Vjerovali ili ne – pravu pomoć protiv hladnih i vjetrovitih dana, vrebajućih virusa i bakterija te jednoličnih jelovnika nude mnogobrojni začini – osušene aromatične biljke ili dijelovi biljaka koji se dodaju jelima kako bi ona bila ukusnija i lakše probavljiva. Začini imaju blagotvorna svojstva, djeluju antibakterijski i antiseptički, stimuliraju imunološki sistem, a neki čak i zagrijavaju organizam. Ovih top 5 začina ne samo da će učiniti jela ukusnijim – okrijepit će tijelo, sačuvati vas od bolesti i ukloniti melanholiju u prehrani.

Svestrani đumbir

đumbirĐumbir ili đinđer je porijeklom iz jugoistočne Azije. Već stoljećima se cijeni zbog svojih kulinarskih i medicinskih svojstava, a oštra, prodorna i pikantna aroma đumbira daje specifičan okus širokom nizu jela od onih pripremljenih u woku pa sve do voćnih deserata. 100 g đumbira sadrži približno 70 kcal. Svježi je đumbir vrijedan izvor kalcija, bakra, mangana, magnezija, selena, cinka i željeza. Od vitamina sadrži nešto vitamina C, te vitamina B grupe posebno vitamina B6.

Ali, ljekovito djelovanje đumbir ne duguje toliko sadržaju mikronutrijenata koliko aktivnim tvarima prvenstveno gingerolima koji se odlikuju analgetskim, antipiretskim, antibakterijskim i antikarcinogenim svojstvima. Gingeroli imaju i snažna protuupalna svojstva. Đumbir je poznat po sposobnosti ublažavanja mučnina. Olakšava disanje, stimuliše imunološki sisitem i potiče tijelo na znojenje, zbog čega se u azijskoj medicini koristi za liječenje prehlade i gripe.

Hladniji dani su idealno vrijeme za uživanje u jelima s đumbirom jer pomaže cirkulaciju i grije organizam. Aromatični, oštri i prodorni okus đumbira dat će pikantnu aromu prženim jelima, juhama, žitaricama, riži i povrću. Toplu i mirisnu notu osigurat će keksima, poslasticama i napitcima.

Aromatični cimet

cimetCimet je jedan od najstarijih začina poznatih čovjeku. Stari su Egipćani njime obogaćivali napitke i liječili razne bolesti. Slatkasta mirodija opojnog mirisa dobiva se guljenjem kore s tankih grančica zimzelenog drveta. Pri tome se vanjska kora odbacuje, a unutrašnja uvija u štapiće. Postoje na stotine vrsta cimeta, ali najpopularniji su cejlonski koji se smatra pravim cimetom, te kineski cimet.

Cimet obiluje prehrambenim vlaknima, manganom, kalcijem i željezom, a u nešto manjoj mjeri sadrži magnezij, selen, cink te vitamin C i K. Eterična ulja koja sadrži osiguravaju aromatični okus, ali brojne pogodnosti za zdravlje. Zbog toga djeluje blagotvorno na probavni sistem stimulirajući peristaltiku crijeva te samim time smanjuje nadutost i bolne grčeve. Također se odlikuje antibakterijskim i antifugicidnim djelovanjem, a pokazalo se i da povoljno djeluje na nivo masti i kolesterola, ali i na nivo šećera u krvi zbog čega se preporuča i dijabetičarima.

Opojni miris cimeta potiče rad mozga i poboljšava kognitivne sposobnosti što može djelovati stimulativno na radnu populaciju koja u tmurnim i dugačkim zimskim danima unutar 4 zida često gubi motivaciju za rad. Cimet potiče cirkulaciju i zagrijava tijelo, a u tradicionalnoj se kineskoj medicini koristi kao sredstvo za olakšavanje simptoma gripe i prehlade. Dodatnu pogodnost pruža činjenica da cimet sadrži salicate koji osim što snižavaju temperaturu djeluju analgetski i protuupalno.

Cimet se najčešće dodaje napitcima, desertima, voćnim jelima i kolačima, posebno onima od jabuke. Ali, rezerviranjem cimeta samo za ova jela uskraćujemo cijeli spektar doživljaja. Tako cimet odlično nadopunjuje okus slatkog krumpira, mrkve i zimske bundeve, a često se dodaje i kavi. Zbog svega navedenoga jasno je da je zimsko doba idealno za uživanje u aromi i blagodatima cimeta.

