Osjećaj žaljenja je obično povezan s dubokim osjećajem neuspjeha, krivnje ili straha. To su emocionalna stanja u kojima se svjesno kažnjavate zbog situacije ili iskustva iz prošlosti. Budući da ste ipak vi ta osoba koja ima apsolutnu kontrolu nad time što i kako se osjećate kada je u pitanju vaša prošlosti, onda je doista glupo i zapravo beskorisno okrivljivati bilo koga drugog jer tako je kako jest. Prošlost ne možete mijenjati, ali možete sadašnjost, tako da i promjena perspektive počinje s vama.
Svatko od nas griješi, a pametan uči na svojim greškama, zar ne? Možda imate prošlost ”bogatu” s najrazličitijom lepezom događaja od kojih su neki ostavili trajne posljedice u vašem aktualnom životu. Možda ste učinili nešto što niste trebali, povrijedili ili prevarili nekoga, itd. i zbog toga vas danas grize savjest. Naravno osim ako nemate patološku strukturu ličnosti, jer su psihopati lišeni empatije i svakog osjećaja krivnje i žaljenja.
Prije nego što vas zapljusne osjećaj žaljenja zbog kojega se ne osjećate dobro – tjeskobni ste ili depresivni, potrebni je prije svega osvijestiti posljedice onoga zbog čega se tako osjećate, što je sasvim normalno, jer vam pomaže da utvrdite što biste sljedeći put učinili drugačije.
Inače je osjećaj žaljenja obično povezan s dubokim osjećajem neuspjeha, krivnje ili straha. To su emocionalna stanja u kojima se svjesno kažnjavate zbog situacije ili iskustva iz prošlosti.
Budući da ste ipak vi ta osoba koja ima apsolutnu kontrolu nad time što i kako se osjećate kada je u pitanju vaša prošlosti, onda je doista glupo i zapravo beskorisno okrivljivati bilo koga drugog jer tako je kako jest. Prošlost ne možete mijenjati, ali možete sadašnjost, tako da i promjena perspektive počinje s vama.
Analizirajući vašu prošlost i sve ono za čime danas žalite ili osjećate krivnju ionako ništa ne može promijeniti. S druge strane neka vrsta grižnje savjesti ili žaljenja može vam koristiti da dobro razmislite o tom nečemu za čime žalite ili imate osjećaj krivnje i izvučete lekcije za drugi puta. Prema tome ne trošite svoje resurse na silna razmišljanja zbog kojega se osjećate loše, anksiozno i tjeskobno, nego radije poduzmite nešto da to ispravite ako ćete se osjećati bolje.
Evo pet važnih činjenica na temu žaljenja i krivnje koje je dobro da osvijestite:
1. Žaljenje je oblik samokažnjavanja
Ako provodite vaše vrijeme neprestano bombardirajući sebe s onim ”što ako… trebao sam … mogao sam …” i sl. to je doista uzaludno gubljenje vaše energije i vremena. Čineći to vi se stalno vraćate u prošlost i boravite duhom u prošlosti fokusirajući se na negativne misli i emocije, a ništa ne možete promijeniti. I to je doista u velikoj mjeri jedan oblik samokažnjavanja.
Ako ste osoba koja sve analizira do detalja u vlastitom ponašanju, ne zaboravite da svatko od nas ima svoj poseban i jedinstven način percipiranja stvarnosti, odnosno sustav filtriranja informacija koje prima putem svojih pet osjetila i procesuirajući ih sukladno svome sustavu vjerovanja i vrijednosti a on se razlikuje kod svake osobe.
To znači da svatko od nas može drukčije i doživjeti i interpretirati neki događaj, situaciju, osobu. Primjerice, osoba kojoj nedostaje samopoštovanja (ima lošu sliku o sebi), može obični komentar sa strane protumačiti na pogrešan način i da joj uništi čitav dan. S druge strane osoba s visokom razinom samopouzdanja najvjerojatnije će isti komentar protumačiti drugačije, neće pridavati preveliku pozornost i vjerojatno ga i zaboraviti u roku od sat vremena.
2. Ako ne griješimo ne možemo ni učiti iz vlastita iskustva
Nemoguće je rasti i razvijati se na osobnoj i duhovnoj razini ako ne učimo iz vlastitih grešaka. Da, ima jako puno ljudi koji stalno ponavljaju iste greške i nikako da nauče lekciju. Ima nekih koji se probude i uvide da su duboko griješili tek kada se ozbiljno razbole i prođu kroz težak proces oporavka.
No već nakon nekoliko mjeseci opet se vrate na staro. Što želim naglasiti? Ako ste već nešto loše izrekli ili učinili što se danas manifestira kao loša odluka u vašem životu zbog koje patite, žalite imate osjećaj krivnje i sl. ne okrivljujte druge već preuzmite odgovornost za ono što se možda i moglo riješiti na neki bolji način. No, što je, tu je.
