Ponekad se najvažnije ideje pojave tek kad prestanemo misliti na uobičajen način. Kao da u nama postoji skriveni mehanizam koji čeka pravi trenutak, drukčiji podražaj ili neočekivano pitanje. Što ako kreativnost nije nešto što imamo ili nemamo, nego nešto što možemo probuditi?
Ljudski živčani sustav oblikovan je tako da nas potraga za novim idejama, rješenjima i pogledima na svijet može duboko stimulirati. Kada smislimo nešto novo, aktiviraju se centri povezani sa zadovoljstvom, znatiželjom i osjećajem unutarnjeg napretka. Drugim riječima, kreativnost nije privilegij odabranih niti je isključivo pitanje naslijeđenih gena.
Prema neuroznanstveniku, molekularnom biologu i neuropsihologu Estanislau Bachrachu, svatko od nas može razvijati sposobnost stvaranja, uvida i razmišljanja izvan uobičajenih okvira.
Bachrach, autor bestselera “Fleksibilni um: Kako vidjeti stvari drugačije i razmišljati izvan okvira”, naglašava da mozak nije statičan sustav. Način na koji razmišljamo može se mijenjati, širiti i vježbati.
Ako želimo više inspiracije, kreativnih uvida i neočekivanih rješenja, potrebno je promijeniti odnos prema vlastitom iskustvu, rutini i svakodnevnim navikama.
U nastavku donosimo 15 dojmljivih preporuka Estanislaa Bachracha koje pokazuju kako razviti fleksibilniji um, probuditi kreativnost i otvoriti se dubljem djelovanju podsvijesti.
1. Znanje je dragocjeno, ali ponekad može postati ograničenje
Kada neku temu poznajemo vrlo dobro, kada imamo veliko iskustvo i razumijemo njezinu strukturu, osjećamo sigurnost. To se može odnositi na znanstvenu disciplinu, posao, obitelj, organizaciju ili društvo u kojem živimo.
Takvo znanje daje nam samopouzdanje, a ono je često korisno.
Ipak, Bachrach upozorava da nas upravo iskustvo ponekad može zatvoriti. Što više znamo o određenom području, to smo skloniji tražiti rješenja na način na koji smo ih tražili i prije.
Pogled izvana, iz druge discipline ili čak iz neprofesionalne perspektive, može otvoriti vrata novim mogućnostima. Ponekad je svjež pogled važniji od dugogodišnje rutine.
2. Kreativnost se vraća kada ponovno probudimo dijete u sebi
Sposobnost stvaranja ne nestaje, ali se često potisne. Bachrach podsjeća na poznatu misao Pabla Picassa: “Svako dijete je umjetnik. Problem je ostati umjetnik nakon djetinjstva.”
Djeca spontano istražuju, pitaju, zamišljaju i ne boje se pogriješiti. Odrasli, s druge strane, često prerano prosuđuju vlastite ideje.
Povratak kreativnosti počinje dopuštenjem da ponovno budemo znatiželjni, razigrani i otvoreni.
3. Bez promjene načina života teško je postati kreativniji
Želimo li razmišljati drukčije, moramo živjeti barem malo drukčije. Bachrach smatra da je uzaludno pokušavati postati izvanredan i kreativan ako se svakodnevica ne mijenja.
Iste navike, isti obrasci i isti mentalni putovi najčešće proizvode iste zaključke.
Kreativnost traži male pomake: promjenu ritma, nove podražaje, nova pitanja i drukčiji odnos prema okolini.
4. Dopustite da vas svaki dan nešto iznenadi
Jedna od jednostavnih vježbi za razvoj kreativnog uma jest svakodnevno traženje nečega novog. To može biti detalj koji ste vidjeli, rečenica koju ste pročitali, zvuk koji ste čuli ili razgovor koji ste napokon zaista poslušali.
Pogledajte parkirane automobile kao da ih prvi put promatrate. Naručite jelo koje inače ne biste odabrali. Poslušajte kolegu bez razmišljanja o odgovoru.
Iznenađenje budi pažnju, a pažnja otvara prostor za uvid.
5. Vodite bilješke o onome što vas je zadivilo
Bachrach preporučuje da svakoga dana zapišete što vas je oduševilo, ali i kako ste vi nekoga iznenadili.
Nakon nekoliko tjedana ponovno pročitajte svoje zapise. Vjerojatno ćete uočiti određene obrasce: teme koje vas posebno privlače, situacije koje vam bude energiju ili područja koja želite dublje istražiti.
Takve bilješke mogu postati mapa vaših unutarnjih interesa.
6. Putujte maštom kroz prostor i vrijeme
Zamislite da se nalazite u dalekoj zemlji. Napišite kratku priču o tom mjestu i ispunite je emocijama, detaljima i atmosferom.
Zatim se zapitajte kako biste ondje riješili kreativni izazov koji vas trenutno zaokuplja. Nakon toga zamislite da živite u drugom povijesnom razdoblju i napišite kako biste tada pristupili istom problemu.
Ovakve vježbe potiču asocijacije i pomažu mozgu da izađe iz poznatih obrazaca.
