena, čovjek temeljito ručno pere bikov penis i prepucijsku šupljinu te ih briše kako bi se smanjila mikrobna kontaminacija i poboljšala kvaliteta sjemena. Ovo se provodi prije svakog sakupljanja i prije testiranja sjemena.
a) Metoda korištenje umjetne vagine
Bik se prvo stimulira, ponekad koristeći tehnike poput transrektalne masaže koja može biti bolna za životinju. Zatim se plodni bik dovodi do drugog kastriranog mužjaka koji je vezan te se potiče da naskoči na njega.
Čovjek za to vrijeme hvata penis bika i usmjerava ga prema ulazu u umjetnu vaginu koja izgleda poput tube te ju pridržava rukom. Umjetna vagina koristi toplinsku i mehaničku stimulaciju koja kod bika izaziva ejakulaciju. Zatim čovjek pomoću nje sakuplja ejakulat.
Razlog zašto se za ovaj proces obično ne koriste krave je jer su manje i ne bi fizički mogle izdržati česta naskakanja bikova. Ako vam ovo sve zvuči kao uznemirujuća scena iz filma za odrasle, niste jedini.
b) Elektroejakulacija
Drugi najčešća metoda je elektroejakulacija prilikom koje se bik zatvara u uski kavez koji mu sprečava bježanje. Čovjek mu pere penis kako je prije navedeno. Zatim provodi transrektalnu masažu prilikom koje gura ruku do ramena u bikov rektum na njegovo očigledno protivljenje.
Nakon toga mu u anus umeće sondu s elektrodama – napravu od oko 9 cm širine i 30 cm dužine koji oblikom prati oblik penisa /rektuma. Zatim pušta struju i postupno ju povećava dok životinja ne ejakulira ili se ne onesvijesti. Ako bik ne ejakulira, dozvoljeno je da nakon kratkog perioda čovjek pokuša ponovno.
Čovjek zatim sakuplja sjeme kroz praktična vratašca ugrađena u ravnini spolovila. Bik tijekom cijelog procesa pati i pokušava se osloboditi. Opire se, vidno je uznemiren i u stresu, muče i rita se te jasno izražava neslaganje s onim što mu se radi.
Nesretnim životinjama znaju popustiti stražnje noge tijekom ovog nehumanog postupka, a i ponekad se znaju onesvijestiti zbog prevelike jačine struje. Ovaj postupak se zna primijeniti par puta tjedno.
Studije pokazuju da je ova praksa okrutna i bolna za životinje te da im se znatno podiže razina kortizola i progesterona, ubrzavaju otkucaji srca i raste krvni tlak. Vjerujem da nam ne trebaju studije da zaključimo da ovo nije u redu i da se radi protiv nečije volje.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40453932/
Iako bi se sve navedeno moglo lako svrstati pod seksualnu aktivnost sa životinjama pa i s punim pravom nazvati s*lovanjem, što je oboje protuzakonito i nije u skladu s vjerskim načelima, u industriji životinja to je dozvoljeno. Mogli bismo reći da se radi o svjesnoj rupi u zakonu jer bez nje ne bi bilo ni mlijeka ni sira ni mesa, a ni profita.
Unosan posao
Ovdje se ne radi o par bikova koji nisu imali sreće. Ukupan broj njih koji se koriste za uzimanje sjemena diljem svijeta se broji u desecima tisuća, iako se točan broj ne zna sa sigurnošću jer se prikupljanje podataka razlikuje od zemlje do zemlje, a neki podaci se ne prijavljuju niti se dijele.
Kako god bilo, globalno tržište bikovog sjemena vrijedi milijarde dolara. Dapače, postoje banke sjemena gdje poljoprivrednik može doći i birati koje će sjeme kupiti, kao da se radi o tanjurima ili odjeći. A što od toga svega dobiva bik? On dobije neprimjereno rukovanje.
https://unherd.com/2023/01/the-cruelty-behind-white-gold/
Postupak oplodnje krava
Ni ženke nisu pošteđene neugodnih praksi. Krava se prvo natjera u boks – kavez koji čak sama mliječna industrija zove ‘rape rag’ (stalak za s*lovanje) kako se ne bi mogla otimati. Po riječima struke “fiksirana je tako da ne može svojevoljno otići.” Time se čovjeku olakšava postupak manipuliranja njenim spolnim organima.
Veterinar zatim dezinficira njenu vulvu (?:( ) te jednom rukom ulazi do ramena u njen rektum, pridržava grlić maternice kroz zid crijeva dok drugu ruku gura u njenu vaginu kako bi uveo kateter od oko 45 cm dužine pomoću kojeg se u maternicu ispušta sjeme. Po riječima veterinara “lako je moguće da to uzrokuje modrice ili puknuće neke krvne žile jer to područje ima veliki protok krvi.”
Tkivo maternice je vrlo tanko i može se lako ozlijediti pa i probušiti kateterom ako se primijeni prevelika sila.
Cijeli postupak razumljivo uzrokuje veliki stres i bol za krave. Radi se o inteligentnim i emotivnim životinjama koje su svjesne svega što im se događa, imaju osjećaj autonomije i dostojanstva te ne pristaju svojevoljno na ono što bi se također lako moglo nazvati spolnim zlostavljanjem.
https://www.scribd.com/document/155344132/Umjetno-osjemenjivanje-goveda-zavr%C5%A1ni-rad
Kršenje autonomije
Ideja da se drugo živo biće pipka po spolnim organima bez njihovog pristanka, a zatim i ulazi u njihovo tijelo i radi s njihovim spolnim organima što nam se prohtije kao da se radi o primjerice motoru od automobila, a ne o živom biću koje osjeća strah, bol, nervozu, paniku itd, je nešto s čim smo već prešli sve granice.
Pokušavajući oba postupka (prikupljanje sjemena i oplodnju) prikazati kao nešto normalno i prihvatljivo, u javnosti i na filmovima se često tome ismijava i šali na račun krava i bikova koji prolaze vlastitu noćnu moru.
Postoji rješenje
Iako je sve do sada navedeno već dovoljno da nekome uzrokuje traumu za cijeli život, uključujući nas koji to čitamo, (neugodno) iskustvo krava na mliječnoj farmi tu ne staje. U sljedećem članku ćemo pričati o životu krava na farmama.
Ako nakon ovih saznanja ne želite više podržavati ove prakse, rješenje je jednostavno.
Danas na tržištu postoji sve veći broj biljnih mliječnih proizvoda poput sireva, namaza, mlijeka, jogurta, šlaga i sl. koji su jednako ukusni, a ne uključuju patnju životinja. Tako su svi na dobitku.
Ana Flores
