Upala leži u osnovi većine današnjih modernih bolesti. Upala je najčešće reakcija organizma na stres. Današnja medicina liječi upalu davanjem lijekova, ali sve je više dokaza da se ovo može postići i stimulacijom živca vagusa te sodom bikarbonom.
Vagus je poznat kao “lutajući živac” (naziv potiče od latinske riječi vagabond, koja je slična našoj za lutalicu), jer ima mnogo grana koje polaze iz malog mozga i moždanog stabla, a završavaju se u srcu i skoro svim visceralnim organima.
Njemački fiziolog Otto Loewi je otkrio 1921. da stimulacija vagusa dovodi do usporavanja srčanog rada. Pri tome se oslobađala supstanca koja je identificirana kao acetilholin (prvi otkriveni neurotransmiter).
U studiji iz 2010. objavljene u Psychological Science opisano je kako je vagus dio sistema koji koordinira pozitivne emocije, fizičko zdravlje i pozitivne socijalne veze. U njemu je opisano kako se pozitivne emocije i dobra socijalna mreža povezuju s dobrim zdravljem. Ova veza je ostvarena preko vagusa.
Vagus je onaj živac koji povezuje crijeva i mozak (“imam osjećaj u želucu”). On donosi do mozga informacije iz unutrašnjih organa (oko 80-90% živčanih vlakana u njemu prenosi informacije “nagore”. Ali, on prenosi i reakciju na emotivne i psihološke stimuluse “nadolje”. Ovisno o vrsti stimulusa, može nastati reakcija “odmori se i probavi” u periodima sigurnosti i opuštenosti ili “bori se ili bježi”, kada se javlja opasna situacije.
U jednom ispitivanju na miševima znanstvenika iz Švicarske, živac je presječen tako da je prenosio samo signale do želuca, ali nije bilo prenošenja signala nagore. Pokazalo se da su oni pamtili naučeni osjećaj straha (onaj koji kod nas najčešće nastaje uslijed kroničnog psihološkog stresa kakav su loše radno mjesto, loš brak, problemi s djecom, nedostatak novca itd.).
Tada je postalo jasno da se ovaj nedostatak u funkcioniranju vagusa može kompenzirati meditacijom, tehnikama disanja (poznate tri četvorke), ali i jednostavnim mantrama. Ovo posljednje često koriste sportaši, da smanje razinu stresa. Ovo dovodi do stimulacije vagusa, sa smirujućim efektima. Danas znamo da je posljedica slabe vagusne aktivnosti poremećen odnos između neurotransmitera GABA (izaziva smirenost) i adrenalina (povećava agresivnost).
Ali, nedavno je u istraživanju jednog tima iz Nizozemske i SAD pokazano da stimulacija vagusa ima i efekte na smanjenje upale kod ljudi s reumatodnim atritisom (reumatsko, autoimuno zapaljenje zglobova). Odavno je poznato da stimulacija vagusa u životinja ima dobre efekte na suzbijanje upale. Ovo je prvi put da je efekt pokazan na ljudima, korištenjem malog implantanta, koji je stimulirao vagus električnom strujom (slično kao srčani elektrostimulator za srce).
Pijenje soda bikarbone
Ali, u travnju 2018. se pojavio rad koji je pokazao da se isti efekt može postići mnogo jednostavnije, pijenjem sode bikarbone. U njemu je ona davana kod bolesnika s kroničnim oboljenjem bubrega da se suzbije acidoza (kiselost) organizma. Tijekom ispitivanja je pokazano da se je došlo do dramatičnog smanjenja upale, sličnog onom kod stimulacije vagusa. Pokazalo se da je došlo do smanjenja upale kako u bubrezima, tako i u slezeni, ali i u perifernoj krvi.
Autori smatraju da je efekt posredovan smanjenjem kiselosti u želucu, što dovodi do stimulacije mezotelnih stanica. One aktiviraju vagus, a on dovodi do suzbijanja M1 populacije makrofaga, uz aktivaciju M2 populacije. Naime, makrofagi (vrsta leukocita) postoje u dva oblika (M1 koji stimuliraju nastanak upale i M2 koji ga suzbijaju).
U prilog ovom mehanizmu govori činjenica da inhibtori protonske pumpe (popularni antacidi za subijanje lučenja želučane kiseline) pogoršavaju autoimune bolesti. Hormon grelin, koji stimulira nastanak kiseline, ima sličan efekt kao soda bikarbona (on se luči poslije uzimanja obroka).
Dakle, uzimanje 2 grama sode bikarbone (jednom dnevno ili više puta tijekom dana) je efikasan lijek za autoimune bolesti.
Ponekad se soda bikarbona teško podnosi, a dobra alternativa je kalij bikarbonat (on se nalazi kao aditiv u raznim vrstama hrane, s oznakom E501).
Naravno, meditacija i vježbe disanja imaju sličan efekt pa ih je najbolje kombinirati.
Dr Branimir Nestorović