Okrivljavati druge, projicirati, negirati, racionalizirati, braniti se agresijom i koristeći se bilo kojim drugim lošim psihološkim obrambenim mehanizmom neće vas nigdje odvesti.
I dalje ćete se vrtjeti nesretni u začaranom krugu sve dok ne preuzmete odgovornost za čim danas žalite i osjećate krivnju. Vjerujte mi, sve se da ispraviti. Bitno je samo da ste osvijestili ako ste pogriješili u nečemu ili učinili nešto loše pa kasnije požalili i izvukli neku lekciju. Kako da to učinite? Vrlo jednostavno. Postavite si i odgovorite na ova pitanja:
1. Što sada znam i čega sam svjesna, a prije nisam znala?
2. Što bih drukčije učinila sutra?
3. Je li mi to neko loše iskustvo pomoglo da dođem do nekih uvida o sebi i drugima?
Osjećaj žaljenja i krivnje povećava razinu stresa kortizola što je loše za vaše zdravlje
Ako i kada dobijete ”napadaje” krivnje i žaljenja, znajte da će vaše tijelo i krvotok preplaviti hormon stresa kortizol. Ako se to često događa, nije dobro za zdravlje vaše psihe i tijela. Možda i ”prežvačete” tu neku situaciju u svom umu, ponovno puštajući film kao da je zapeo na nekoj traci i bez daljinskog upravljača za promjenu kanala.
Želite li uistinu nastaviti tako – sjediti i neprestano gledati jednu te istu scenu ili kadar iz filma? Sigurno da ne. Prema tome, uzmite svoj ”daljinski upravljač” i pustite da se dalje nastavi filmski ili TV program kako biste mogli uživati u njemu.
Osjećaj žaljenja je sličan osjećaju brige – osjećate se loše, imate manjak energije, umorni ste, itd. I briga i žaljenje jednako su toksični za vaše zdravlje jer kada ste pod dugotrajnim stresom oslobađate hormone kortizola i adrenalina koji vas jednostavno izbaci iz ravnoteže i niste dobro.
Neka vam fokus bude na svim onim dobrim stvarima koje ste učinili i doživjeli.
4. Oprostite sebi
Na to se nadovezuje vaš misaoni tijek, jer kada ste u stanju kajanja, logično je da ćete i razmišljati negativno. Budući da doživljavate vrlo snažne emocije žaljenja i krivnje, kada ih povežete s nečim negativnim o čemu razmišljate, ispoljavat ćete i više negativnosti. Prije svega i nažalost prema sebi.
Jer kada sami sebi kažete da ste nešto (loše) rekli ili učinili, vi automatski šaljete poruke svom nesvjesnom umu kojim će on nastaviti privlačiti istu gustu i toksičnu energetsku vibraciju. Prema tome, prestanite se izjedati iznutra – mislite na one na pozitivnijoj razini.
Oprostite sebi i krenite dalje. Ako ste pametni i naučili lekcije, sigurna sam da nećete dvaput napraviti istu pogrešku. Ipak, ako se to i dogodi, znači da je problem dublji i slojevitiji i da zapravo nesvjesno nastavljate sabotirati samoga sebe.
5. Preuzmite odgovornost i za ono za čim danas žalite i osjećate krivnju i za svoje osjećaje
Mislim da ne postoji ništa bolje od toga kada prije svega osvijestite da ste pogriješili i preuzmete odgovornost za nešto što ste rekli ili učinili. Čak i ako je došlo do nesporazuma i smatrate da vam druga osoba duguje ispriku, počnite od sebe.
Mnogi se ljudi muče s isprikom jer razmišljaju o reakcijama druge osobe i da će na neki način biti odbijeni. U većini slučajeva to se ne događa s normalnim i empatičnim osobama. Opraštanjem drugome i sebi oslobađate se negativnog energetskog balasta. Kada ga se riješite i vi ćete se osjećati puno lakšim i pozitivnijim.
Još jedan naputak – ako ste skloni često zalutati u prošlost, postavite si odnosno odgovorite sebi na slijedeća pitanja:
- Što bi se dogodilo da niste učinili ili rekli ono što ste učinili?
- Jeste li i što ste naučili iz toga?
- Što biste sljedeći put učinili ili rekli drugačije?
- Što dalje?
- Na kraju se prisjetite i napišite popis svih lijepih gesti i stvari koje ste rekli ili učinili za nekoga u prošlosti.
“Osobina glupih je da zapažaju greške drugih, ali ne i svoje.” – Ciceron
piše: Mirella RASIC PAOLINI, holistički psihoterapeut/focusin-holisticlifestyle
