Na ovaj način ne samo da možete iskusiti emocionalno iscjeljenje nego možete izliječiti i teške bolesti, odnosno potaknuti samoizlječenje naizgled nepobjedivih zdravstvenih stanja!

atma.hr – 52




Svijest je aspekt bića koji generira slike, doživljava razna iskustva i prima podražaje. Svijest usmjerava tjelesne i duhovne putove stvarajući strukture fizičke i metafizičke prirode kao što su osjećaji i značenja. Kroz princip refleksivnosti ili korespondencije ono što se fizički događa s tijelom odražava se kao podražaj u stražnjem dijelu mozga. To stvara sirovi skup podataka koji je potreban čovječjem umu da stvori određene emocije i osjećaje. Prednji mozak je područje na kojem se odvijaju apstraktne i intelektualne misli te generacija i obrada slika koje vidimo.

Mozak djeluje kao biološko računalo obrađujući vanjske i unutarnje podražaje, stvarajući emocije i značenja. Iznimno je važno razumjeti kako taj unutarnji i vanjski tijek informacija oblikuje ono što doživljavamo kako bismo povratili kontrolu nad našim tijelom i njegovim sustavima. Kada nisu usklađeni, „vodič tijela“ i njegovi mehanizmi refleksije umjesto simfonije stvaraju kakofoniju. Stoga, da bismo „preusmjerili“ svoj mozak, trebamo naučiti koristiti moć namjere tako da zamišljamo da radimo one stvari koje planiramo učiniti. Laički rečeno, moramo „ispuniti“ mozak detaljima i emocijama koje će se utisnuti u biološko stanje sustava, formirati nove navike i obrasce ponašanja.

Joe Dispenza je američki neuroznanstvenik koji je svoj rad i djelovanje usmjerio na to kako iskoristiti dostupne znanstvene informacije iz područja neurologije, biologije i fizike i primijeniti ih u vlastitom životu s ciljem ozdravljenja, iscjeljenja ili jednostavno stvaranja novih životnih prilika.

U jednoj svojoj objavi dr. Dispenza otkriva na koji se način podatci obrađuju i pohranjuju u tijelu putem sustava s tri mozga. U isto vrijeme objašnjava kako je moguće biti preplavljen prošlim „programiranjem“ (navikama) te što sve možemo učiniti da bismo naš život promijenili na bolje. Tehnike su jednostavne, ali zahtijevaju predanost i upornost ponavljajući ispočetka jedno te iste procese. Što smo više usredotočeni na „unutarnji rad“ i promjenu svijesti, naše tijelo spremnije prihvaća novo „programiranje“.

atma.hr – 52




Protok informacija iznutra i izvana

Do stimulacije može doći iznutra ili izvana. Osjećaji koje primaju različiti osjetilni tjelesni sustavi kao što su receptori mirisa u nosu ili receptori dodira na koži teku kroz središnji živčani sustav u stražnji dio mozga gdje se obrađuju slike. Tu nastaju refleksni odgovori – nakon što se određeno ponašanje ponavlja više puta, više nije potrebna čovječja svijest da bi ga ponovno pokrenuo. To može biti korisno kada konstantno radite iste zadatke ili „trenirate“ tijelo da izvodi procese kao što su hodanje, trčanje, sviranje instrumenata ili rad na računalu. Na taj način, kada se pojedinac nađe u situaciji za koju smo već razvili potrebne vještine, naše tijelo djeluje automatski.

Međutim, što ako postoje ponašanja koja ne želimo nastaviti, ali ih konstantno ponavljamo bilo iz ovog ili iz onog razloga? Očiti primjer je grickanje noktiju. Sposobnost treniranja i preobrazbe „automatiziranog“ mozga koji predstavlja skladište stečenih vještina je ono što je nužno za oslobađanje od starih navika koje želimo prestati činiti.

Limbički sustav odgovoran je za stvaranje emocionalnih slika i osjećaja koje predstavljaju tip homogeniziranog otiska internog ili eksternog skupa podataka. Drugim riječima, ako smo nekad u životu opekli ruku na vrućem štednjaku, sami pogled na vrući štednjak u nama može izazvati emocionalni odgovor u obliku tjeskobe. Ovo je primjer vanjske emocionalne stimulacije.

