“Koja je svrha školovati se, učiti čitati i pisati, ako ćeš samo nastaviti kao stroj? Ali to je ono što tvoji roditelji žele i to je ono što svijet želi. Svijet ne želi da misliš, ne želi da budeš slobodan da saznaš, jer tada bi bio opasan građanin, ne bi se uklapao u ustaljeni obrazac. Slobodno ljudsko biće nikada ne može osjećati da pripada nekoj određenoj zemlji, klasi ili načinu razmišljanja. Sloboda znači slobodu na svakoj razini, sve do kraja, a razmišljati samo u određenoj liniji nije sloboda.”
Jiddu Krishnamurti (1895. – 1986.) bio je duhovni vođa, predavač i pisac i globalno se smatra jednim od najvećih mislilaca i učitelja svih vremena. Krishnamurti nije tvrdio da pripada nijednoj kasti, nacionalnosti ili vjeri i nije bio vezan nikakvim tradicijama. Njegova je svrha bila bezuvjetno osloboditi čovječanstvo od destruktivnih ograničenja uvjetovanog uma.
Gotovo šezdeset godina putovao je svijetom i spontano govorio pred velikom publikom sve do kraja života 1986. u dobi od devedeset godina. Nije imao stalni dom, ali kad nije putovao, često je boravio u Ojaiu u Kaliforniji, Brockwood Parku u Engleskoj i u Chennaiju u Indiji.
U svojim je izlaganjima ukazao ljudima na potrebu da se transformiraju kroz samospoznaju, osvještavajući suptilnosti svojih misli i osjećaja u svakodnevnom životu. Njegovi govori i dijalozi sabrani su i objavljeni u više od šezdeset knjiga i prevedeni na isto toliko različitih jezika.
Predstavljamo vam 200 nezaboravnih citata Jiddua Krishnamurtija o kojima treba duboko razmisliti.
1. “Sloboda i ljubav idu zajedno. Ljubav nije reakcija. Ako te volim zato što ti voliš mene, to je čista trgovina, stvar koja se kupuje na tržištu; to nije ljubav. Voljeti ne znači tražiti ništa zauzvrat, čak ni osjećati da nešto daješ – a samo takva ljubav može spoznati slobodu.”
2. “Nije mjerilo zdravlja biti dobro prilagođen duboko bolesnom društvu.”
3. “Sposobnost promatranja bez procjenjivanja je najviši oblik inteligencije.”
4. “Morate razumjeti cijeli život, a ne samo jedan njegov mali dio. Zato morate čitati, zato morate gledati u nebo, zato morate pjevati, i plesati, i pisati pjesme, i patiti, i razumjeti, jer sve je to život.”
5. “Svatko od nas je izgradio ovu natjecateljsku, nemilosrdnu civilizaciju, u kojoj je čovjek protiv čovjeka.”
6. “Kada sebe nazivate Indijcem ili muslimanom ili kršćaninom ili Europljaninom, ili bilo čime drugim, vi ste nasilni. Vidite li zašto ste nasilni? Zato što se odvajate od ostatka čovječanstva. Kad se odvojite po uvjerenju, po nacionalnosti, po tradiciji, to rađa nasilje. Dakle, čovjek koji nastoji razumjeti nasilje ne pripada nijednoj zemlji, nijednoj vjeri, nijednoj političkoj stranci ili djelomičnom sustavu; on se bavi potpunim razumijevanjem čovječanstva.”
7. “Istina je ta koja oslobađa, a ne vaš trud da budete slobodni.”
8. “Čovjek se nikada ne boji nepoznatog; boji se kraja poznatog.”
9. “Mudrost nije gomilanje sjećanja, već vrhovna osjetljivost prema istini.”
10. “Pravo učenje dolazi kada prestane natjecateljski duh.”
11. “Recite svom prijatelju da u njegovoj smrti dio vas umire i odlazi s njim. Gdje god on ide, idete i vi. Neće biti sam.”
12. “Vlade žele učinkovite tehničare, a ne ljudska bića, jer ljudska bića postaju opasna za vlade – kao i za organizirane religije. Zato vlade i vjerske organizacije nastoje kontrolirati obrazovanje.”
13. “Što više poznajete sebe, to je više jasnoće. Samospoznaji nema kraja – ne dolazite do postignuća, ne dolazite do zaključka. To je beskrajna rijeka.”
14. “Tradicija postaje naša sigurnost, a kada je um siguran, propada.”
15. “Da bismo razumjeli neizmjerno, um mora biti izuzetno tih, miran.”
16. “Ako počnete shvaćati što jeste, a da to ne pokušavate promijeniti, tada ono što jeste prolazi kroz transformaciju.”
17. “Možeš se bojati samo onoga što misliš da znaš.”
18. “Ne ponavljaj za mnom riječi koje ne razumiješ. Nemoj samo staviti masku mojih ideja, jer će to biti iluzija i time ćeš prevariti samog sebe.”
19. “Kada razumijem sebe, razumijem i tebe, a iz tog razumijevanja dolazi ljubav. Ljubav je faktor koji nedostaje; postoji nedostatak ljubavi, topline u odnosu; i budući da nam nedostaje ta ljubav, ta nježnost, ta velikodušnost, to milosrđe u odnosu, bježimo u masovnu akciju koja proizvodi daljnju zbunjenost, daljnju bijedu. Punimo svoja srca nacrtima za svjetsku reformu i ne gledamo na taj jedini faktor rješavanja, a to je ljubav.”
20. “Stalno isticanje uvjerenja pokazatelj je straha.”
21. “Sreća je čudna; dolazi kada je ne tražite. Kada se ne trudite biti sretni, tada neočekivano, tajanstveno, sreća je tu, rođena iz čistoće, iz ljupkosti postojanja.”
22. “Misao je tako lukava, tako pametna da sve iskrivljuje radi vlastite udobnosti.”