Ljekoviti kim

kimKim je dvogodišnja biljka razgranate stabiljke, čiji plod – sjemenke već odavno nalaze svoju primjenu i kao začin i kao ljekovito sredstvo. Sjemenke kima obiluju eteričnim uljima od kojih se najviše ističe karvon zaslužan za karakterističan miris. Kim potiče rad želudca i žučnog mjehura, pospješuje probavu i ublažava grčeve. Vjeruje se da djeluje laktogeno odnosno pospješuje izlučivanje mlijeka u dojilja i, što je posebno zanimljivo, uklanja loš zadah.

Budući da stimuliše rad bubrega potiče izlučivanje urina. Kim, također, pospješuje iskašljavanje i smiruje kašalj zbog čega je pogodan kao pripomoć u borbi protiv prehlada i gripe. U zimskim mjesecima zasigurno je od pomoći i antiseptičko djelovanje odnosno sposobnost kima da zaustavi razmnožavanje mikroorganizma. Kim se najčešće dodaje pekarskim proizvodima, a njegova oštra aroma dobro nadopunjuje i okus variva, a vrlo je popularan i kao aroma za sireve.

Osvježavajući anis

anisAnis je jednogodišnja biljka čiji neobičan dlakavi kruškasti plod sivozelene boje posjeduje ljekovita svojstva. Inače dolazi iz Egipta, ali se danas najviše uzgaja u Španjolskoj. Blagotvorno djelovanje slično je kimu pa se i anis može pohvaliti reguliranjem rada želudca i crijeva, uklanjanjem lošeg zadaha te laktogenim, antiseptičkim i diuretičnim djelovanjem. Također, pospješuje iskašljavanje zbog čega je anis vrijedna nadopuna kolekciji zimskih začina.

Plod anisa krasi ugodna i svježa aroma. Sušene sjemenke se mogu dodavati pekarskim proizvodima i kolačima. Odlično nadopunjuje okus umaka i variva, a oživjet će i svaku salatu. Anis ima relativno intenzivni okus i ne slaže se najbolje s ostalim začinima (osim sa kimom) zbog čega je najbolje koristiti ga samog.

Moćna kurkuma

kurkumaPorijeklom iz jugoistočne Azije, kurkuma ilii turmerik posljednih godina plijeni pažnju naučne zajednice zbog brojnih ljekovitih svojstva. Ovaj začin jarko žute boje i gorko-slatke arome najpoznatiji je kao jedan od neizostavnih sastojaka pri pripremi currija. Ali, sama kurkuma zaslužuje punopravnu pažnju kako zbog blagotvornih svojstava tako i zbog relativno široke primjene u kulinarstvu.

Kurkuma sadrži čitav niz vitamina i minerala; prije svega se ističe sadržajem vitamina B6, B3, folne kiseline te minerala kalija, željeza i mangana. Također, predstavlja dobar izvor neprobavljivih prehrambenih vlakana, a što je posebno zanimljivo – sadrži i esencijalne omega-3 masne kiseline. Ali, apsolutno najveći adut kurkume je kurkumin, biljni pigment zaslužan za njenu specifičnu boju. Upravo, zbog kurkumina je popis terapijskih svojstava kurkume podugačak. Naime, pokazalo se da kurkumin posjeduje snažna protuupalna i antioksidativna svojstva. Isto tako pogoduje dijabetičarima jer ima povoljno djelovanje na inzulinsku rezistenciju, a pokazalo se da djeluje povoljno i na kardiovaskularni sisitem smanjujući nivo ukupnog i LDL (lošeg) holesterola, istovremeno povisujući nivo HDL (dobrog) holesterola.

Dalje, kurkumi se pripisuje antivirusno, antibakterijsko, antimikotičko i antikarcinogeno djelovanje. Također je otkriveno da kurkuma pogoduje optimalnoj funkciji jetre povečavajući njenu sposobnost detoksikacije. Budući da je zimi i hrana koju unosimo teža, a zbog veće učestalosti virusnih bolesti raste potrošnja i lijekova, ovo svojstvo kurkume može biti od velike koristi. Kurkuma se u kuhinji može dodavati kao začin raznim umacima i marinadama. Odlično se slaže s rižom te salatama i preljevima za salatu.

Dipl.ing. Sandra Krstev, nutricionist
www.vitamini.hr

Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop za 17.11.2013.
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 18.11.2013.
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

2 KOMENTARA

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.