Unutarnja stimulacija dolazi iz područja mozga zvanog neokorteks koje je odgovorno za „prerađivanje“ misli. Ondje traje naša mašta. Ako netko opisuje svoje ranije navedeno iskustvo, ono se zamišlja u prednjem dijelu mozga i ta slika izaziva emocionalni odgovor. Dakle, emocionalni odgovori mogu se formirati iz unutarnjeg ili vanjskog podražaja. I baš poput refleksa, ove slike mogu proizvesti automatizirane odgovore u stražnjem dijelu mozga. Ekstremni primjer je posttraumatski stresni poremećaj (PTSD) kada unutarnji ili vanjski stimulans izaziva osjećaj straha i tjeskobe.

Prednji dio mozga je mjesto u kojem su najsnažniji svjesnost uma i slobodna volja. Preobrazba mozga događa se kada osoba svjesno razmišlja o određenim radnjama. U prednjem dijelu mozga se primaju i ispituju značenja, dojmovi, uvidi i intuicije, a nastaju i naknadne reakcije. Svijest je aspekt pomoću kojega slobodnom voljom dočaravamo određene slike ili prizivamo nova stanja svijesti za koja želimo da se utisnu u druge dijelove mozga, doslovno preuređujući skladište automatiziranih odgovora.

Kao što navodi dr. Dispenza, kada vizualiziramo neke stvari, odnosno kada razmišljamo o tome kako želimo reagirati na neku situaciju, stvaramo potpunu i detaljnu sliku u glavi što uzrokuje promjene u postojećim neuronskim uzorcima. Što više prakticiramo tehniku vizualiziranja, ona postaje učinkovitija tako da na kraju možemo u potpunosti preobraziti naš mozak. Onaj poznati osjećaj gađenja kada namirišemo neki jak i neugodan miris može postati osjećaj zahvalnosti. U situacijama kada se bojimo, osjećaj anksioznosti i tjeskobe možemo preobraziti u osjećaj uzbuđenja radi istraživanja nama nepoznatog. Osjećaj mržnje prema nekoj osobi koja nas je u prošlosti jako povrijedila može se preobraziti u suosjećanje i oprost.

atma.hr – 52




Dr. Dispenza kaže da kada se izvodi pravilno, osoba može koristiti svoje emocionalne procese kako bi obučila tijelo koristeći moć epigenetike. To se postiže održavanjem dobro definirane slike unutar uma tako da proizvodi određeni emocionalni odgovor. Taj će se odgovor pretvoriti u biokemijsku „supstancu“ koja će teći kroz naše tijelo, mijenjajući postojeće automatizirane odgovore. Na ovaj način ne samo da možete iskusiti emocionalno iscjeljenje nego možete izliječiti i teške bolesti poput raka.

Možemo potaknuti samoizlječenje naizgled nepobjedivih zdravstvenih stanja. U ovo se ubraja i nagluhost koja je sve češća u današnjem svijetu. Prema Dispenzi, potrebno je vizualizirati ozdravljenje odnosno obnavljanje stanica u uhu.

Recimo da govorimo o pticama na grani. Možete vidjeti kako se njihovi kljunovi otvaraju, ali ne izlazi nikakav zvuk. Nastavite gledati, vizualizirati. Uskoro ćete čuti tupe zvukove poput udaraca. S vremenom, ako svaki dan nastavite slušati i promatrati ove ptice, u isto vrijeme vizualizirajući promjenu, dosadne note poprimaju harmoniju i zvuk postaje čišći. Zatim čujete zvižduk, a na kraju pjesmu…

Bez obzira na to želite li izliječiti traume iz prošlosti ili živjeti sretniji život, važno je naučiti preobraziti vlastiti mozak. Postići ravnotežu između svijesti i emocionalnih odgovora. Kada nešto radite prilično često, takvo ponašanje postaje navika. Navike su aktivnosti koje čovjek radi bez napora s minimalnim razmišljanjem o tome.

Morate shvatiti snagu i moć navike u trenucima kada onu lošu želite zamijeniti dobrom. Vi ste rob vlastitih navika. Ne dopustite da vam loše navike određuju vaše emocionalno stanje. Preobrazite svoj mozak. Razmislite i pronađite zamjensko ponašanje. Ponavljajte ga dovoljan broj puta kako bi ga mozak pretvorio u refleksnu reakciju.

Zapamtite da nema trenutnih rezultata. Morate biti strpljivi i pozitivni. To je ključ uspjeha. Potisnite sve ono negativno oko sebe i potičite samo pozitivne emocije.