23. “Nosimo oko sebe teret onoga što su tisuće ljudi rekli i sjećanja na sve naše nesreće. Napustiti sve to znači biti sam, a um koji je sam nije samo nevin nego i mlad – ne u vremenu ili godinama, nego mlad, nevin, živ u bilo kojoj dobi – i samo takav um može vidjeti ono što je istina i ono što nije mjerljivo riječima.”
24. “Tek kada se um oslobodi starog, susreće se sa svime iznova, a u tome je radost.”
25. “Ako stvarno možemo razumjeti problem, odgovor će proizaći iz njega, jer odgovor nije odvojen od problema.”
26. “Tvrdim da je Istina bespuće i ne možete joj prići nikakvim putem, nijednom religijom, nijednom sektom. … Onog trenutka kad slijediš nekoga prestaješ slijediti Istinu.”
27. “Kraj tuge početak je mudrosti. Znanje je uvijek u sjeni neznanja. Meditacija je sloboda od misli i kretanje u ekstazi istine. Meditacija je eksplozija inteligencije.”
28. “Kad jednom vidite nešto lažno što ste prihvatili kao istinito, kao prirodno, kao ljudsko, tada se više nikada ne možete tome vratiti.”
29. “Da bismo promijenili svijet, moramo početi od sebe; a ono što je važno u početku od nas samih je namjera. Namjera mora biti da razumijemo sami sebe, a ne da drugima prepustimo da se preobraze ili dovedu do modificirane promjene kroz revoluciju, bilo lijevu bilo desnu. Važno je shvatiti da je to naša odgovornost, vaša i moja…”
30. „Želiš li znati koja je moja tajna? Nije me briga što će se dogoditi.“
31. “Čovjek koji kaže: ‘Želim se promijeniti, reci mi kako’, izgleda vrlo, vrlo ozbiljno, ali nije. Želi autoritet za koji se nada da će uvesti red u njemu. Ali može li autoritet ikada donijeti unutarnji red? Red nametnut izvana uvijek mora rađati nered.”
32. “Nadam se da ćete slušati, ali ne sa sjećanjem na ono što već znate; a to je vrlo teško učiniti. Slušate nešto, a vaš um odmah reagira svojim znanjem, svojim zaključcima, svojim mišljenjima, svojim prošlim sjećanjima. Ono sluša, tražeći buduće razumijevanje.
Samo promatrajte sebe, kako slušate, i vidjet ćete da se to događa. Ili slušate sa zaključkom, sa znanjem, sa određenim sjećanjima, iskustvima, ili želite odgovor, a nestrpljivi ste. Želite znati o čemu se radi, o čemu se radi u životu, o izuzetnoj složenosti života. Vi zapravo uopće ne slušate.
Možete slušati samo kada je um miran, kada um ne reagira odmah, kada postoji interval između vaše reakcije i onoga što je rečeno. Zatim, u tom intervalu postoji tišina, tišina u kojoj jedino postoji razumijevanje koje nije intelektualno razumijevanje.
Ako postoji raskorak između onoga što je rečeno i vaše vlastite reakcije na ono što je rečeno, u tom intervalu, produžavate li ga unedogled, dugo ili nekoliko sekundi – u tom intervalu, ako promatrate, dolazi do jasnoće. To je interval koji je novi mozak. Neposredna reakcija je stari mozak, a stari mozak funkcionira u svom tradicionalnom, prihvaćenom, reakcionarnom, životinjskom smislu.
Kada postoji prekid toga, kada je reakcija obustavljena, kada postoji interval, tada ćete otkriti da novi mozak djeluje, a samo novi mozak može razumjeti, a ne stari mozak.”
33. “Otkrijte sami koji su to posjedi i ideali koje ne želite. Spoznajom onoga što ne želite, eliminacijom, rasteretit ćete um i tek tada će razumjeti ono bitno što je uvijek tu.”
34. “Ako izgubite dodir s prirodom, gubite dodir s čovječanstvom.
Ako ne postoji odnos s prirodom, tada postajete ubojica;
onda ubijate bebe tuljana, kitove, dupine i ljude
bilo za dobitak, za “sport”, za hranu ili za znanje.
Tada vas se priroda uplaši, povuče svoju ljepotu.
Možete dugo šetati šumom ili kampirati na lijepim mjestima
ali vi ste ubojica i tako gubite njihovo prijateljstvo.
Vjerojatno niste ni u kakvom odnosu sa svojom ženom ili mužem.”
35. “Stjecanje znanja je oblik imitacije.”
36. “Strast je prilično zastrašujuća stvar jer ako imate strast ne znate kamo će vas odvesti.”
37. “Samo je ljubav ta koja vodi do ispravnog djelovanja. Ono što unosi red u svijet je voljeti i pustiti ljubav da radi što hoće.”
38. “Primarni uzrok nereda u nama samima je traženje stvarnosti koju je obećao drugi.”
39. “Slijeđenje autoriteta je poricanje inteligencije. To nam može privremeno pomoći da prikrijemo svoje poteškoće i probleme; ali izbjegavanje problema znači samo njegovo pojačavanje, a u tom procesu napuštaju se samospoznaja i sloboda.”
40. “Sve ideologije su idiotske, bilo vjerske ili političke, jer je konceptualno razmišljanje, konceptualna riječ, ono što je tako nažalost podijelilo čovjeka.”
41. “Tlo na kojem meditativni um može započeti je tlo svakodnevnog života, svađe, boli i prolazne radosti. Tu se mora početi, uvesti red, a odatle ići unedogled. Ali ako ste zabrinuti samo za stvaranje reda, tada će sam taj red dovesti do vlastitog ograničenja, a um će biti njegov zarobljenik. U cijelom tom kretanju morate nekako početi s drugog kraja, s druge obale, a ne uvijek se baviti ovom obalom ili kako prijeći rijeku. Morate uroniti u vodu, a ne znate plivati. A ljepota meditacije je u tome što nikad ne znate gdje ste, kamo idete, kakav je kraj.”
