“Imunološki sustav je kao vojska. On se mora trenirati. Ako se ne trenira, a treniraju ga crijevne bakterije i razni virusi – on će se ulijeniti. Ona djeca za koju kažemo da su “kilava” jer se svaki čas razbolijevaju, kasnije u životu budu nevjerojatno zdrava.”
Gostujući u Jutarnjem programu televizije Happy, profesor doktor Branimir Nestorović, jedan od najcjenjenijih pulmologa i alergologa u Srbiji, načelnik pulmologije u Univerzitetskoj bolnici u Tiršovoj, razbio je nekoliko mitova u koje smo gotovo svi vjerovali, a tiču se slabog imuniteta kod djece, unosa tekućine i bakterija kojih se svi toliko plašimo.
Govoreći o imunitetu kod djece, doktor je rekao da, po nekim američkim statistikama j do 6. godine života imaju respiratorne infekcije 6 do 8 puta češće od starijih. Oni su iz raznih razloga predisponirani da često budu bolesni. Ipak, kaže doktor, to nije razlog za brigu. Ono što je najvažnije da pratite nije toplomjer, već to kako dijete izgleda.
“Postoje ti neki engleski vodiči koji kažu da temperaturu treba skidati kad je visoka, oni tvrde preko 39,5 i kad dijete izgleda loše. Ako vam dijete ima temperaturu i skače, igra se, to nije bolesno dijete”, kaže doktor i dodaje:
“Mnogi ne vjeruju da je čak 95, a po nekim istraživanjima 98% infekcija kod djece zapravo virusno. Samo obični virusi koji dođu i prođu. A ono što je interesantno je da ona djeca za koju kažemo da su kilava jer se svaki čas razboljevaju, kasnije u životu budu nevjerojatno zdrava.”
“Prošle godine završeno je jedno istraživanje koje je pokazalo da djeca koja kao mala rijetko imaju temperature, kasnije u životu češće obolijevaju od raka. To je zato što je imuni sistem kao vojska. On se mora trenirati. Ako ne trenira (a treniraju ga crijevne bakterije, razni virusi), on će se ulijeniti.”
Doktor kaže da je normalno da djeca budu stalno bolesna i da ne treba tome pridavati neki značaj.
“Kao što sam već rekao, u većini slučajeva su to samo virusne infekcije, u svega par posto su bakterijske, one koje se liječe antibioticima. Djeca koja imaju bakterijsku infekciju se prepoznaju, drugačije izgledaju, nešto su dehidrirani, uspavani, odbijaju obroke…”
Govoreći o unosu tekućine koji je sad postao poput mode jer svi nose neke bočice s vodom gdje god da krenu, doktor Nestorović kaže da je to jedna velika manija.
“Vodu treba piti kad ste žedni. Kako životinje znaju kad trebaju piti vodu, a nitko im nije rekao koliko litara moraju unijeti? Američke preporuke kažu 2,8 litara za žene, a 3,2 za muškarce, a kava se tu ne računa. Ja u to ništa ne vjerujem. Naš organizam je fino baždaren i vodu treba piti kada ste žedni.
Pazite, vi kad ste žedni, vi popijete određenu količinu vode, onoliko koliko vam prija i vi istog momenta više niste žedni iako ta voda još nije nigdje mrdnula iz želuca. Želudac ima “metar” kojim izmjeri koliko vam treba vode, to je prosto nevjerojatno.”
U Engleskoj su radili studiju na temu unosa tekućine. U jednoj grupi su nalijevali ljude čajem i raznim tekućinama, a u drugoj su jednostavno ljudi pili vodu kad su žedni. Ovi u prvoj grupi su imali 73% više tegoba nego ovi u drugoj.
Kandida nije bezazlena
“Kad poremetimo floru antibioticima, onda kandida divlja, a ona luči najmanje tri proteina koji izazivaju rak.
Najjednostavniji lijek za kandidu je majčina dušica, a može da se koristi s uljem od origana koje je jedan od najjačih prirodnih antibiotika”, savjetuje doktor Nestorović.
Svi kažu da antibiotike ne treba uzimati baš olako, a znamo da ima doktora koji ih olako daju.
“Antibiotici se daju kad postoji bakterijska infekcija koja je potvrđena brisom, recimo upala grla. Mnogi doktori tvrde da bakterijsku gnojnu anginu mogu prepoznati golim okom, ali to jednostavno nije točno.
Ima jedna studija koju su u Australiji sproveli. Okupili su 50 najboljih pedijatara i doveli im gomilu djece s gnojnom anginom da pregledaju i utvrde je li angina bakterijska ili virusna.
U samo 30% slučajeva su doktori dali ispravnu dijagnozu, a još interesantnije od toga je što su im isto dijete dovodili po dva puta i oni su u samo 22% slučajeva oba puta dali istu dijagnozu. Što znači da je u većini slučajeva istom djetetu isti doktor dao različite dijagnoze,” objašnjava doktor.
“Dakle, moj savjet, kad dijete ima visoku temperaturu duže vrijeme – bris, krvna slika, CRP,” zaključuje profesor Nestorović.
stil.kurir / zeleneucionica.com
Foto: Printscreen Youtube / Jutarnji Program TV HAPPY
