„Naša svijest kreira stvarnost”, tvrdnja koja je zaslužila mnogo pažnje diljem alternativnih medija u cijelom svijetu. No, također, svijest je i predmet proučavanja mnogih znanstvenika, pogotovo u vezi s kvantnom fizikom i načinom na koji se može povezati s prirodom naše stvarnosti.
Što je svijest? Svijest uključuje mnoge stvari. Svijest je način na koji doživljavamo naš svijet, naše misli, oprez, namjere itd.
„Potraga za sviješću u mozgu je isto kao i potraga za radiovoditeljem u radioaparatu.” – Nasseim Haramein, voditelj istraživanja Resonance Project.
„Smatram da je svijest osnova. Smatram da tvar proizlazi iz svijesti. Ne možemo zaobići svijest. Sve o čemu govorimo, sve što zapravo postoji, zahtijeva svijest.” – Max Planck, teoretičar fizike koji je ustanovio kvantnu teoriju za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918. godine.
„Nemoguće je formulirati zakone kvantne mehanike, a da su potpuno konzistentni bez korištenja svijesti.” – Eugene Wigner, teoretičar fizike i matematičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1963. godine.
Tvrdnja da „svijest stvara stvarnost” potiče mnoga, mnoga pitanja. Znači li to da mi kao individue (i na kolektivnoj razini jedne ljudske rase) možemo oblikovati, kreirati kakvu god stvarnost želimo za sebe? Znači li to da možemo proizvesti drugačiji stil života i privući neka iskustva? Događa li se to odmah? Treba li vremena? Kako da to učinimo?
Iako nismo u mogućnosti odgovoriti na ta pitanja s apsolutnom znanstvenom točnošću, znamo da na neki način postoji veza između svijesti i fizičkog materijalnog svijeta u nekom obliku. Također, ništa više ne znamo o tom odnosu, znamo da postoji i da ima neku važnost.
„Temeljni zaključak nove fizike jest shvaćanje da promatrač oblikuje stvarnost. Kao promatrači, osobno smo uključeni u izradi vlastite stvarnosti. Fizičari su prisiljeni priznati da je svemir mentalna konstrukcija. Fizičar početnik sir James Jeans piše: ‘Struja znanja kreće prema nemehaničkoj stvarnosti; svemir počinje izgledati kao velika misao, a ne kao veliki stroj. Čini se da mozak više nije slučajni prolaznik kroz svijet tvari, već je začetnik i vladar tog svijeta tvari.’ Pomirite se s tim i prihvatite zaključak – svemir je nematerijalan, mentalan i duhovan.” – R. C. Henry, profesor fizike i astronomije na Sveučilištu Johns Hopkins.
Kvantni eksperiment dvostrukog proreza vrlo je popularan eksperiment koji mjeri kako su naša svijest i naš materijalni svijet prepleteni. To je dobar primjer koji pokazuje kako su faktori povezani sa sviješću i naš fizički, materijalni svijet nekako isprepleteni. U ovom pokusu, dvostruko prerezani optički sustav testira moguću ulogu svijesti u kolapsu kvantne val-funkcije. Istraživanje je otkrilo da su faktori povezani uz svijest značajno sudjelovali na stvarnost.
Iako je to jedan od najpopularnijih eksperimenata kojim se provjerava veza između svijesti i fizičke stvarnosti, postoje mnoga druga istraživanja koja jasno pokazuju da su svijest, ili faktori koji su s njome povezani, na neki način direktno povezani s našom stvarnosti. Mnoga istraživanja u području parapsihologije to su demonstrirala. Naravno, možda ne razumijemo sadržaj te veze i u većini je slučajeva ne možemo niti objasniti. Međutim, postoje i neprestano se proučavaju.
Neki drugi primjeri takvih istraživanja su i ekperimenti psihokineze koje provodi vlada, globalni ekperiment svijesti, obavještajne agencije koje stalno imaju ovakvu vezu na oku, misli i namjere koje mijenjaju strukturu vode, placebo efekt, proučavanje teleportacije i mnogo više.
Promjena zahtijeva akciju, no mjesto s koje akcija dolazi je najvažnije.
Moderna znanost, pogotovo kvantna fizika, proučava drevni misticizam i koncepte koji su duboko ukorijenjeni u razne kulture diljem drevnog svijeta. Jedan izvrstan primjer te tvrdnje je premisa da je sve energija, ništa nije čvrsto.