42. “Puno je važnije postaviti ‘pravo’ pitanje nego dobiti odgovor. Rješenje problema leži u razumijevanju problema; odgovor nije izvan problema, on je u problemu.”
43. “Edukaciji nema kraja. Nije da pročitate knjigu, položite ispit i završite s obrazovanjem. Cijeli život, od trenutka kada se rodite do trenutka kada umrete, je proces učenja.”
44. “Budi sam sebi svjetlo.”
45. “Mi smo svijet. Svijet smo ti i ja, svijet nije odvojen od tebe i mene. Mi smo stvorili ovaj svijet – svijet nasilja, svijet ratova, svijet vjerskih podjela, seksa, tjeskobe, potpunog nedostatka međusobne komunikacije, bez osjećaja suosjećanja, obzira prema drugome. Gdje god se ide, u bilo kojoj zemlji diljem svijeta, ljudska bića, to jest, vi i drugi, patite; tjeskobni smo, nesigurni smo, ne znamo što će se dogoditi. Sve je postalo neizvjesno. U cijelom svijetu kao ljudska bića mi smo u tuzi, strahu, tjeskobi, nasilju, nesigurni u sve. Između svih nas postoji zajednički odnos. Mi smo svijet u osnovi. Svijet ste vi, a vi ste svijet. Shvaćajući to temeljno, duboko, ne romantično, ne intelektualno nego stvarno, tada vidimo da je naš problem globalni problem. To nije moj ili vaš problem, to je ljudski problem.”
46. “Kada se izgubi duboka intimna veza s prirodom, tada hramovi, džamije i crkve postaju važni.”
47. “Vrlo smo defanzivni, a samim tim i agresivni, kada se držimo određenog uvjerenja, dogme ili kada obožavamo svoju određenu nacionalnost, s krpom koja se zove zastava.”
48. “Ne možete pomiriti kreativnost s tehničkim postignućima. Možete biti savršeni u sviranju klavira, ali ne biti kreativni. Možda znate baratati bojom, najspretnije nanositi boju na platno, a ne biti kreativan slikar… izgubivši pjesmu, jurimo pjevača. Učimo od pjevača tehniku pjesme, ali pjesme nema; a ja kažem bitna je pjesma, bitna je radost pjevanja. Kada je radost tu, tehnika se može izgraditi ni iz čega; izmislit ćete vlastitu tehniku, nećete morati učiti govor ili stil. Kad imaš, vidiš, a samo viđenje ljepote je umjetnost.”
49. “Analiza ne transformira svijest.”
50. “Pobožni um je svjetlost za sebe.”
51. “Ako netko promatra, vidjet će da tijelo ima vlastitu inteligenciju; potrebna je velika inteligencija za promatranje inteligencije tijela.”
52. “Sama želja da budemo sigurni, početak je ropstva. Tek kada um nije uhvaćen u mrežu sigurnosti i ne traži sigurnost, tada je u stanju otkrića.”
53. “Učiš samo kad nečemu daš cijelo svoje biće. Kad cijelo svoje biće posvetite matematici, učite; ali kada ste u stanju kontradikcije, kada ne želite učiti, ali ste prisiljeni učiti, tada to postaje samo proces akumulacije. Učiti je kao čitati roman s bezbrojnim likovima; zahtijeva punu pozornost, a ne kontradiktornu pažnju.”
54. “Ideja o nama samima je naš bijeg od činjenice onoga što stvarno jesmo.”
55. „Inteligencija je sposobnost opažanja bitnog, onoga što jest; a probuditi ovu sposobnost, u sebi i u drugima, je obrazovanje.”
56. „Od nebrojenih složenosti moramo prerasti u jednostavnost; moramo postati jednostavni u svom unutarnjem životu i u našim vanjskim potrebama.”
57. “Obrazovanje sigurno nema smisla ako vam ne pomaže razumjeti golemo iskustvo života sa svim njegovim suptilnostima, s njegovom izvanrednom ljepotom, njegovim tugama i radostima. Možete steći diplome, možete imati niz slova iza svog imena i dobiti dobar posao, ali što onda? Koja je svrha svega toga ako vam um pritom postane tup, umoran, glup?”
58. “Tvrdim da je istina bespuće i ne možete joj prići nikakvim putem, nijednom religijom, nijednom sektom. To je moje stajalište i toga se držim apsolutno i bezuvjetno. Istina, budući da je neograničena, neuvjetovana, nedostupna nikakvim putem, ne može se organizirati; niti treba formirati bilo kakvu organizaciju koja bi vodila ili prisiljavala ljude na bilo koji određeni put. Ako to najprije shvatite, tada ćete vidjeti koliko je nemoguće organizirati vjerovanje. Vjerovanje je čisto individualna stvar i ne možete i ne smijete ga organizirati. Ako to učinite, ono postaje mrtvo, kristalizirano; postaje vjera, sekta, religija, koja se nameće drugima.”
59. “Riječ ‘nevinost’ znači um koji se ne može povrijediti.”
60. “Djelovanje ima značenje samo u odnosu, a bez razumijevanja odnosa, djelovanje na bilo kojoj razini samo će proizvesti sukob. Razumijevanje odnosa neizmjerno je važnije od potrage za bilo kakvim planom djelovanja.”
61. “Sve dok se bježi od samoće, nema bitne razlike između štovanja Boga i ovisnosti o alkoholu. Društveno, možda postoji razlika; ali psihološki, čovjek koji bježi od sebe, od vlastite praznine, čiji je bijeg njegova potraga za Bogom, na istoj je razini kao i pijanac.”
62. “Svijet je ono što si ti. A bez vaše preobrazbe ne može biti preobrazbe svijeta.”
