Iako mislimo kako o riži, koju poput većine zapadnog svijeta najčešće konzumiramo kao dodatak, odnosno prilog glavnome jelu, znamo sve, zapravo slabo poznajemo jednu od najvažnijih namirnica koja prehranjuje polovicu svjetskoga stanovništva.

Tisućama godina koristi se u zdravstvene svrhe zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima, te hranjivim tvarima. Sadrži fosfor, kalij, željezo, magnezij i još neke minerale, a od vitamina najviše ima vitamina E i B.

Svi okusi riže

U Kini, gdje se odvija najveći dio svjetske proizvodnje, ali i u drugim zemljama u kojima uspijeva, uzgaja se velik broj vrsta riže, najčešće ih dijelimo na one okruglog i dugog zrna. Poznata je i podjela na bijelu rižu, koja se dobiva ljuštenjem vanjske ovojnice zrna, zatim na smeđu rižu, koja je hranjivija od bijele jer je neljuštena, te sadrži znatno više vitamina, minerala i prehrambenih vlakana, ali ju je potrebno duže kuhati.

Basmati riža potječe iz indijske kuhinje, prepoznatljivog je mirisa i okusa. Upotrebljava se kao prilog začinjenim jelima, a najčešće uz curry. Pogodna je i za pripravljanje pudinga od riže. Jasmine je riža dugog zrna, podrijetlom s Tajlanda, pogodna je za pripremu tajlandskih i vijetnamskih specijaliteta, nježne je teksture i okusom slična basmati riži.

Postoji i divlja riža, dugog, crnog zrna, vrlo je hranjiva, ali se mora kuhati i i više od pola sata kako bi omekšala njezina žilava tekstura. Raste na obalama sjevernoameričkih jezera, i smatra se da je najkorisnija za ljudsko zdravlje, jer je puno hranjivija od bijele riže. Divlja ili crna riža izuzetno je bogata bjelančevinama, mineralima, B vitaminima, te folnom kiselinom. Sadrži tri puta više vlakna nego bijela vrsta riže. Može se dodavati u juhe, salate i ostala jela kojima daje poseban, aromatičan okus, a mnogi preporučuju kako ju je dobro pomiješati sa smeđom rižom u pripremi raznih jela. Nedostatkom bi se mogla smatrati jedino njezina cijena, jer je skuplja u odnosu na ostale vrste riže dostupne u hrvatskim trgovinama.

Crvena riža kao lijek i začin

Crvena riža nastaje fermentacijom pomoću posebne vrste kvasca. Riječ je o kvascu Monascus purpureus koji luči crveni pigment, zahvaljujući kojemu crvena riža ima taj prepoznatljiv izgled i specifičnu aromu. Pripisuju joj se ljekovita svojstva, pa je tako u Kini od davnina prihvaćena kao narodni lijek za bolesti srca i krvnih žila. Kineska tradicionalna medicina koristi crvenu rižu za poboljšavanje cirkulacije krvi više od tisuću godina.U Kini, te ostalim zemljama Dalekog istoka crvena je riža korištena i kao lijek kod problema probave i  slezene.

Na Zapadu je dobila znanstvenu potvrdu tek u novije vrijeme kada je ustanovljeno da crvena riža smanjuje vjerojatnost ponovnog srčanog udara te je  dokazano da snižava razinu kolesterola u krvi. Najčešće se tako citira studija American Journal of Cardiology koja je pokazala da ekstrakt crvene riže u obliku dodatka prehrani može umanjiti kolesterol u krvi za 15 posto, te sniziti štetni LDL kolesterol za 21 posto. Navodi se i istraživanje provedeno na 5000 dobrovoljaca u Kini koje je pokazalo da crvena fermentirana riža smanjuje opasnost od srčanog udara za oko 30 posto, a rizik od srčanog udara bez smrtnih posljedica za gotovo 70 posto.

Rižin crveni kvasac sadrži niz prirodnih tvari iz obitelji monakolina koje u ljudskom tijelu imaju sposobnost blokiranja aktivnosti enzima koji proizvodi kolesterol, kojeg inače blokiraju statini, lijekovi za snižavanje masnoće. Ovaj kvasac proizvodi i čitav niz drugih tvari koje bi također mogle imati značajan utjecaj na prirodno snižavanje kolesterola u krvi.  Često je u upotrebi pojam riža crvenog kvasca, jer ljekovita svojstva koja vezujemo uz crvenu rižu zapravo potječu od djelovanja kvasca koji fermentacijom rižinog zrna proizvodi biološki aktivnu tvar crvene boje.

U kulinarstvu se pak crvena riža koristi kao dodatak jelima, te kao stabilizator hrane. U tradicionalnoj istočnjačkoj  kuhinji crvena riža i proizvodi od nje koriste se kao konzervans, začin i prehrambena boja.