Vijesti su poput junk fooda za naš mozak. Društvo treba novinarstvo – ali drugačije! Istraživačko novinarstvo je uvijek relevantno. Vijesti konstantno uzdrmavaju limfni sustav. Priče nabijene strahom oslobađaju kaskade kortizola i to deregulira imunološki sustav i inhibira oslobađanje hormona rasta – tada se tijelo nalazi u stanju kroničnog stresa. Vijesti su dizajnirane da nas prekinu i ukradu pozornost, od nas čine plitke mislioce i ozbiljno oštećuju pamćenje. Vijesti su svjesni sustav za ometanje. Većina konzumenata vijesti su izgubili sposobnost apsorbiranja duljih članaka ili knjiga, koncentracija im ispari i postanu nemirni. To je zato jer se promijenila struktura njihovih mozgova. Svakodnevno ponavljanje vijesti o stvarima na koje ne možemo utjecati čini nas pasivnima dok ne usvojimo pogled na svijet koji je pesimističan, neosjetljiv, sarkastičan i fatalističan.

atma.hr – 78




U posljednjih nekoliko godina, oni sretni među nama prepoznali su opasnosti suživota s prekomjernim izobiljem hrane (pretilost, dijabetes) i počeli raditi na svojoj prehrani. Ali, većina nas još uvijek ne razumije da vijesti čine mozgu ono što šećer čini tijelu.

Vijesti su lako probavljive

Mediji nas šopaju malim zalogajima trivijalnosti, oblizekima koji se zapravo ne tiču naših života niti zahtijevaju razmišljanje. Zbog toga ne osjećamo gotovo nikakvo zasićenje. Za razliku od čitanja knjiga i duljih članaka u časopisima (što zahtijeva razmišljanje), u stanju smo progutati neograničene količine blic-vijesti, koje su jarko obojeni bomboni za mozak.

Odnos do kojega smo prije dvadeset godina dosegli prema hrani, danas dostižemo prema informacijama. I počinjemo shvaćati koliko su vijesti štetne i toksične.

Vijesti zavaravaju

Uzmimo na primjer ovaj događaj. Neki automobil vozi preko mosta i most se sruši. Na što se fokusiraju mediji? Na auto. Na osobu u autu.

Odakle je krenuo. Kamo je planirao otići. Kako je on doživio rušenje mosta (ukoliko je preživio). Ali to je sve irelevantno. Što je relevantno? Stabilnost strukture mosta. To je ono bitno, nesigurnost tog mosta, i potencijalni rizik da se i drugi mostovi sruše.

Ali auto je jarki element, unosi dozu drame, vijesti se lešinarski obrušavaju na osobu, i takve je vijesti jeftino proizvesti. Vijesti nas navode da uokolo šećemo s potpuno pogrešnom mapom rizika u glavi. Terorizam je precijenjen. Kronični stres je podcijenjen.  Fiskalna neodgovornost je podcijenjena.

atma.hr – 75




Nismo dovoljno racionalni da bismo bili izloženi medijima

Gledanje pada aviona na televiziji promijenit će vaš stav prema tom riziku, neovisno o stvarnim izgledima da vam se takvo nešto desi. Ako mislite da snagom vlastitih misli možete kompenzirati drami vijesti, u krivu ste.

Bankari i ekonomisti vlastitim su primjerom pokazali da nisu u stanju odvojiti se od zablude medijskih slika. Jedino rješenje: odvojite se potpuno od konzumacije vijesti.

Vijesti su nevažne

Konzumiranje vijesti irelevantno je za vaš život.

Ali ljudi teško prepoznaju ono što je bitno. Mnogo je lakše prepoznati ono što je novo. Bitka između bitnog i novog fundamentalna je bitka ovoga vremena. Medijske organizacije žele da vjerujete da vam vijesti nude neku vrstu prednosti. Mnogi nasjednu na to. Postajemo anksiozni kad smo odrezani s izvora vijesti. U praksi, konzumacija vijesti je nedostatak. Što manje vijesti konzumiraš, u većoj si prednosti.

Vijesti nemaju moć da objasne

Vijesti su mjehurići koji iskaču na površini dubljeg svijeta. Hoće li vam gomilanje činjenica pomoći da shvatite svijet? Nažalost, neće. Taj je odnos obrnut. Važne priče ustvari i nisu priče: spori, moćni pokreti koji se razvijaju ispod radara novinara, ali imaju moć transformacije.

Što više “činjenica” iz vijesti probavite, manje ćete shvaćati širu sliku.

atma.hr – 39

Vijesti vam truju tijelo

One konstantno uzdrmavaju limfni sustav. Priče nabijene panikom oslobađaju kaskade glukokortikoida (kortizola). Ovo deregulira vaš imunološki sustav i inhibira oslobađanje hormona rasta. Drugim riječima, važe se tijelo nalazi u stanju kroničnog stresa.

Velike glukokortikoidne razine uzrokuju umanjenu probavu, nedostatak rasta (stanica, kosa, kosti), nervozu i osjetljivost na infekcije. Druge potencijalne nuspojave uključuju strah, agresiju, smanjenje vidnog polja i tjeskobu, odnosno disenzitizaciju.

