Psihosomatika. U svom korijenu, Psiho znači mozak, um, psiha, a soma tijelo. Psihosomatika ustvari je pojam koji označava poveznicu između uma i tijela. Iznimno bitna poveznica, čiju važnost sve više i više ljudi počinje uvažavati. Duhovnost je oduvijek propagirala važnost te poveznice, a znanost stalno prikuplja sve više i više činjenica koji ju potvrđuju. Istraživanja, eksperimenti i kartoni bolesti jasno ukazuju da naše misli, kao i emocije imaju velik učinak na naše zdravlje.
Prema istraživanjima, konačni efekt emocija i misli ostavlja posljedice na cijelo tijelo, svaki sistem i organ u njemu. U svojoj knjizi, Molekule emocija, poznata molekularna biologinja Candace Pert, objašnjava da svaka emocija i misao koju imamo, predstavlja određen impuls, informaciju za naše tijelo. Naše tijelo reagira na tu informaciju, otpuštajući određene kemijske spojeve i pokrećući određene procedure. Taj impuls može dramatično promijeniti svaku stranicu tijela. Te promijene događaju se u svakoj minuti i utječu na promjene raspoloženja, ponašanja i tjelesne aktivnosti. To u konačnici, ovisno o emocijama, ima značajan utjecaj na sustave i procedure i tijelu kao što su probavni, krvožilni i imunološki sustav.
Iako postoji čitav niz „nepovoljnih“ emocija za naše zdravlje (tuga, ljutnja, bijes, zamjeranje, itd.), za primjer psihofizičkog stanja osobe možemo uzeti bilo kakav stres. Stres se u današnjem društvu općenito smatra negativnim. Ubrzava kucanje srca, utječe na ritam i dubinu disanja, potiče znojenje, dugoročno ima negativan utjecaj na sve gore navedene sustave tijela. Ipak, brojna istraživanja, uključujući i ono psihologinje Kelly McGonial pokazuju na dosta drugačiju sliku realnosti. Za početak, istraživanje pokazuje da samo uvjerenje da stres ima negativan efekt na nas dramatično je povećalo negativan utjecaj stresa na osobe i u konačnici povećalo njihovu šansu za umiranje. S druge strane, osobe koje su stres promatrale pozitivno, kao normalnu ili pozitivnu reakciju tijela na izazov, imale su manju stopu smrtnosti čak i od osoba koje nisu izložene velikoj količini stresa. Na linku možete pogledati cijeli video: How to make stress your friend
Ako ne spadate u skupinu ljudi koja na stres reagira pozitivno, ne morate se brinuti. Pozitivna reakcija na stres i izazov je vještina, i kao takva može se naučiti i usavršiti. Jedna od uspješnijih metoda je kratka meditacija koja se fokusira na srce, a ne na dah.
Vježbanje pozitivne reakcije na stres
Vrijeme trajanje vježbe: 5-10 minuta
Preporučena učestalost vježbanja: Svakodnevno, jednom do dvaput dnevno
Upute: Smjestite se u udoban položaj. Zatvorite oči i napravite par dubokih udaha i izdaha. Stavite ruku na srce i usmjerite svoju pažnju na otkucaje srca. Vaš jedini zadatak je da pratite te otkucaje i dopustite im da odzvanjaju tijelom.
Widget not in any sidebars
Moguće nuspojave:
Postoji mogućnost da ćete, dok radite ovu vježbu, početi osjećati toplinu, trnce ili bol na trenutke. Ova je reakcija normalna i nije razlog za brigu. Vaše tijelo tako otpušta napetost i stres koji čuva u tijelu.
Tijekom ove vježbe moguće je da na površinu izađu neizražene emocije. Tijelo tako otpušta stres i potiče emocionalnu stabilnost organizma.
Vježba će vaše tijelo i um, polako i sigurno naučiti da su promjene u brzini i ritmu otkucaja srca normalna pojava.
Vaše tijelo stalno prima informacije iz okoline. Vaša podsvijest procesuira te informacije i sukladno tome srce mijenja svoj ritam, kako bi se vi uskladili s okolinom i djelovali iz pozitivnih emocija. Cilj ove vježbe je prihvatiti taj proces, naviknuti se na njega i pustiti ga da radi u vašu korist.
Kad savladate osnovnu vježbu, možete dodati sljedeće korake:
Najvjerojatnije ste došli do stupnja osviještenosti tijela u kojem osjećate otkucaje srca u većini tijela. Vaš zadatak je da vizualizacijom zamislite kako se elektromagnetski valovi vašeg srca svakim otkucajem šire izvan vašeg tijela. Nemojte siliti širenje. Dajte si vremena i vizualizacija će s vremenom pokazivati sve veći doseg elektromagnetskog polja vašeg srca.
Ova vježba naučit će vaše tijelo bude spremno za interakciju s okolinom. Nakon nekog vremena primijetit ćete poboljšanje u kreativnosti, empatiji i hrabrosti.
Napisao: Robert Petrović Vlahov, terapeut i životni trener
http://www.robertpetrovicvlahov.com/