63. “Strah je uvijek u odnosu na nešto; ne postoji sam po sebi. Postoji strah od onoga što se dogodilo jučer u odnosu na mogućnost da se to ponovi sutra; uvijek postoji fiksna točka iz koje se odnos odvija. Kako strah dolazi u ovo? Jučer sam imao bolove; postoji sjećanje na to i ne želim to opet sutra. Razmišljanje o jučerašnjoj boli, razmišljanje koje uključuje sjećanje na jučerašnju bol, projicira strah od ponovnog boli sutra. Stoga se misli da izaziva strah. Misao rađa strah; misao također njeguje zadovoljstvo. Da biste razumjeli strah morate razumjeti i zadovoljstvo – oni su međusobno povezani; bez razumijevanja jednog ne možete razumjeti drugo. To znači da se ne može reći ‘moram imati samo zadovoljstvo, a ne strah’; strah je druga strana novčića koji se zove zadovoljstvo.”
64. “Zahtjev da budemo sigurni u vezi neizbježno rađa tugu i strah. Ova potraga za sigurnošću poziva na nesigurnost. Jeste li ikada pronašli sigurnost u bilo kojoj svojoj vezi? Većina nas želi sigurnost, voljeti i biti voljen, ali postoji li ljubav kada svatko od nas traži vlastitu sigurnost, svoj vlastiti put? Nismo voljeni jer ne znamo voljeti.”
65. “Strah je jedan od najvećih problema u životu. Um koji je uhvaćen u strahu živi u zbrci, u sukobu, i stoga mora biti nasilan, izobličen i agresivan. Ne usuđuje se odmaknuti od vlastitih obrazaca razmišljanja, a to rađa licemjerje. Sve dok se ne oslobodimo straha, popnemo se na najvišu planinu, izmislimo sve vrste Boga, uvijek ćemo ostati u tami. Živeći u takvom korumpiranom, glupom društvu kao što živimo, s kompetitivnim obrazovanjem koje dobivamo koje rađa strah, svi smo opterećeni nekom vrstom strahova, a strah je užasna stvar koja iskrivljuje, izvrće i otupljuje naše dane.”
66. “Kraj je početak, a početak je prvi korak, a prvi korak je jedini korak.”
67. “Postoji umjetnost viđenja stvari onakvima kakve jesu: bez imenovanja, bez uhvaćenosti u mrežu riječi, bez razmišljanja koje ometa percepciju.”
68. “Meditacija nije povlačenje iz života. Meditacija je proces razumijevanja samog sebe.”
69. “Šalica je korisna samo kad je prazna; a um koji je ispunjen uvjerenjima, dogmama, tvrdnjama, citatima zapravo je nekreativan um.”
70. “Kada slušate nekoga, potpuno, pažljivo, tada ne slušate samo riječi, već i osjećaj onoga što se prenosi, cijelu stvar, a ne dio.”
71. “Nemojte težiti onome što bi trebalo biti, već shvatite ono što jest.”
72. “Izbjegavanje problema samo će ga pojačati, a tijekom tog procesa, samorazumijevanje i sloboda se gube.”
73. “Zašto smo tako izmučena ljudska bića, sa suzama u očima i lažnim smijehom na usnama? Kad biste mogli sami hodati među tim brdima ili šumom ili duž dugog, bijelog, izbijeljelog pijeska, u toj samoći znali biste što je meditacija. Ekstaza samoće dolazi kada se ne bojiš biti sam, više ne pripadaš svijetu niti si vezan za bilo što. Zatim, poput one zore koja je jutros svanula, dolazi tiho, i pravi zlatnu stazu u samoj tišini, koja je bila na početku, koja je sada i koja će uvijek biti tu.”
74. “Nema ideala u promatranju. Kada imate ideal, prestajete promatrati, tada samo približavate sadašnjost ideji, i stoga postoji dualnost, sukob i sve ostalo. Um mora biti u stanju kada može vidjeti, promatrati. Iskustvo promatranja doista je zapanjujuće stanje. U tome nema dualnosti. Um je jednostavno – svjestan.”
75. “Red se nikako ne može dovesti kroz usklađenost s obrascem – ni pod kojim okolnostima.”
76. “Velika je umjetnost imati obilje znanja i iskustva – upoznati bogatstvo života, ljepotu postojanja, borbe, bijede, smijeh, suze – a opet zadržati svoj um vrlo jednostavnim; a jednostavan um možeš imati samo kad znaš voljeti.”
77. “Svi vanjski oblici promjena izazvani ratovima, revolucijama, reformacijama, zakonima i ideologijama nisu u potpunosti uspjeli promijeniti osnovnu prirodu čovjeka, a time i društva.”
78. “Većina nas protrati ovu neobičnu stvar zvanu život. Živjeli smo četrdeset ili šezdeset godina, odlazili u urede, bavili se društvenim aktivnostima, bježali u raznim oblicima, i na kraju toga nemamo ništa osim praznog, dosadnog, glupog života, protraćenog života. Sada je zadovoljstvo stvorilo ovaj obrazac društvenog života. Uživamo u ambiciji, u natjecanju, u stjecanju znanja ili moći, ili položaja, prestiža, statusa. A ta potraga za zadovoljstvom kao ambicija, natjecanje, pohlepa, zavist, status, dominacija, moć je respektabilna. Uglednim ga čini društvo koje ima samo jedan koncept: da morate voditi moralan život, a to je život dostojan poštovanja. Možete biti ambiciozni, možete biti pohlepni, možete biti nasilni, možete biti natjecateljski raspoloženi, možete biti nemilosrdno ljudsko biće, ali društvo to prihvaća, jer na kraju vaše ambicije, vi ste ili takozvani uspješan čovjek s obiljem novca, ili neuspjeh i stoga frustrirano ljudsko biće. Dakle, društveni moral je nemoral.”
79. “Želimo život učiniti trajnim, ali time idemo protiv prirode i tu leži naša bol. Samo um koji se uvijek kreće, bez odmorišta i fiksnih ideja, može biti u skladu sa životom i stoga radostan.”
