… Početkom marta 2016. započelo je iskopavanje kamene kugle u selu Podubravlje, na periferiji zavidovićke općine….. Nakon desetak dana kopanja, postalo je jasno da je riječ o megalitnim dimenzijama kugle. Tog 19. marta smo izmjerili otkopani dio, koji je bio nešto manji nego polovina obima kamene kugle. Rezultat: 3,80 m. Obim je najvjerovatnije između osam i devet metara.
Piše: dr. Semir Osmanagić
Fenomen prahistorijskih kamenih kugli istražujem već petnaestak godina. Nekoliko puta sam posjetio nalazišta na jugu Kostarike, u zapadnom Meksiku, na Uskršnjem Otoku, Turskoj, otoku Isla del Cano u Pacifiku, Tunisu, Kanarskim otocima. Prisutne su i na Antarktiku, Novom Zelandu, Rusiji, Egiptu, SAD, Argentini … Na Balkanu sam pisao o kamenim kuglama iz sjeverne Albanije, Dalmatinske Zagore, zapadne Srbije i Sandžaka.
Osnivanjem Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” počeli smo sistematska istraživanja ovog fenomena u Bosni i Hercegovini. U početku su u timu bili Ahmed Bosnić, Jovo Jovanović i Bojan Zečević. Do sada smo ih pronašli na dvadeset lokacija: osam oblikovanih granitnih kugli u Teočaku kod Tuzle, vulkanska kamena kugla kod Konjica, te one građene od pješčara u selima Trn i Slatina kod Banja Luke, zatim Vareš, Zenica, Bihać, Žepče, i drugdje.
Najveće nalazište je kod Zavidovića, u Dubokom potoku, gdje ih je svojevremeno bilo 80. Neke su završile niže u rijeci Bosni, veći dio su lokalni stanovnici razbili u potrazi za blagom kojeg nikada nisu našli, dio ukrašava privatna imanja, a još uvijek osam očuvanih kamenih kugli leži u potoku. U septembru 2006., na inicijativu Fondacije, osnovan je “Arheološki park: Bosanske kamene kugle”, koji smo pretvorili u turističku atrakciju promovirajući je širom svijeta i šaljući naše goste u posjet ovoj lokaciji. O njoj sa danas brine Nedžad Ikanović s nekolicinom mještana.
Tokom 2007. četiri uzorka oštećenih kamenih kugli iz Zavidovića te uzorak prirodnog stjenskog materijala uzeo je profesor Muhamed Pašić i analizirao na Institutu za materijale u Zenici. Fizičko-kemijska analiza je pokazala prisutnost istih devet elemenata u istom omjeru u kuglama i prirodnim stijenama. Međutim, razlika je bila u tome što su kugle sadržavale i mangan, koji se koristi za poboljšanje čvrstoće, te kalcijum oksid, osnovu za vezivni materijal.
Zaključak: drevna civilizacija je topila prirodni kamen i dodavala aditive da poboljša kvalitet, izljevala u kalupe i dobijala izuzetno čvrste kamene kugle.
Početkom marta 2016. započelo je iskopavanje kamene kugle u selu Podubravlje, na periferiji zavidovićke općine. Lokaciju sam posjetio 19. marta 2016. s nekoliko medija i grupom turista iz 13 zemalja.
Ova kamena kugla je površinom manjom od jednog kvadratnog metra virila iz zemlje decenijama. O njenom postojanju su znali stariji stanovnici ovog kraja. Međutim, skorašnja iskopavanja su započela dva entuzijasta (Kristijan i “Ciklon”). Otkopavanje ide sporo zbog nataložene zemlje, ručnih alata i želje da se kugla ne ošteti.
Nakon desetak dana kopanja, postalo je jasno da je riječ o megalitnim dimenzijama kugle. Tog 19. marta smo izmjerili otkopani dio, koji je bio nešto manji nego polovina obima kamene kugle. Rezultat: 3,80 m. Obim je najvjerovatnije između osam i devet metara.
Odatle možemo dobiti i radijus, koji je između 1,20 – 1,50 m. Za određivanje mase potrebno je odrediti i gustoću, a za to nam treba analiza materijala koji su prisutni u kugli. Ono što je bilo očigledno je smeđe-crvena boja kugle, odnosno visoka koncentracija željeza. Ako pretpostavimo da je gustoća između gustoće krečnjaka (2,2 kg/k.cm.) i željeza (7,8), ona bi mogla iznositi oko 5 kg/k.cm.
U tom slučaju imamo dvije preliminarne vrijednosti za radijus i gustoću i možemo izračunati masu. Ona iznosi više od 30 tona!
U Europi, u ovom momentu, nema masivnije (“teže”) kamene kugle od upravo iskopane kugle u Podubravlju.
Iznad kamene kugle se nalazi sloj ploča pješčara, zatim sloj gline, zemlje i vegetacije. To svjedoči o enormnoj starosti kugle iznad koje su se sedimentirali prirodni materijali desetinama, a možda i stotinama hiljada godina.
Najveća kamena kugla u Kostarici je 35 tona, a najmasivnija u zapadnom Meksiku iznosi 40 tona. Tek kada u potpunosti očistimo kamenu kuglu u Podubravlju, saznamo tačan radijus, te kada analiziramo strukturu materijala, znaćemo da li je ovo najmasivnija kamena kugla na svijetu. Ukoliko je napravljena od lijevanog željeza, odgovor bi bio definitivno potvrdan.
Šta bi to značilo? Prvo, da je tlo južne Europe, Balkana i Bosne i Hercegovine, bilo lokacija izuzetno starih naprednih civilizacija o kojima ne postoje pisani tragovi. Drugo, da su poznavali tehnologiju sasvim drugačiju od nase. I, treće, da su koristili moćan geometrijski oblik (“sfera”), energetski potentan materijal (elektromagnetizam željeza) na energetski važnim tačkama (kretanje vode, oslobađanje negativnih iona).
Time dolazimo i do moguće svrhe kamenih kugli koja nam je nagovještena prilikom posjete Podubravlju. Nekoliko radiestezista je mjerilo uticaj energije kamenih kugli na bioenergetsko polje posjetilaca. Zabilježeno je širenje aure, a time i rast imuniteta. Čini se da su naši drevni preci bolje poznavali energije Planete, živjeći u harmoniji s njom.
Pretpostavljamo da se ispod ovog uzvišenja skriva veća koncentracija kugli. To bi moglo odrediti i buduća istraživanja koja bi trebala biti detaljna, u saradnji s vlasnikom parcele, Općinom i ostalim zainteresovanim. Fondacija će inicirati ubrzanje iskopavanja i odgovarajuće naučne analize. Na toj osnovi, Zavidovići će dobiti još jednu, globalno atraktivnu, lokaciju.
Video posjete najvećoj kamenoj kugli u Europi: https://vimeo.com/159863772
Službena stranica Fondacije: www.piramidasunca.ba
Službena stranica dr. Semira Osmanagića: www.semirosmanagic.com
