Nitko ne voli da mu se govori što treba činiti. Ponosni smo na svoju slobodu. I kada nam netko kaže „Nemojte jesti meso” ili „Nemojte imati seks”, ne ovo i ne ono, prirodno smo time odbijeni. Osjećamo se ograničeni. Naša sloboda izgleda ugušena. Ali ograničenje ne znači nužno nešto protivno slobodi. Dapače, određena ograničenja dopuštaju osobi mogućnost da postane uistinu slobodna. Na primjer, ako vam kažem „nemojte skočiti s krova”, time ograničavajući vaše skakanje, pomažem vam istinski ostvariti vašu slobodu. Vaša sloboda kretanja bi došla do naglog kraja ako bi zanemarili tu jednostavnu uputu. Na sličan način, ako vas zamolim da ne popijete otrov, je li to ograničenje? Je li to za vašu dobrobit? Iako je u jednom smislu ograničenje, u široj perspektivi to nije ništa drugo nego nužnost za slobodom.

Autor: Satyaraja das

Ipak, mnogo ljudi u današnje doba svojevoljno pije otrov u ime slobode. Prema vedskoj literaturi, najstarijim religioznim spisima na svijetu, trenutno se nalazimo u doba zvanom Kali, dobu kojeg opisuje svađa, licemjerstvo i općenita degradacija. Naravno, ne trebamo to pročitati u spisima da bi znali zasigurno da je ovo istina. Samo otvorite novine. Pune su naslova i priča o ubojstvima, silovanjima, pljačkama i kriminalu. I kako godine prolaze, postaje sve gore. Ipak, osoba može izbjeći utjecaju doba Kali, barem u svom životu. Slijedeći određene regulativne principe, osoba ostaje slobodna od poroka koji zagađuju ljude. Na isti način na koji lotosov cvijet ima jedinstvenu karakteristiku da nije dodirnut vodom iako se nalazi usred velikog jezera, čovjek može živjeti u dobu Kali i osjećati pravu slobodu, nedodirnut nezakonjem ovog doba.

Drevni vedski spis Šrimad Bhagavatam (1.17.38) nam savjetuje da odbijemo određene djelatnosti i tako izbjegnemo ponižavajuća djelovanja doba Kali. Ove djelatnosti su suna (jedenje mesa), panam (uzimanje opojnih sredstava bilo koje vrste), striyah (nezakoniti seksualni odnos) i dyutam (kockanje). Suvremeni čovjek ima sklonost razmišljati da je sposobnost otvorenog uključivanja u ove vrste djelatnosti znak slobode, potpuno nesvjestan vezanosti koje se prirodno javljaju. Pokojni kršćanski teolog Thomas Merton je pravilno ocijenio prirodu takve „slobode” za dobrobit svih:

“Treba prihvatiti kao najosnovniju ljudsku i moralnu istinu da nijedan čovjek ne može živjeti potpuno razumnim i pristojnim životom ukoliko nije u mogućnosti kazati ‘ne’ zahtjevima svog tijela. Nijedan čovjek koji jede i pije kad god osjeća da bi htjeo jesti i piti, koji puši kad god osjeti nagon da upali cigaretu, koji zadovoljava svoju znatiželju i pohotu kad god je potaknut, ne može sebe smatrati slobodnom osobom. Odrekao se svoje duhovne slobode i postao sluga tjelesnih impulsa. Stoga njegov um i njegova volja nisu potpuno njegovi. Oni su pod moći njegove uvjetovanosti i njegovih apetita. I kroz medij svojih apetita postaju pod kontrolom onih koji zadovoljavaju njegove apetite.

Samo zbog toga što može kupiti jednu vrstu viskija, a ne bilo koju, taj čovjek zavarava sebe kako ima izbor. No, činjenica je da je pobožni sluga tiranskih rituala. On mora željno kupiti bocu, odnijeti je kući, mirno otvoriti, postati ljut i vikati, potući se i otići u krevet s gađenjem na sebe i svijet. Ovo postaje vrsta vjerske prisile bez koje se ne može uvjeriti da je uistinu živ i ne ispunjava svoju osobnost. Takva osoba ne samo da čini grijeh, već i čini magarca od sebe, zavaravajući se da je pravi čovjek dok ga njegove prisile čine sjenom prave osobe.”

Prema drevnoj i uzvišenoj vedskoj filozofiji jedenje mesa, nezakoniti seks, uzimanje opojnih sredstava i kockanje su četiri stupa grešnog života. Potpuno su suprotni s četiri principa religioznog života, a to su samilost, čistoća, pokora i istinoljubivost.

Ipak, treba naglasiti od početka da četiri regulativna principa, iako su čisti i moralni, nisu sve u svemu u pravoj duhovnosti. Oni su podreligizni principi. Iako osoba koja (pažljivo) slijedi ove principe može stvarati za sebe pravilan temelj u prilasku duhovnosti, prava duhovnost joj ipak može promaknuti.

U narednim ćemo tekstovima detaljnije objasniti svaki od ova četiri regulativna principa.