80. “Razumjeti sebe početak je mudrosti.”
81. “Jedina sloboda je sloboda od poznatog.”
82. “Opis nije opisano; mogu opisati planinu, ali opis nije planina, a ako ste uhvaćeni u opis, kao većina ljudi, onda nikada nećete vidjeti planinu.”
83. “Dok je čovjek mlad vrijeme je za istraživanje, za eksperimentiranje sa svime. Škola bi trebala pomoći svojim mladima da otkriju svoja zvanja i odgovornosti, a ne samo da im zatrpava um činjenicama i tehničkim znanjem; to bi trebalo biti tlo u kojem mogu rasti bez straha, sretno i cjelovito.”
84. “Onog trenutka kada u svom srcu osjetite tu izvanrednu stvar zvanu ljubav i osjetite dubinu, užitak, ekstazu toga, otkrit ćete da se za vas svijet promijenio.”
85. “Istina nema puta, a to je ljepota istine, ona je življenje. Mrtva stvar ima put do sebe jer je statična, ali kada vidite da je istina nešto živo, pokretno, što nema počivalište, što nije ni u jednom hramu, džamiji ili crkvi, gdje te nijedna vjera, nijedan učitelj, filozof, nitko ne može odvesti – tada ćeš također vidjeti da je ovo živo biće ono što ti zapravo jesi.”
86. “Život je kretanje, stalno kretanje u odnosu; a misao, pokušavajući uhvatiti to kretanje u smislu prošlosti, kao sjećanje, boji se života.”
87. “Samospoznaja je početak mudrosti, što je kraj straha.”
88. “Otkrijte što znači umrijeti – ne fizički, to je neizbježno – nego umrijeti svemu što je poznato, umrijeti svojoj obitelji, svojim vezanostima, svim stvarima koje ste nakupili, poznatim užicima, poznatim strahovima. Umrite za to svake minute i vidjet ćete što znači umrijeti tako da um postane svjež, mlad i stoga nevin, tako da postoji inkarnacija ne u sljedećem životu, već sljedećeg dana.”
89. “Sloboda i ljubav idu zajedno. Ljubav nije reakcija. Voljeti znači ne tražiti ništa zauzvrat, čak ni osjećati da nešto daješ, a samo takva ljubav može spoznati slobodu.”
90. “Ali ako nemate nikakav odnos sa živim bićima na ovoj zemlji, možete izgubiti svaki odnos koji imate s čovječanstvom.”
91. “Kad patimo, pretvorili smo to u osobnu stvar. Isključili smo svu patnju čovječanstva.”
92. “Koja je svrha školovati se, učiti čitati i pisati, ako ćeš samo nastaviti kao stroj? Ali to je ono što tvoji roditelji žele i to je ono što svijet želi. Svijet ne želi da misliš, ne želi da budeš slobodan da saznaš, jer tada bi bio opasan građanin, ne bi se uklapao u ustaljeni obrazac. Slobodno ljudsko biće nikada ne može osjećati da pripada nekoj određenoj zemlji, klasi ili načinu razmišljanja. Sloboda znači slobodu na svakoj razini, sve do kraja, a razmišljati samo u određenoj liniji nije sloboda.”
93. “Većina nas, kako starimo, postane uplašena; bojimo se života, bojimo se gubitka posla, bojimo se tradicije, bojimo se što će susjedi, ili što će reći žena ili muž, bojimo se smrti. Većina nas ima strah u ovom ili onom obliku; a gdje postoji strah nema pameti.”
94. “Jedna od naših poteškoća je sigurno to što želimo biti sretni kroz nešto, kroz osobu, kroz simbol, kroz ideju, kroz vrlinu, kroz djelovanje, kroz druženje. Mislimo da se sreća, ili stvarnost, ili kako to želite nazvati, može pronaći kroz nešto. Stoga osjećamo da ćemo kroz djelovanje, kroz druženje, kroz određene ideje pronaći sreću. Dakle, budući da sam usamljen, želim pronaći nekoga ili neku ideju kroz koju mogu biti sretan. Ali samoća uvijek ostaje; uvijek je tu.
Ako te koristim za svoje ispunjenje za svoju sreću, postaješ vrlo nevažan, jer ja se brinem za svoju sreću. Dakle, kada se um bavi idejom da može imati sreću kroz nekoga, kroz stvar ili kroz ideju, ne činim li sva ova sredstva prolaznim? Jer moja briga je onda nešto drugo, ići dalje, uhvatiti nešto dalje.”
95. “Izvan svih objašnjenja koja dobar mozak može dati, zašto biramo gore, a ne bolje, zašto mrzimo umjesto volimo, zašto pohlepa, a ne velikodušnost, zašto egocentrična aktivnost, a ne otvorena potpuna akcija? Zašto biti zao kad su gore planine i potoci koji trepere? Zašto ljubomora, a ne ljubav? Zašto?”
96. “Idealist je licemjer, jer uvijek pokušava postati ono što nije, umjesto da bude i razumije što jest.”
97. “Živjeti u sadašnjosti je trenutna percepcija ljepote i veliko uživanje u njoj bez traženja zadovoljstva u njoj.”
98. “Poučavanje nije puko prenošenje znanja, već njegovanje istraživačkog uma.”
99. “Onog dana kada naučite dijete imenu ptice, dijete više nikada neće vidjeti tu pticu.”
100. “Postoji djelotvornost nadahnuta ljubavlju koja nadilazi i mnogo je veća od učinkovitosti ambicije; a bez ljubavi, koja donosi integrirano razumijevanje života, učinkovitost rađa nemilosrdnost. Nije li to ono što se zapravo događa u cijelom svijetu? Naše sadašnje obrazovanje usmjereno je na industrijalizaciju i rat, a glavni mu je cilj razviti učinkovitost; i mi smo uhvaćeni u ovaj stroj nemilosrdne konkurencije i međusobnog uništavanja. Ako obrazovanje vodi u rat, ako nas uči da uništavamo ili da budemo uništeni, nije li potpuno propalo?”
