Art: Cameron Gray / ParableVisions.com

“Ovisno o tome poistovjećuje li se s materijalnom ili duhovnom prirodom, duša dobiva materijalno ili duhovno tijelo. U materijalnoj prirodi može dobiti tijelo koje pripada bilo kojoj od 8.400.000 vrsta života, ali u duhovnoj prirodi ima samo jedno tijelo. Ovisno o svojoj karmi, u materijalnoj se prirodi katkada očituje kao čovjek, polubog, životinja, zvijer, ptica itd. Da bi dostiglo materijalne rajske planete i uživalo u njihovim pogodnostima, katkada izvodi yajne (žrtvovanja), ali kada se njihovi rezultati iscrpe, ponovo se vraća na Zemlju u obliku čovjeka. Taj se proces naziva karma.”

Duhovna duša, naš pravi identitet, prekrivena je suptilnim (astralnim) tijelom. Astralno tijelo sadrži um, inteligenciju i lažni ego.

  • Funkcije su uma: osjećanje, htijenje i mišljenje.
  • Funkcije su inteligencije: snalaženje u novim situacijama, razlikovanje dobrog od lošeg i kontrola osjetila.
  • Funkcija je lažnog ega stvoriti iluziju (sanskrtska riječ maya – ono što nije), da mislimo kako je materijalno (ili suptilno) tijelo naš pravi identitet. Lažni je ego najsuptilniji materijalni element zbog kojega se poistovjećujemo s iluzornim imenovanjima, s vrstom tijela, spolom, rasom, nacijom, religijom, zanimanjem i slično.

Duhovna je duša (naš pravi identitet) vječna. Opisana je u Bhagavad-giti (2.20):

na jayate mryate va kadacin
nayam bhutva bhavita va na bhuyah
ajo nityah sasvato yam purano
na hanyate hanyamane sarire

Duša se nikada ne rađa niti umire. Nije nastala, ne nestaje i neće nestati. Nerođena je, vječna, uvijek postojeća i prvobitna. Nije ubijena kada je tijelo ubijeno.“

Duša se seli iz tijela u tijelo, što potvrđuje stih iz Bhagavad-gite (2.13):

dehino smin yatha dehe
kaumaram yauvanam jara
tatha dehantara-praptir
dhiras tatra na muhyati

„Kao što utjelovljena u ovom tijelu prolazi kroz dječaštvo, mladost i starost, tako u trenutku smrti prelazi u drugo tijelo. Razboritu osobu ne zbunjuje takva promjena.“

Po određenom zakonu, duša prelazi iz jedne vrste tijela u drugu. Taj se zakon naziva karma, zakon akcije i reakcije. Sanskrtska riječ karma odnosi se na zakon uzroka i posljedica. Može se i reći: „Kako siješ, tako ćeš i žeti.“ Vezana je za izgovorene riječi, misli i djela. Posljedice nam se vraćaju ako ne u ovom životu, onda u sljedećem. Kroz svoju slobodnu volju i djela stvaramo dobru kao i lošu karmu.

Krišna u Bhagavad-giti (2.25) kaže Arjuni:

avyakto yam acintyo yam
avikaryo yam ucyate
tasmad evam viditvainam
nanusocitum arhasi

„Rečeno je da je duša nevidljiva, nepojmljiva i nepromjenjiva. Znajući to, ne trebaš žaliti za tijelom.“

Tijelo je tek vozilo za dušu, baš kao što vozač pokreće automobil. U skladu sa zakonom karme, vozimo bolji ili lošiji automobil.

U Bhagavad-giti (8.3) kaže se:

aksaram brahma paranam
svabhavo dhyatman ucyate
bhuta-bhavodbhava-karo
visargah karma-samjnitah

„Svevišnja Božanska Osoba reče: ,Neuništivo, transcendentalno živo biće naziva se Brahman, a njegova vječna priroda adhyatma, jastvo. Djelovanje koje uzrokuje razvoj materijalnih tijela živih bića naziva se karma, ili plodonosne djelatnosti.’“

U komentaru Šrila Prabhupada kaže: „Brahman je neuništiv i vječno postojeći i njegova se priroda nikada ne mijenja, ali Parabrahman je viši od Brahmana. Brahman se odnosi na živo biće, a Parabrahman na Svevišnju Božansku Osobu. Prirodni položaj živog bića razlikuje se od položaja koji prihvaća u materijalnom svijetu. U materijalnoj svjesnosti pokušava postati gospodar materije, ali u duhovnoj svjesnosti, služi Svevišnjega. Kad je obuzeto materijalnom svjesnošću, mora prihvaćati različita tijela u materijalnom svijetu. To se naziva karma, ili raznovrsno stvaranje pod prinudom materijalne svjesnosti.

U vedskoj književnosti živo se biće naziva jivatma i Brahman, ali nikada Parabrahman. Živo biće (jivatma) prihvaća razne položaje – ponekad se stapa s mračnom materijalnom prirodom i poistovjećuje s materijom, a ponekad se poistovjećuje s višom, duhovnom prirodom. Zato se naziva graničnom energijom Svevišnjega Gospodina. Ovisno o tome poistovjećuje li se s materijalnom ili duhovnom prirodom, dobiva materijalno ili duhovno tijelo. U materijalnoj prirodi može dobiti tijelo koje pripada bilo kojoj od 8.400.000 vrsta života, ali u duhovnoj prirodi ima samo jedno tijelo. Ovisno o svojoj karmi, u materijalnoj se prirodi katkada očituje kao čovjek, polubog, životinja, zvijer, ptica itd. Da bi dostiglo materijalne rajske planete i uživalo u njihovim pogodnostima, katkada izvodi yajne (žrtvovanja), ali kada se njihovi rezultati iscrpe, ponovo se vraća na Zemlju u obliku čovjeka. Taj se proces naziva karma.“

U Bhagavad-giti se zaključuje da je ovaj ljudski život namijenjen napredovanju na putu oslobođenja. To se zove apavarga, oslobođenje od zapletenosti, a proces takvog zaplitanja naziva se karma. Vede ističu kako cijela materijalna egzistencija označuje napor duše da sebi pronađe odgovarajuće tijelo unutar kruga od 8.400.000 vrsta života koliko ih ima u ovom svemiru.

Tomislav Prašević – Iz knjige “Tijelo – kavez za dušu”




Bhagavad-gita Kakva Jest

Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce, teologe i filozofe istoka i zapada; Sokrata, Goethea, Schopenhauera, Einsteina, Junga i mnoge druge.

G.W.F. Hegel: “Bhagavad-gita je sposobna dati nam pravo shvaćanje univerzalnosti i uzvišenost religije.”

Dr. J. Stilson Judah, profesor povijesti religija, (Berkly, California) izjavljuje o ovom izdanju: “A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada je još jednom zadužio svijet učenjaka, premda je Bhagavad-gita prevođena mnogo puta, Prabhupada je svojim komentarima dao prijevod izuzetnog značaja…”

926 stranica, 16 slika u boji, cijena 150kn

Kupite ovdje
Prethodna objavaSretno Valentinovo!
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 14.02.2014.
Tomislav Prašević
Tomislav Prašević, diplomirani je ekonomist koji od najranijeg djetinjstva razvija ljubav prema knjizi. Magisterij organizacije i upravljanja pomaže mu djelomično u načinu razmišljanja i tako se sve više okreće duhovnoj literaturi te počinje studiozno proučavati religije, što mu je nekada bila i maturalna radnja u gimnaziji.

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.