Možda svijet koji percipiramo svojim ograničenim osjetilima i nije u potpunosti istinit? Mi zasnivamo svoje, za život bitne, zaključke na osnovu onoga što vidimo. “Vjerujem u ono što vidim!” Ali što ako je ono što vidimo vlastitim očima zapravo lažno? Oči su samo organ, instrument kojim percipiramo boje i oblike u tri dimenzije.
Ovim primjerom pokazujemo kako nas oči mogu prevariti. Na isti način mogu nas prevariti i ostala osjetila. U konačnici, možda je sve što doživljavamo u ovom svijetu samo ograničena percepcija našeg nesavršenog tjelesnog instrumenta. Kako onda možemo govoriti o tome što je istina, a što ne? Za čovjeka je istina jedno, za životinju drugo, a za neko više biće s drugih planeta nešto treće.
Pravo znanje mora doći od strane nekoga tko ima uvid u više dimenzije. Zato se Vede zovu apauruseya, znanje koje nije stvorio čovjek… 😉
Uzimajući u obzir ovaj video u kojem, u određenim uvjetima, 2D objekti izgledaju kao 3D objekti, možda sad dolazi u obzir i razmatranje podatka objašnjenog u Vedama, kako je Zemlja, koju našim 3D osjetilima percipiramo kao kuglu, iz pogleda viših dimenzija zapravo ravna ploha, tj. nalazi se na plohi (bhu-mandali) zajedno s ostalim zemaljskim planetama te mistički jogiji koji imaju uvid u više dimenzije mogu putovati po njima…