Vijesti povećavaju kognitivne greške

Vijesti su majka kognitivnih pogrešaka: potvrda pristranosti. Čovjek je najbolji u interpretiranju svih novih informacija tako da njegove prethodno stečene predodžbe ostanu netaknute. Vijesti pogoršavaju ovu manu. Postajemo skloni pretjeranom samopouzdanju, spremni smo na glupe rizike i krivo procjenjujemo prilike.

Naši mozgovi žude za pričama koje “imaju smisla” – čak i ako ne korespondiraju sa stvarnošću.

Vijesti sprječavaju razmišljanje

Razmišljanje zahtijeva koncentraciju. Koncentracija zahtijeva neprekinuto vrijeme. Vijesti su dizajnirane da vas prekinu. One su kao virusi koji kradu pozornost. Vijesti od nas čine plitke mislioce. Ali tu ne staju. Vijesti ozbiljno oštećuju pamćenje. Kratkoročno pamćenje je ograničeno na određenu količinu krhkih podataka. Veza koja vodi od kratkoročnog do dugoročnog pamćenja labilan je kanal u mozgu, ali ako nešto želite razumjeti ta informacija mora proći kroza nj. Kad se ovaj prolaz zakrči, ništa ne prolazi kroza nj.

Budući da vijesti ometaju koncentraciju, to slabi sposobnost razumijevanja. Online vijesti imaju još gori učinak. Istraživanje je dokazalo da razumijevanje opada s povećanjem broja hiperlinkova u dokumentu. Zašto? Zato jer kad god se pojavi link, vaš mozak mora u najmanju ruku odlučiti da na njega nećete kliknuti, a to je samo po sebi ometanje. Vijesti su svjesni sustav za ometanje.

atma.hr – 78




Vijesti djeluju kao droga

Kako se priča razvija, sve naš više zanima nastavak. Sa stotinama proizvoljnih naslova u glavama, ova je žudnja sve snažnija i sve ju je teže ignorirati. Znanstvenici su nekoć smatrali da se guste sinapse između 100 milijardi neurona u našim lubanjama oblikuju otprilike do punoljetnosti. Danas znamo da nije tako. Živčane stanice neprestano prekidaju stare poveznice i formiraju nove.

Što više vijesti konzumiramo, to više vježbamo neuralne krugove specijalizirane za površno pregledavanje i “multitasking”, dok one za fokusirano čitanje i razmišljanje ignoriramo. Većina konzumenata vijesti – čak i da su prije bili gorljivi čitatelji knjiga – izgubili su sposobnost apsorbiranja duljih članaka ili knjiga. Nakon četiri-pet stranica se umore, koncentracija im ispari i postanu nemirni. To je zato jer se promijenila struktura njihovih mozgova.

Vijesti su ubojice vremena

Ako svakog jutra čitate novine petnaest minuta, a zatim ih ponovo provjerite na 15 minuta tijekom ručka, pa onda opet prije odlaska na spavanje, dodajte tome još po pet minuta dok ste na poslu, a pribrojite i vrijeme koje vam ode na razna ometanja inherentna medijima – izgubit ćete najmanje pola dana u tjednu.

Informacija više nije nasušna potreba. Ali pozornost jest. Niste tako neodgovorni prema svome novcu, ugledu ili zdravlju. Zašto se olako odričete svoga mozga?

Vijesti nas čine pasivnima

Mediji u premoćnoj većini slučajeva izvještavaju o stvarima na koje ne možete utjecati. Svakodnevno ponavljanje vijesti o stvarima na koje ne možemo utjecati čini nas pasivnima. Sputava nas sve dok ne usvojimo pogled na svijet koji je pesimističan, neosjetljiv, sarkastičan i fatalističan.

Znanstveni termin je “naučena bespomoćnost”. Konzumacija vijesti barem djelomično dovodi do širenja depresije.

atma.hr – 39

Vijesti ubijaju kreativnost

Stvari koje već znamo ograničavaju našu kreativnost. Ovo je razlog zbog kojeg matematičari, romanopisci, skladatelji i poslovnjaci često proizvedu svoja najkreativnija djela u mlađoj dobi. Njihovi umovi uživaju širok, nenapučen prostor koji ih potiče na traženje i stvaranje novih ideja.

Teško je naći istinski kreativnu osobu koja je ovisna o vijestima – pisca, skladatelja, matematičara, fizičara, glazbenika, dizajnera, arhitekta, slikara. S druge strane, znamo hrpu opako nekreativnih umova koji vijesti konzumiraju kao drogu. Ako se želite baviti starim rješenjima, čitajte vijesti. Ako tražite nova rješenja, nemojte.

Društvo treba novinarstvo – ali drugačije

Istraživačko novinarstvo je uvijek relevantno. Treba nam izvještavanje koje nadgleda naše institucije i razotkriva neistine. Ali važne teme ne moraju biti prezentirane u formi vijesti. Dugački članci u časopisima i publicističke knjige su također dobre.

Rolf Dobelli (uređeni ulomak iz eseja izvorno objavljenog na stranici dobelli.com. Rolf Dobelli autor je knjige The Art of Thinking Clearly: Better Thinking, Better Decisions)

arteist.hr

67 STVORITE NOVO JA

banner za knjige stvorite novo ja