Kada razvijete otpor prema novcu, zapravo se ne opirete samom novcu – niti prema njemu usmjeravate tu silnu energiju – već onome što novac za vas predstavlja. Riječ je o onome što povezujete s novcem; o onome što na njega projicirate. A to nije dobro!
Kada je riječ o bilo čemu, vaš stav prema tome i energija koju u to ulažete od presudne su važnosti. Vaš stav i energija određuju kakav odnos imate prema nekoj stvari, što zauzvrat dovodi do određenih iskustava i ishoda. Novac je danas glavni kanal putem kojeg ljudi dolaze do materijalnih stvari koje žele – bilo da je riječ o dobrima, uslugama ili iskustvima. Novac je primarni mehanizam, univerzalno sredstvo razmjene. No, ako počnete doživljavati novac kao prepreku koja vas dijeli od onoga što želite, to vas može brzo dovesti u stanje nesklada s novcem, obiljem i stvarima za kojima čeznete.
S obzirom na to da je novac u današnjem svijetu glavni način na koji ljudi dobivaju ono što žele, te budući da većina stvari koje su nam potrebne ili koje želimo ima svoju cijenu, sasvim je razumljivo da – ako nemate dovoljno novca – sam novac počinjete doživljavati kao prepreku koja vas sprječava da ostvarite svoje želje. Neću vas uvjeravati u suprotno niti pokušavati manipulirati vašom percepcijom tvrdeći da nedostatak novca nije veliko ograničenje. Štoviše, on može biti i golem izvor patnje.
Dovoljno je zamisliti situaciju u kojoj nekome očajnički treba, primjerice, medicinski tretman koji si ne može priuštiti, pa da postane jasno u kakav se pakao odnos prema novcu može pretvoriti. Ozbiljna je stvar kada netko ne može dobiti ono što mu treba ili što želi samo zato što nema novca. Kao ljudi, moramo se suočiti s činjenicom da smo duboko zakoračili u svijet hiperkapitalizma, komodifikacije i plutokracije. Kao čovječanstvo, krajnje je vrijeme za preispitivanje i buđenje: želimo li doista održati društvo u kojem ljudi pate zbog nedostatka novca?
Ako pružate otpor novcu, on ne može ući u vaše životno iskustvo. A kada osjećate da je novac sam po sebi prepreka da imate ono što trebate i želite, sasvim je prirodno da ćete razviti otpor prema novcu.
Ovdje je riječ o važnom načelu. Novac vam omogućuje da imate ono što trebate i želite. On je put do ostvarenja vaših želja i potreba. No, to ne vrijedi ako vjerujete da je upravo novac prepreka za dobivanje onoga što želite i trebate. Ne vrijedi ni ako vjerujete da je novac sam po sebi problem. Možda ste čuli izreku: „Ono čemu se opireš, to opstaje.” Stoga bi moglo biti primamljivo pomisliti da ćete, ako se opirete novcu, privući više novca. Štoviše, mogli biste pomisliti da ćete, ako se opirete kapitalizmu, na kraju postati bogati – makar i nevoljko. No, to je veliko pojednostavljivanje i stoga ne odražava točno kako otpor zapravo funkcionira.
Istina je da, kada se nečemu opirete, prema tome usmjeravate veliku količinu energije. No, čemu se zapravo opirete? Stvar možda nije tako jednostavna kao što se na prvi pogled čini. Kada razvijete otpor prema novcu, zapravo se ne opirete samom novcu – niti prema njemu usmjeravate tu silnu energiju – već onome što novac za vas predstavlja. Riječ je o onome što povezujete s novcem; o onome što na njega projicirate. A to nije dobro!
