Koncept triju odlika materijalne prirode je integralni dio vedskog pogleda na svijet i utječe na sve aspekte vedske  misli. Prema ovom konceptu, materijalna priroda se shvaća u terminima triju esencijalnih karakteristika: sattve (vrlina, održavanje), rajasa (strast, energija, nemir, stvaranje) i tamasa (neznanje, inercija, uništavanje).

Riječ “odlika” jest slobodan prijevod sanskritske riječi guna , koja doslovno znači “nit” ili “uže”, što ukazuje na to da su vrlina, strast i neznanje užad koja vezuje duhovnu dušu za materijalni svijet. Kao što se tkanina sastoji od mnogo niti koje se križaju uzduž i poprijeko, tako se i ovaj svijet sastoji od triju guna materijalne prirode koje su na taj način pozadina svega što vidimo, čujemo, kušamo, dodirujemo i mirišemo. U stvari, cijeli se svijet sastoji od različitih permutacija ovih odlika, i poput primarnih boja (žute, crvene i plave), gune se mogu miješati na neograničeno mnogo načina, proizvodeći nebrojene varijacije.

Tri gune su:

  1. Sattva – vrlina
  2. Rajas – strast
  3. Tamas – neznanje

Psihološki gledano sattva se povezuje sa vrlinama i kvalitetama kao što su mudrost, sreća i altruizam; rajas sa ambicijom, pohlepom, frustracijom i ljutnjom; a tamas sa inercijom, spavanjem i iluzijom.

U vaišnava tradiciji, svaka se odlika povezuje sa principijelnim božanstvom: Višnu, Svevišnji Gospodin koji održava kozmičku manifestaciju, je gospodar odlike vrline; Brahma, polubog stvaratelj, gospodari strašću; a Šiva, uništavatelj, bdije nad neznanjem.

U životu svake osobe dominira određena odlika, i to utječe na način njegovog ili njezinog ponašanja. Razumijevanje kako odlike uvjetuju, i kako utječu na svjesnost, pomaže osobi da postigne stabilnost i sreću. Ipak, cilj treba biti odvajanje od svih triju odlika, čak i od vrline. Iako vrlina utjelovljuje finije materijalne kvalitete, takve kvalitete su još uvijek materijalne i mogu služiti kao “zadnja nestabilnost plemenitog uma”, kao što je rekao indolog A. L. Basham, “uzrokujući da duša postane vezana za mudrost i sreću, umjesto za svjesnost Boga”.

Prva sistematična analiza odlika pojavljuje se u Bhagavad-giti, koja ovoj temi posvećuje 100 od ukupno 700 stihova. Prema Giti, Bog je, kao kreator guna, prirodno iznad njih, ali obična duša nije. 14. poglavlje Bhagavad-gite iznosi generalne karakteristike guna i naglašava važnost njihovog shvaćanja, na taj način i uzdizanja iznad njih. 17. poglavlje analizira aktivnosti pod utjecajem guna, pod npr. kategorijama obožavanje, žrtvovanje, strogosti, hrana koju netko jede, i čak način na koji osoba dijeli darove.

Gita u principu iznosi na vidjelo suptilnosti triju odlika i pomaže nam da diskriminiramo različite tipove osobnosti koje dolaze od triju guna.

Tri gune u drugim tradicijama

Druge tradicije također elaboriraju o trostrukim procesima koje odgovaraju tipovima osobnosti. Na primjer, Platon diskutira o racionalnoj duši, aktivnoj duši, i proždrljivoj duši. To se odnosi na intelektualne, kontemplativne osobe, osobe koje su preaktivne, i na egocentrične, neaktivne osobe. Platon ukazuje da se sva tri tipa mogu naći u bilo kojem pojedincu, ali neizbježno, kao i kod triju odlika materijalne prirode, jedan tip osobnosti će predominirati.

Moderna psihologija govori o tri somatotipa, ili tjelesne konstitucije: ektomorf (mršav), mezomorf (mišićav), i endomorf (debeo). Rečeno je da ovi odgovaraju određenim mentalnim sklonostima: cerebrotonija (orijentiran na mozak), somatotonija, (orijentiran na mišiće), i viscerotonija (orijentacija na područje srce-stomak). Učenjaci indijske religije, poput A. L. Hermana, profesora filozofije na Univerzitetu Wisconsin-Stevens Pointu, primijetili su da, iako ove podjele ne ukazuju direktno na tri gune materijalne prirode, postoji dovoljan broj sličnosti za daljnja istraživanja. Bez obzira, Herman ističe, Gita nudi jednu od najupečatljivijih psiholoških analiza pojedinca i njihove uvjetovanosti u materijalnom svijetu.