101. “Strah je destruktivna energija u čovjeku. Sasušuje um, iskrivljuje misli, dovodi do svih vrsta iznimno pametnih i suptilnih teorija, apsurdnih praznovjerja, dogmi i vjerovanja.”
102. “Kad volite, niste usamljeni. Osjećaj usamljenosti javlja se samo kada se bojite biti sami i ne znate što učiniti. Kada ste kontrolirani idejama, izolirani uvjerenjima, tada je strah neizbježan; a kad se bojiš, potpuno si slijep.”
103. “Tek kada se mozak očisti od svoje uvjetovanosti, pohlepe, zavisti, ambicije, tek tada može shvatiti ono što je potpuno. Ljubav je ova potpunost.”
104. “Kad majka i otac vole svoju djecu, ne uspoređuju ih, ne uspoređuju svoje dijete s drugim djetetom; to je njihovo dijete i oni vole svoje dijete. Ali želiš se uspoređivati s nečim boljim, s nečim plemenitijim, s nečim bogatijim pa stvaraš u sebi nedostatak ljubavi.”
105. “Ljubav je svaki dan nešto potpuno novo, ali užitak nije, užitak ima kontinuitet. Ljubav je uvijek nova i stoga je vlastita vječnost.”
106. “Dakle, sve dok um uspoređuje, nema ljubavi, a um uvijek prosuđuje, uspoređuje, važe, traži gdje je slabost. Dakle, gdje postoji usporedba, nema ljubavi.”
107. “Kada biste imali ljubav u svom srcu, iskazivali biste poštovanje prema onima koji nemaju ništa, kao i prema onima koji imaju sve; ne biste se bojali onih koji imaju niti biste zanemarili one koji nemaju. Poštovanje u nadi za nagradom rezultat je straha. U ljubavi nema straha.”
108. “Dakle, dok si mlad moraš početi otkrivati što je ta čudna stvar koja se zove sreća. To je bitan dio obrazovanja.”
109. „Kad si mlad radoznao si, želiš znati sve o svemu, zašto sunce sja, što su zvijezde, sve o mjesecu i svijetu oko nas; ali kako starimo, znanje postaje puka zbirka informacija bez ikakvog osjećaja.”
110. “Znaš li koliko je sati? Ne po satu, ne po kronološkom vremenu, nego po psihološkom vremenu? To je interval između ideje i akcije.”
111. “Jedan od temeljnih uzroka raspada društva je kopiranje, što je obožavanje autoriteta.”
112. “Ima onih koji ne vjeruju u Boga, a ipak čine dobro. Postoje oni koji vjeruju u Boga i ubijaju za to uvjerenje; oni koji se spremaju za rat jer tvrde da žele mir, i tako dalje. Stoga se treba zapitati kakva je potreba uopće vjerovati u bilo što, iako to ne poriče izuzetnu tajanstvenost života. Ali vjerovanje je riječ, misao, a to nije stvar, više nego što je vaše ime zapravo vi. Kroz iskustvo se nadate da ćete dotaknuti istinu svog uvjerenja, dokazati ga sebi, ali to uvjerenje uvjetuje vaše iskustvo. Ne radi se o tome da iskustvo dolazi kako bi dokazalo vjerovanje, već da vjerovanje rađa iskustvo. Vaša vjera u Boga će vam dati iskustvo onoga što nazivate Bogom. Uvijek ćeš doživjeti ono u što vjeruješ i ništa drugo.”
113. “Nitko ne može opisati stvarnost. Morate to doživjeti, vidjeti, osjetiti cijelu atmosferu toga.”
114. “Pitanje nije kako se riješiti straha, već kako probuditi inteligenciju s kojom ćete razumjeti i nadići strah.”
115. “Mir može doći samo kada postoji ljubav.”
116. “Vidite, toliko se bojimo pasti, pogriješiti, ne samo na ispitima nego i u životu. Pogriješiti se smatra strašnim jer ćemo zbog toga biti kritizirani, netko će nas grditi. Ali, uostalom, zašto ne biste pogriješili? Ne griješe li svi ljudi na svijetu? I bi li svijet prestao biti u ovom užasnom neredu da vi nikada ne pogriješite? Ako se bojite pogriješiti, nikada nećete naučiti. Stariji stalno griješe, ali ne žele da vi griješite i time guše vašu inicijativu. Zašto? Jer se boje da promatranjem i preispitivanjem svega, eksperimentiranjem i griješkama ne otkrijete nešto za sebe i otrgnete se autoritetu roditelja, društva, tradicije. Zato je ideal uspjeha istaknut da slijedite; a uspjeh je, primijetit ćete, uvijek u smislu poštovanja.”
117. „Budući da želimo biti iznutra sigurni, neprestano tražimo metode i sredstva za tu sigurnost, a time stvaramo autoritet, obožavanje drugoga, što uništava razumijevanje, onaj spontani mir uma u kojem jedino može postojati stanje kreativnosti .”
118. “Svi mi želimo biti slavni ljudi – a u trenutku kada želimo biti nešto, više nismo slobodni.”
119. “Usporedba je sama priroda uma koji nije budan da otkrije što je istina.”
120. “Moraš biti svjetlo samome sebi u svijetu koji postaje potpuno mračan.”
121. „Između dva rješenja uvijek izaberite ono velikodušnije.“
122. „Većina ljudi se boji da ostanu sami; boje se sami razmišljati o stvarima, boje se duboko osjećati, istraživati i otkrivati cijeli smisao života.”
123. “Sreća dolazi kada nešto radite zato što to stvarno volite, a ne zato što vam to donosi bogatstvo ili vas čini istaknutom osobom.”