7. Iskoristite trenutke između sna i budnosti
Ako ste zapeli na posebno zahtjevnom problemu, profesor John Kounios preporučuje da alarm namjestite nekoliko minuta ranije nego inače. Dok još ležite u krevetu, na granici sna i budnosti, razmišljajte o mogućem rješenju.
U tom stanju um često nije opterećen dnevnom kontrolom i unutarnjim kritičarem pa se mogu pojaviti neočekivane ideje.
Važno je odmah ih zapisati, jer brzo nestaju iz svjesnog pamćenja.
8. Opuštanje je saveznik dobrih ideja
Najbolje ideje rijetko dolaze pod pritiskom. Bachrach ističe da je opuštanje jedan od najboljih načina za stvaranje zanimljivih rješenja. Kada prestanemo forsirati odgovor, podsvijest nastavlja raditi.
Zato se uvidi često pojavljuju pod tušem, tijekom šetnje, prije spavanja ili u trenucima kada um nije ukočeno usmjeren na problem.
9. Sažmite problem u samo šest riječi
Složeni problem pokušajte izraziti jednom rečenicom od šest riječi. Takvo ograničenje prisiljava um da izdvoji bitno.
Kada problem postane jasan i sažet, mašta dobiva precizniji okvir unutar kojega može slobodnije djelovati.
Kratka formulacija često otkriva ono što je u gomili detalja bilo skriveno.
10. Aktivirajte osjetila na neuobičajen način
Kreativnost se može potaknuti i kroz tijelo. Pokušajte se odjenuti, oprati kosu ili zube zatvorenih očiju. Tijekom večere pokušajte komunicirati samo pogledom, bez riječi. Slušajte glazbu dok mirišete cvijeće.
Kada narušimo automatizam svakodnevnih radnji, mozak se mora prilagoditi, a to potiče nove neuralne veze i svjež doživljaj stvarnosti.
11. Odaberite boju dana
Jednog dana u tjednu nasumično odaberite boju i zatim je tijekom dana tražite u svemu što vas okružuje.
Ova jednostavna vježba razvija pažnju i sposobnost opažanja. Nakon toga odvojite pet minuta i napišite popis svega što bi se moglo poboljšati u prostoru u kojem se nalazite.
Tako spajate promatranje, kreativno mišljenje i praktično djelovanje.
12. Kreativno mišljenje znači produktivno mišljenje
Razmišljati kreativno ne znači samo imati neobične ideje. To znači razmišljati produktivno, fleksibilno i otvoreno. Umjesto da problemu pristupimo samo iz prošlog iskustva, možemo se zapitati: koliko različitih pogleda na ovo pitanje postoji? Na koliko načina ga mogu promisliti? Koja su moguća rješenja, uključujući ona nestandardna?
Reproduktivno mišljenje ponavlja ono što već znamo. Ono može biti korisno, ali često vodi do istih odgovora.
Kreativno mišljenje pokušava proširiti broj mogućnosti i dopustiti da se pojavi nešto neočekivano.
13. Zapišite 100 načina korištenja cigle
Jedna od Bachrachovih vježbi jest osmisliti i zapisati 100 načina korištenja obične cigle. Prvih deset ili dvadeset ideja vjerojatno će biti očekivane: izgraditi zid, napraviti roštilj, poduprijeti policu za knjige.
Sljedećih tridesetak ideja bit će nešto originalnije. Tek kada se približite stotoj, mozak će se morati dodatno potruditi i početi proizvoditi zaista nekonvencionalna rješenja.
Ključno je utišati unutarnjeg kritičara i zapisivati sve ideje, čak i one koje se čine lošima ili previše očitima. Prva trećina bit će najčešće predvidljiva, druga zanimljivija, a posljednja može sadržavati najvrjednije uvide. Da cilj nije bio tako visok, do tih ideja možda nikada ne biste došli.
14. Pisanje ubrzava mišljenje
Što više pišemo, to brže razmišljamo, a naše mišljenje postaje fleksibilnije. Pisanje tjera misli da se organiziraju, povežu i postanu vidljive. Kada ideje ostanu samo u glavi, lako se izgube ili ponavljaju u krug.
Na papiru ili ekranu možemo ih promatrati, mijenjati i razvijati.
15. Putovanje širi perspektivu
Jedan od najugodnijih načina za razvijanje drukčijeg pogleda na svijet jest putovanje. Kada se maknemo s mjesta na kojima provodimo većinu vremena, udaljavamo se i od uobičajenih mentalnih asocijacija.
Ako smo fizički preblizu korijenu problema, naše razmišljanje često ostaje ograničeno na mali broj poznatih mogućnosti. To može pomoći koncentraciji, ali može ograničiti maštu.
Promjena prostora, kulture, ritma i svakodnevnih prizora pomaže nam da problem sagledamo iz nove perspektive. Ponekad je dovoljno otići u drugi grad, šetati nepoznatom ulicom ili promijeniti okruženje u kojem razmišljamo. Um tada dobiva priliku povezati stvari na drukčiji način.
ATMA/econet.ru/Pripremila: Suzana Dulčić