Vjera u gunama

U Bg (17.2.) je rečeno:

sri bhagavan uvaca
tri vidha bhavati sraddha   dehinam sa svabhava ja
sattviki rajasi caiva   tamasi ceti tam srnu

„Svevišnja Božanska Osoba reče: Ovisno o gunama (vezujućim silama materijalne prirode) koje je stekla, utjelovljena duša može imati tri vrste vjere – u vrlini, strasti i neznanju.“

U komentaru Šrila Prabhupada kaže: „Čvrsta se vjera smatra rezultatom djelovanja materijalne vrline, ali u materijalno uvjetovanom životu nijedno djelo nije potpuno pročišćeno. Pomiješano je. Nije u čistoj vrlini. Čista je vrlina transcendentalna. U pročišćenoj vrlini možemo shvatiti pravu prirodu Svevišnje Božanske Osobe. Sve dok vjera nije potpuno utemeljena u pročišćenoj vrlini, podložna je gunama materijalne prirode. Nečiste gune materijalne prirode dopiru do srca. Tako se vjera stvara prema stanju srca u dodiru s određenom gunom materijalne prirode. Ako je nečije srce u guni vrline, trebamo shvatiti da je njegova vjera u guni vrline. Ako je u guni strasti, i vjera je u strasti. Ako je srce u guni tame, iluzije, i vjera je tako nečista. U ovom svijetu postoje različite vrste vjere i zbog različitih vjera različite religije. Pravo je načelo religiozne vjere u guni čiste vrline, ali budući da srce nije čisto, postoje razne vrste religijskih načela. Tako, prema raznim vrstama vjere, postoje razne vrste obožavanja.“

U Bg (17.4.) Krišna kaže:

yajante sattvika devan yaksa – raksamsi rajasah
pretan bhuta – ganams canye yajante tamasa janah

„Ljudi u guni vrline obožavaju polubogove, ljudi u guni strasti obožavaju demone, a ljudi u guni neznanja obožavaju sablasti i duhove.“

Iz takve vrste vjerovanja proizlazi i vezivanje za sile, ili, kako bi materijalisti rekli, energije. Samim time nastaju i posljedice kojih najčešće nisu ni svjesni. Ljudi najradije prihvaćaju najopipljivije i ono što donosi brzu korist ne razmišljajući o posljedicama. Vjerovanje može biti individualno i kolektivno. Ako je kolektivno, sastoji se od individualnih iskustava, od kojih je svako posebno, jer je i svaki doživljaj različit. Šrila Prabhupada kaže da ptice lete u jatu, ali svaka za sebe maše krilima.

Hrana u gunama

Hrana u sattvi

  • svježa, sočna, lagana, slatka i ukusna
  • daje potrebnu energiju tijelu, ne opterećuje probavu
  • potiče razvoj više svijesti
  • primjer hrane u sattvi: mlijeko i mliječni proizvodi, voće, povrće, žitarice i mahunarke, začini, med, biljni čajevi

Hrana u rajasu

  • gorka, kisela, slana, ljuta i suha
  • ubrzava i uzbuđuje organizam
  • potiče kretanje, promjene i bol
  • primjer hrane u rajasu: hrana pržena u ulju, prekuhana hrana, previše začinjena, ljuta i preslana, jedenje u žurbi, stimulansi kao što su kava i crni čaj

Hrana u tamasu

  • suha, stara, bezukusna, čak i odvratnog okusa
  • puno energije je potrebno za njezino probavljanje, uništava imunitet
  • potiče neznanje, sumnje i pesimizam
  • primjer hrane u tamasu: stara, prerađena, konzervirana ili zamrznuta hrana, meso, riba, jaja, alkohol, luk, češnjak, ocat, gljive
Prethodna objavaEvo s kojih pet svakodnevnih navika narušavate zdravlje
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 23.03.2013.
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.