124. “Samoća pomaže umu da se vidi jasno kao u zrcalu i da se oslobodi uzaludnog nastojanja ambicije sa svim svojim složenostima, strahovima i frustracijama, koje su rezultat egocentrične aktivnosti.”
125. “Najviši oblik ljudske inteligencije je promatrati sebe bez prosuđivanja.”
126. “Sinoć je padala jaka kiša, a sada se nebo počelo razvedravati; novi je svježi dan. Dočekajmo taj svježi dan kao da je jedini dan. Krenimo na naše putovanje zajedno sa svim sjećanjima na jučerašnji dan koji su ostali iza nas — i počnimo razumjeti sebe po prvi put.”
127. „Bez unutarnje revolucije vanjsko djelovanje se ponavlja.”
128. “Disciplina mora biti bez kontrole, bez potiskivanja, bez bilo kakvog oblika straha… Nije prvo disciplina pa sloboda; sloboda je na samom početku, a ne na kraju.”
129. “Misao je izvor straha.”
130. “Mir nije nešto sitno, stvoreno umom; enormno je velik, beskrajno opsežan i može se razumjeti samo kad je srce puno.”
131. “Važno je prvo otkriti čega se bojite, razumjeti to i ne bježati od toga.”
132. “Naši su mozgovi tako uvjetovani obrazovanjem, religijom da misle da smo odvojeni entiteti s različitim dušama i tako dalje. Mi uopće nismo pojedinci. Mi smo rezultat tisuća godina ljudskog iskustva, ljudskih nastojanja i borbe.”
133. “Organizirana religija je zaleđena čovjekova misao, od koje on gradi hramove i crkve; postala je utjeha za uplašene, opijat za one koji su u žalosti. Ali Bog ili istina je daleko iznad misaonih i emocionalnih zahtjeva.”
134. “Kroz uski prozor možemo vidjeti samo dio neba, a ne cijelo prostranstvo, njegovu veličanstvenost.”
135. “Ali smrt je neobična poput života kada znamo kako živjeti. Ne možete živjeti, a da ne umrete. Ne možete živjeti ako psihički ne umirete svake minute. Ovo nije intelektualni paradoks. Živjeti potpuno, u potpunosti, svaki dan kao da je nova ljupkost, mora postojati umiranje za sve jučerašnje, inače živite mehanički, a mehanički um nikada ne može znati što je ljubav ili što je sloboda.”
136. “Što je veća vanjska predstava, veće je unutarnje siromaštvo.”
137. “Dakle, sloboda ne leži u pokušaju da postanete nešto drugačije niti u tome da radite što god želite, niti u slijeđenju autoriteta tradicije, svojih roditelja, svog gurua, već u razumijevanju onoga što jeste iz trenutka u trenutak .”
138. “Ako slijedim određenu metodu spoznaje sebe, tada ću imati rezultat koji taj sustav zahtijeva; ali rezultat očito neće biti moje razumijevanje.”
139. “Ako, živeći u svijetu, odbijete biti dio njega, pomoći ćete drugima da izađu iz ovog kaosa – ne u budućnosti, ne sutra, već sada.”
140. “Istinu vam nitko ne može dati. Morate to otkriti; a da bismo otkrili, mora postojati stanje uma u kojem postoji izravna percepcija.”
141. „Život je izvanredna misterija – ne vrsta misterije koju nalazite u knjigama ni vrsta o kojoj ljudi govore, već prije svega misterija koju svatko za sebe otkriva – i zato je toliko važno da svi razumijete male, ograničene, trivijalne stvari i da ih nadiđete.”
142. “Ljubav je ljubav, koju um ne smije definirati ili opisati kao isključivu ili uključivu. Ljubav je vlastita vječnost: ona je stvarna, najviša, neizmjerna.”
143. “Jesmo li ikada sami? Ili sa sobom nosimo sav teret jučerašnjeg dana?”
144. “Misao je zaista najzločestija stvar u životu, najveći zločinac.”
145. “Budite jednostavni… i ne pokušavajte postati nešto ili steći neko iskustvo.”
146. “Govoriti o drugome, ugodno ili zlobno, bijeg je od sebe, a bijeg je uzrok nemira.”
147. “Gdje je ljubomora, očito nije ljubav; a ipak kod većine ljudi ljubomora se uzima kao pokazatelj ljubavi.“
148. “Imamo osjećaja; imamo emocionalnost, senzualnost, seksualnost; imamo sjećanja na nešto što smo mislili da je ljubav. Ali zapravo, brutalno, nemamo ljubavi.”
149. “Čovjek se oslanja na autoritet jer se boji ostati sam.”
150. “Čovjek koji je neustrašiv, koji je stvarno u buntu, bori se da sazna što znači učiti, voljeti – takav se čovjek ne pita je li to jedan proces ili tri. Tako smo spretni s riječima i mislimo da smo nuđenjem objašnjenja riješili problem.”
151. “Mi smo ljudska bića, a ne Azijati i Amerikanci, Rusi i Nijemci, komunisti i kapitalisti. Svi imamo iste ljudske probleme.”
152. “Ljubav je nešto novo, svježe, živo. Nema jučer ni sutra. To je nešto izvan nemira misli.”
153. “Intuicija je šapat duše.”
154. “Dobro je sakriti svoju briljantnost ispod grmlja, biti anoniman, voljeti ono što radiš i ne razmetati se.”
155. “Ljubav je anonimna. Možda volim svoju ženu i svoju djecu, ali kvaliteta te ljubavi je anonimna. Kao zalazak sunca, ljubav nije ni tvoja ni moja.”
156. “Društvo se temelji na ambicijama i sukobima, a tu činjenicu gotovo svi prihvaćaju kao neizbježnu.”
157. “Ne možete ovisiti ni o kome. Nema vodiča, učitelja, autoriteta. Postojiš samo ti – tvoj odnos s drugima i sa svijetom.”