Primjerice, može biti riječ o lošem karakteru ili nemoralu, nepravdi, nedostatku ljubavi, odgovornosti, pritisku, traumama povezanima s financijama, kontroli, nejednakosti, iskorištavanju i slično. Ako se opirete novcu i doživljavate ga kao prepreku koja vas sprječava da imate ono što želite, ne promatrate ga kao saveznika, već kao protivnika. Kao prijetnju. Rezultat će biti taj da će vaš podsvjesni um početi djelovati kako bi vas zaštitio od novca. To će dovesti do financijske samosabotaže – na načine koje vjerojatno nećete ni primijetiti.
Kada razvijete otpor prema novcu jer ga doživljavate kao prepreku između vas i onoga što trebate i želite, možda ćete očajnički žudjeti za novcem, no duboko u sebi osjećat ćete odbojnost prema njemu. Osjećat ćete kao da novac ima moć nad vama. Zamislite da imate osjećaj kako ne možete biti sretni ili sigurni sve dok vam određeni „čuvar” ne dopusti pristup nečemu što želite. Sasvim je prirodno da ćete s vremenom početi mrziti tog čuvara. Odjednom, vaš odnos prema novcu postaje takav da ga doživljavate kao negativca koji vam preprečuje put, umjesto kao sredstvo koje vam omogućuje ostvarenje ciljeva.
Ne treba biti genij da bi se shvatilo kako je riječ o mentalitetu koji blokira obilje. To je najbrži put prema financijskim problemima. Između ostalog, takav obrazac vrlo brzo dovodi do prezira prema onome što zapravo želite. Na primjer, recimo da silno želite putovati, ali si to ne možete priuštiti. Mogli biste početi kritizirati turizam, proglašavajući ga sebičnim i trivijalnim načinom provođenja vremena. Opirući se vlastitim željama na taj način, ublažavate bol koju osjećate jer si te želje ne možete priuštiti, a time ih ni ostvariti.
Također možete zapasti u obrazac naučene bespomoćnosti i defetizma. Ako novac doživljavate kao jedinu prepreku, a nemate ga dovoljno, vaš bi mozak mogao zaključiti da je postizanje onoga što trebate i želite – nemoguće.
Možete osjećati bijes prema bogatim pojedincima, korporacijama ili ekonomskom sustavu općenito. To može prerasti u osobnu opsesiju. Takvo opsesivno suprotstavljanje služi kao zaštita od osjećaja zavisti, frustracije i nemoći.
Ključno je shvatiti da je ljudima važna slika o samima sebi. Svatko od nas prošao je proces socijalizacije. Ljudima je stalo do toga da ih drugi doživljavaju kao dobre i ispravne. Ako novac – i one koji ga posjeduju – prikazujete kao nešto inherentno zlo, na podsvjesnoj razini osiguravate da nikada ne steknete novac; nitko, naime, neće ulagati energiju u to da postane negativac. Nitko ne želi postati loš ili pogrešan.
Što učiniti ako prepoznate da ste zapeli u ovakvom obrascu?
Vidite novac onakvim kakav on zapravo jest – kao neutralan alat. Zamislite ga poput čekića. Riječ je o alatu stvorenom kako bismo izbjegli ograničenja koja nameće sustav izravne razmjene dobara ( trampa ). Kada spoznate tu istinu o novcu, on gubi svoju negativnu emocionalnu moć nad vama.
Odvojite novac – taj neutralan alat – od bolnih asocijacija i značenja koja ste mu sami pripisali te preispitajte te asocijacije i značenja. Riječ je o onome što novac predstavlja upravo vama, odnosno o onome što na njega projicirate.
Zapitajte se: ako je novac samo neutralan alat, kakvu sam prijetnju na njega projicirao? Kada pronađete odgovore, kritički preispitajte jesu li te stvari temeljna istina o novcu i odakle su te asocijacije uopće potekle. Na primjer, ako shvatite da novac povezujete s osjećajem da vas netko kontrolira, dovedite u pitanje tu ideju. Zapitajte se odakle bi takva poveznica mogla dolaziti.
Možda ćete shvatiti da ste odrasli uz roditelja koji je koristio financije kao svojevrsno oruđe kako bi vas prisilio na ono što je on želio ili kako bi potaknuo vašu ovisnost o njemu, onemogućujući vam da odete. Shvatite da je okrivljavanje novca u ovoj situaciji isto kao i okrivljavanje čekića koji je korišten u ubojstvu. Vaš problem nije novac, već kontrola. Novac sam po sebi ne podrazumijeva kontrolu. Pravi problem leži u odnosu.
Otkrijte koja vam je stvarna, temeljna potreba ili želja u pitanju. To je dublja motivacija koju tražimo. Do nje možemo doći tako da krenemo od onoga za što mislimo da nam treba ili što želimo, a zatim se zapitamo: Zašto to želim? Što mislim da će mi to donijeti? Na primjer: Treba mi sportski automobil. Zašto? Zato što ću se osjećati uspješno dok ga vozim. Zašto ću se osjećati uspješno/a dok vozim sportski automobil? Zato što time svijetu šaljem poruku da sam nešto postigao/la u životu. Zašto moram svijetu pokazati da sam nešto postigao? Zato što mi je dosta toga da me ljudi gledaju s visoka i ignoriraju. Kako bi bilo da me više ne gledaju s visoka i da me ne ignoriraju? Osjećao bih da sam važan/a, da vrijedim i da sam bitan/a. To je ta temeljna želja: osjećati se važno, vrijedno i bitno. Ovdje je sportski automobil bio skupocjeno oruđe odabrano kako bi se riješio osjećaj beznačajnosti.
Kao što vidite, uvjerenje da vam novac treba kako biste dobili ono što želite – zapravo nije točno. Novac možda čak i nije najbolji način za zadovoljavanje tih temeljnih potreba i želja. Gotovo svaka naša želja svodi se na to kako se želimo osjećati. Kada prepoznamo osjećaj koji želimo postići i usmjerimo se na načine kako doći do tog osjećaja – a koji nemaju nikakve veze s novcem – prestajemo doživljavati novac kao jedini put do onoga što želimo. I on više nije onaj „veliki, zli vuk”.
Preispitajte pretpostavku da je novac JEDINI most do cilja. JEDINI način da dobijete ono što želite. Kada ste usredotočeni na novac kao sredstvo za dobivanje onoga što želite, novac zapravo nije vaša stvarna potreba. On je, naprotiv, strategija za koju vjerujete da je jedina moguća za ostvarivanje onoga što vam treba. Isprobajte sljedeći pristup: ako iz jednadžbe izbacite novac, na koji još način možete dobiti ono što trebate i želite? Primijenite to osobito na način zadovoljavanja svojih stvarnih, temeljnih potreba i želja.
Kako biste novac prestali doživljavati kao prepreku na putu do onoga što želite, morate se osloboditi navike da novac uvijek bude prvi, automatski korak prema ostvarenju vaših želja i potreba. Potražite nefinancijske opcije i oblike „valute” koji nisu novac. Poduzetnici se često prisiljavaju na ovakav način razmišljanja jer raspolažu ograničenim kapitalom. No, čak i imućni poduzetnici biraju takav pristup zbog kreativnosti koju on potiče.
Uostalom, zašto koristiti veliku svotu vlastitog novca, ako to možda uopće nije nužno. Jedna od metoda koju primjenjuju jest sastavljanje popisa onoga što je potrebno za ostvarenje cilja, uz strogu zabranu korištenja novca za rješavanje bilo kojeg od tih problema. Zamišljaju da je donesen zakon koji zabranjuje trošenje novca za postizanje tog cilja, čime se prisiljavaju na pronalaženje alternativnih načina za njegovo ostvarenje. Traže načine kako pribaviti potrebne resurse koristeći ne-novčane oblike vrijednosti. To uključuje rad ( razmjenu vremena ili truda za ono što vam treba ) i društveni kapital ( pružanje pomoći nekome tko već posjeduje ono što vama treba, kako biste zauzvrat tome dobili pristup ).
Tu spadaju i trampa ili razmjena vještina – stvari koje možete ponuditi, podučiti, izgraditi ili organizirati za nekoga drugog u zamjenu za njegove resurse.
Zatim, tu su nedovoljno iskorišteni resursi: stvari koje vas okružuju i koje su trenutno dostupne – ili, još bolje, koje propadaju – a koje biste mogli iskoristiti kao pomoć pri ostvarenju svog cilja.
Još jedna vježba koju često prakticiraju je stvaranje „pojednostavljene” verzije svog cilja. Time se dokazuje da je suština onoga što želite zapravo već dostupna i nadohvat ruke. Ovo podrazumijeva odvajanje temeljne vrijednosti cilja od skupog „pakiranja” u kojem on obično dolazi. Cilj je zadržati ono što je uistinu važno, uz minimalne troškove.
Na primjer: recimo da želite luksuzan stan. Što je točno ono zbog čega se u takvom stanu osjećate tako dobro? Jesu li to čiste linije, prirodna svjetlost, odsutnost nereda ili pomno odabrana umjetnička djela? Počnite tako što ćete očistiti i urediti svoj sadašnji dom; potražite savjete stručnjaka za uređenje interijera o tome kako kreativnim rješenjima učiniti mali prostor prostranijim ili obojite zidove u svježe, čiste tonove. Maksimalno iskoristite prozore ili na njih postavite dekorativne folije koje stvaraju iluziju da se nalazite na nekom drugom mjestu. Ispišite kvalitetne reprodukcije umjetničkih djela iz javnih arhiva. Posjetite trgovine rabljenom robom – ondje možete pronaći vrhunske, inače vrlo skupe predmete, ali po znatno nižoj cijeni. Poduzimanjem konkretnih koraka prema onome što želite i trebate, usklađujete se s onim što vam je u konačnici potrebno i što priželjkujete. Shvatite to kao odskočnu dasku.
Kada promijenite svoj mentalni sklop iz „ovo si ne mogu priuštiti” u „na koji još način mogu doživjeti ono što želim i trebam?”, mijenjate kemiju svog mozga. Počinjete tražiti otvorene prozore umjesto da budete zaglavljeni pred zatvorenim vratima, a novac prestaje biti gospodar vašeg životnog iskustva. On jednostavno postaje alat koji možete iskoristiti na putu prema onome što pokušavate ostvariti.
Prepoznajte vrijednost svojih vještina i kvaliteta. Zapitajte se: kad bi se gospodarstvo sutra urušilo, a sav novac postao potpuno bezvrijedan – čime bi se svi ljudi našli u potpuno ravnopravnom položaju – koje vještine i kvalitete posjedujem, a koje bi me činile vrijednim za društvo? Što imam, a za što bi ljudi i dalje bili spremni razmjenjivati dobra? Na primjer, mogli biste odgovoriti: iznimno sam kreativan/a, dobro kuham, znam uzgajati životinje, vrlo sam ljubazan/a i brižan/a. Umjetnički sam nastrojen/a i znam izrađivati keramiku. Pametan/a sam. Imam izvrsne komunikacijske vještine itd. Zahvaljujući ovoj vježbi, novac više ne djeluje kao zastrašujuće čudovište koje drži sve konce u svojim rukama i kontrolira pristup; umjesto toga, prisiljeni ste uvidjeti gdje leži stvarna vrijednost.
Kada novac proglašavate problemom, zapravo tražite žrtvenog jarca. Pitanje glasi: što je zapravo pravi problem? Puno je učinkovitije identificirati stvarni problem jer, kada se njime izravno pozabavite, djelujete izravno na samu stvarnost. Taj stvarni problem obično je dublja, neugodnija stvarnost s kojom se moramo suočiti. Primjerice, novac zapravo nije problem u situacijama kada korporacije djeluju uz razinu korupcije kakva je danas prisutna. Pravi problem je otuđenost među ljudima. Pravi problem je narcisoidno ponašanje u međuljudskim odnosima. Pravi problem su legalizirani monopol, „zarobljavanje” regulatornih tijela i prebacivanje troškova na druge unutar ljudskog društva.
Novac možda nije stvarni problem ni onda kada si ljudi ne mogu priuštiti zadovoljenje osnovnih potreba. Pravi problem je financijalizacija ljudskih potreba, koja odvaja gospodarstvo od ljudske dobrobiti. Ili, na primjer, proglašavanjem novca problemom kako bi izbjegli suočavanje s vlastitim nedostatkom fokusa ili truda. Ili, na primjer, novac i opsjednutost bogatstvom nisu zapravo bili pravi problem u obitelji; problem je bio u tome što su svi bili opsjednuti društvenim statusom, a tvojim roditeljima je provođenje vremena s tobom bilo nisko na ljestvici njihovih prioriteta, pri čemu nisu zadovoljavali nijednu tvoju emocionalnu potrebu.
Možda bi bilo korisno zapitati se: Kada bi istina bila da novac ( uključujući i njegov nedostatak ) zapravo nije problem u ovoj situaciji, s čime bih se onda morao/la suočiti?
U sustavnoj stvarnosti u kojoj nejednakost postoji, u kojoj sve ima svoju cijenu, a tvoje osobno iskustvo govori da je novac sredstvo potrebno za dobivanje onoga što trebaš i želiš – osjećaji tjeskobe, ljutnje, zavisti i bespomoćnosti, kao i dojam da su okolnosti protiv tebe, predstavljaju sasvim normalnu ljudsku reakciju na takav sustav.
Postoje stvarni sustavni problemi koje treba riješiti. Stvarnost je složenija od tvrdnje da je riječ „samo o načinu razmišljanja”. Omalovažavajuće je, pa čak i okrutno, reći vam da jednostavno prestanete doživljavati novac kao prepreku. Stvar je u tome da, kada vam nedostatak novca uzrokuje patnju, poimanje samog novca kao problema ili „negativca” odvlači vas od stvarnosti i navodi vas na otpor prema onome čega vam zapravo treba više.
AUTOR: Teal Swan
Prevela i prilagodila: Angelica Horvatić / www.angelicahorvatic.com
https://www.facebook.com/profile.php?id=61584949619452
Angelica Horvatić – ljubiteljica prirode, slobodna i nekonvencionalna duša, istraživačica mističnog i ezoteričnog, svjetska putnica, suvremena nomadska iscjeljiteljica, intuitivni kanal, praktičarka iscjeljenja unutarnjeg djeteta, praktičarka iscjeljivanja trauma, hipnoterapeutica, praktičarka rada sa sjenom, rada sa dijelovima sebe, praktičarka Procesa Kompletiranja po Teal Swan, konstelatorica
Rođena i odrasla u Hrvatskoj, u posljednjih 26 godina, za vrijeme studija i rada u Velikoj Britaniji, na Bliskom Istoku, po Europi i u Australiji, Angelica je radila sa tisućama ljudi iz cijeloga svijeta, kroz rad 1:1 i vođenjem grupnih radionica, intenziva i retreatova.
Njena misija je pomoći ljudima da se ponovno povežu sa svojom dušom i tijelom i vrate se – svojoj ISTINI.
“Oslobodi svoju sjenu. ŽIVI svoju Istinu.” je njen moto.
Angelica će održati UŽIVO radionicu obiteljskih konstelacija u Istri 7.11.:
https://atma.hr/konstelacije-sa-angelicom-u-istri-7-11/
ONLINE radionice obiteljskih konstelacija: 4.11., 2.12. i 30.12.:
https://atma.hr/online-konstelacije-sa-angelicom/
ZIMSKI INTENZIV:
https://atma.hr/zimski-intenziv-oslobodi-svoju-sjenu-zivi-svoju-istinu/