„Ono smo što mislimo, sve što jesmo proizlazi iz naših misli, naše misli oblikuju svijet.” – Gautama Buddha
„Iako postoje različitosti, smatram da Budina filozofija i kvantna mehanika imaju slične poglede na svijet. To možemo vidjeti u ovim izvrsnim primjerima ljudskog mišljenja. Bez obzira na divljenje koje osjećamo prema tim velikim misliocima, ne smijemo zaboraviti da su i oni bili ljudska bića, kao i mi.” – Dalaj Lama
Izvrstan primjer suglasja kvantne fizike i drevnih kultura jest činjenica da je Nikola Tesla bio inspiriran Vedskom filozofijom kad je razvijao svoje ideje energije nulte točke. No, zašto je ovo važno? Važno je jer moderna fizika ukazuje na to da svijest promatrača oblikuje stvarnost. Način na koji mislimo i percipiramo može biti odgovoran i igrati važnu ulogu na fizički konstrukt kojeg vidimo svojim očima. Ako pogledamo svijet i analiziramo ga na društvenoj razini, što vidimo?
Trenutno mase percipiraju svijet kao mjesto u kojem se rodiš, ideš u školu, plaćaš račune, podižeš obitelj i tražiš posao. No, mnogi ljudi na ovom planetu ne mire se s ovakvim načinom gledanja na svijet. Žele promjenu. Već jako dugo percipiramo našu realnost na taj način, s vrlo malo informacija o tome što se stvarno događa na našem planetu i što se događa samom planetu. Ponekad se čini kao da smo robovi istrenirani da prihvaćamo stvari takve kakve jesu, da ne pitamo što se događa u svijetu te da marimo samo za sebe i vlastiti život. Kao što bi Noam Chomsky rekao, naša svijest je proizvod. Ako nastavimo tako prihvaćati stvarnost kao nešto takvo kakvo je, produžit će se taj način postojanja bez ikakvih promjena.
Kako bi kreirali vlastitu stvarnost, naši se obrasci mišljenja i način percipiranja moraju promijeniti. Što mijenja način na koji percipiramo stvarnost? Informacija. Kad usvojimo novu informaciju, mijenjamo način gledanja na svijet oko sebe te se kao rezultat i naša stvarnost mijenja, a počinjemo i pokazivati to novo iskustvo sagledavanjem šire perspektive. Znanstvenici raspravljaju možemo li promijeniti i svoj fizički oblik i smatraju da smo sposobni za to, no to je proces koji zahtijeva puno vremena, stupnjeva i to je nešto što još ne razumijemo.
Vrlo važan zaključak ove nove fizike jest, ako faktori svijesti kreiraju našu stvarnost, to znači da promjena počinje u nama. Počinje s načinom na koji vanjski svijet gledamo unutarnjim očima. Naša percepcija svijeta mogla bi biti samo refleksija našeg unutarnjeg svijeta, unutarnjeg stanja bića.
Upitajte se, jeste li sretni? Promatrate li, percipirate i djelujete s mjesta ljubavi? S mjesta mržnje ili bijesa? S mjesta mira? Svi ti faktori povezani su s našom svijesti i promatranjem te imaju velik značaj u kreiranju fizičkog svijeta kojeg ljudi kreiraju za sebe, zar ne?
Smatram da je ljudska rasa u procesu „buđenja” i „otvaranja” mnogim stvarima. Prema tome, naš se način gledanja na svijet i percipiranja uvelike mijenja. Ako želite promijeniti svijet, promijenite način na koji gledate stvari i te će se stvari promijeniti.
„Budi promjena koju želiš u svijetu.” – Mahatma Gandhi
„U fizici više ne postoji ništa novo što bi se moglo otkriti, već ostaju samo sve preciznija i preciznija mjerenja.” Ovo je izjavio lord Kelvin 1900. godine i pokazalo se da je u krivu već nakon pet godina kad je Einstein objavio svoje istraživanje relativnosti. Ove Eisteinove nove teorije promijenile su tadašnji uvriježeni okvir razmišljanja. Ta situacija navela je znanstvenike da budu otvoreniji prema alternativnim pogledima na pravu prirodu naše stvarnosti. Ovo je izvrstan primjer onoga što je nekad bila neporeciva istina, a danas više nije.
„Ova izjava lorda Kelvina izraz je paradigama prošlosti. Nekad smo znali da je Zemlja ravna, nekad smo znali da smo centar svemira i nekad smo znali da čovjek ne može letjeti. Kroz sva razdoblja ljudske povijesti, intelektualni autoriteti potvrđivali su svoju moć jednostavnom supresijom elemenata stvarnosti koji se jednostavno nisu uklapali u okvir prihvatljivog znanja. Zar smo imalo drugačiji danas? Jesmo li zaista promijenili otvorenost prema stvarima koje se ne uklapaju u okvir? Moguće je da postoje koncepti naše stvarnosti koje tek moramo razumjeti i ako otvorimo oči, možda ćemo primijetiti da smo previdjeli nešto značajno.” – Terje Toftenes
Izvor: znanost.geek.hr / collective-evolution.com