158. “Ljubav, sloboda, dobrota i ljepota su jedno, a ne odvojeno.”
159. “Većina nas misli da je zadovoljstvo sreća, a najveće zadovoljstvo smatramo najvećom srećom.”
160. “Kako je usamljenost čudna stvar i kako je zastrašujuća! Nikada si ne dopuštamo da joj se previše približimo; a ako slučajno i jesmo, brzo bježimo od toga.”
161. “Bez strasti ne možete učiniti ništa bitno.”
162. “Meditacija nije praksa; to nije njegovanje navike; meditacija je povećana svjesnost.”
163. “Kad netko kaže ‘znam te’, misli se ‘znam te onakvog kakav si bio jučer; sad te zapravo i ne poznajem.'”
164. “Morate razumjeti cijeli život, a ne samo jedan njegov dio. Zato morate čitati, zato morate gledati u nebo, zato morate pjevati, plesati i pisati pjesme, i patiti, i razumjeti, jer sve je to život.”
165. “Ambiciozan čovjek se boji biti ono što jest.”
166. “Za razumijevanje zbunjenosti nije potrebno vjerovanje. Vjera samo djeluje kao paravan između nas i naših problema.”
167. “Svi osjećaji i emocije povezani su s mozgom, a ljubav nije.”
168. “Ljubav nije osjećaj. Biti sentimentalan ili emotivan nije ljubav, jer su sentimentalnost i emocije puke senzacije.”
169. “Inteligencija je sposobnost opažanja bitnog, onoga što jest; probuditi ovu sposobnost, u sebi i u drugima, je obrazovanje.”
170. “Sloboda postoji kada je cijelo biće, ono površinsko kao i skriveno, očišćeno od prošlosti.”
172. “Kada se borite protiv navike, dajete život toj navici; a borba postaje još jedna navika.”
173. “Treniranje intelekta ne rezultira inteligencijom. Inteligencija nastaje kada netko djeluje u savršenom skladu, intelektualno i emocionalno.”
174. “Ljubav će se javiti u vašem srcu kada ne budete imali prepreke između sebe i drugoga, kada upoznajete i promatrate ljude bez osuđivanja.”
175. “Samo je ljubav ta koja vodi do ispravnog djelovanja. Ono što uvodi red u svijet je voljeti i pustiti ljubav da radi što hoće.”
176. “Ako se vi kao ljudsko biće transformirate, utječete na svijest ostatka svijeta.”
177. “Um koji je pun zaključaka je mrtav um, to nije živi um. Živi um je slobodan um, koji uči, koji nikad ne zaključuje.”
178. “Djelovanje rođeno iz mržnje može samo stvoriti dodatnu mržnju.”
179. “Ono protiv čega se boriš, to postaješ.”
180. “Istinu vam ne može nitko dati. Morate je sami otkriti; a da bismo otkrili mora postojati stanje uma u kojemu postoji izravna percepcija.”
181. “Ako je um budan, oprezan, bez izbora, postoji sloboda od ograničenja samog sebe i stoga postoji mir koji donosi vlastitu sigurnost.”
182. “Strast je prilično zastrašujuća stvar jer ako imamo tako potpunu strast, ne znamo kamo će nas odvesti.”
183. “U trenutku kada sam svjestan da sam svjestan, nisam svjestan.”
184. “Gubitak je energije kada se pokušavamo prilagoditi obrascu. Da bismo uštedjeli energiju, moramo biti svjesni kako energiju rasipamo.”
185. “Društvo je apstrakcija. Apstrakcija nije stvarnost. Ono što je stvarnost je odnos. Odnos između ljudskih bića stvorio je ono što nazivamo društvom.”
186. “Kad nemate motiva, slobodni ste promatrati svoju uvjetovanost.”
187. “Kada se borite protiv uznemirenja ili se branite od vanjske ili unutarnje prijetnje, znate da ste uvjetovani.”
188. “Bez slobode od uvjetovanosti, čovječanstvo će uvijek ostati zarobljenik, a život će ostati bojno polje.”
189. “Važnost koja se pridaje skrivenim slojevima svijesti još uvijek je na površini, bez imalo dubine.”
190. “Ambicija je oblik moći, želja za moći nad sobom i drugima, moć da se učini nešto bolje od bilo koga drugog. U ambiciji je smisao za usporedbu pa tako ambiciozan čovjek nije kreativan čovjek, nikada nije sretan čovjek; u sebi je nezadovoljan.”
191. “Um koji se ne bavi sam sobom, koji je slobodan od ambicija, um koji nije zarobljen u vlastitim željama ili vođen vlastitom težnjom za uspjehom – takav um nije plitak i cvjeta u dobroti.”
192. “Svjesni um mora biti miran kako bi mogao primiti projekciju nesvjesnog.”
193. “Misao nikada nije slobodna jer se temelji na znanju, a znanje je uvijek ograničeno.”
194. “Istinu možete otkriti samo ako ste joj spremni posvetiti cijeli svoj um i srce, a ne nekoliko trenutaka svog lako ušteđenog vremena.”
195. “U poslušnosti uvijek postoji strah, a strah zamračuje um.”
196. “Ako želite tražiti Istinu, morate ići van, daleko izvan ograničenja ljudskog uma i srca i tamo je pronaći – ta istina je u vama samima.”
197. “Obično krivimo druge, što je oblik samosažaljenja.”
198. “Samo oni koji nisu zarobljeni od strane društva mogu temeljno utjecati na njega.”
199. “Jeste li primijetili da nadahnuće dolazi kad ga ne tražite? Dolazi kada prestanete imati očekivanja, kad su um i srce u miru.”
200. “Kad jednom posadite pšenicu, jednom ćete žeti žetvu. Kada jednom posadite stablo, deset puta ćete žeti žetvu. Kada sagradite selo, žetvu ćete žeti sto puta.”
ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić
