Yoshinori Ohsumi kaže da narušavanje staničnog procesa autofagije može dovesti do Parkinsonove bolesti, dijabetesa pa čak i raka. Evo što je autofagija i kako nas taj stanični proces pomlađuje i oslobađa od najgorih otrova!
Yoshinori Ohsumi je japanski biolog, stručnjak za staničnu biologiju koji je 2016. godine dobio Nobelovu nagradu za psihologiju ili medicinu za otkriće mehanizma autofagije.
Autofagija je proces koji stanice koriste kako bi razgradile i reciklirale stanične komponente.
Kao obrazloženje za dobivanje nagrade, odbor za dodjelu je izdao sljedeće saopćenje:
“Ohsumijeva otkrića su dovela do nove paradigme koja objašnjava kako stanice recikliraju svoj sadržaj. Njegova otkrića otvorila su put ka razumijevanju fundamentalne važnosti autofagije za različite fiziološke procese, kao što su adaptacija na glad ili odgovor na infekciju.”
Autofagija je proces korištenja i recikliranja neželjenih dijelova stanice, odnosno različitog “smeća” sakupljenih u njoj. Sam termin, kojim je ovaj proces nazvan, napravljen je od dvije grčke riječi koje u prijevodu znače “samo-jedenje”.
Činjenica da taj fenomen uopće postoji, otkrili su znanstvenici 60-tih godina prošlog stoljeća. Ali oni nisu mogli razumjeti složenost mehanizma. Devedesetih, Ohsumi je to uradio. Dok je sprovodio svoje eksperimente, otkrio je i gene koji su odgovorni za autofagiju.
Autofagija je svojstvena svim živim organizmima, uključujući i nas. Zahvaljujući njoj, stanice se oslobađaju nepotrebnih dijelova, a tijelo u cjelini – od nepotrebnih stanica.
Priroda je mudro podarila stanicama tako nevjerojatnu i korisnu sposobnost da izbace ono što im “izgleda” suvišno ili štetno. Stanice djeluju skoro kao i mi sami, samo automatski. Upakiran “otpad” smješta se u posebne kese – autofagosome, zatim se premješta se u “kontejnere” – lizozome u kojima se probavlja i uništava. Prerađeni proizvodi se “recikliraju” i vraćaju u proizvodnju goriva za napajanje stanica.
Zahvaljujući autofagiji, stanica je očišćena od infekcija koje su ušle u nju i toksina koji su nastali tokom staničnih procesa.
Kada se autofagija najintenzivnije odvija?
Kada je tijelo pod stresom. Na primjer, kada se izgladnjujemo. U ovom slučaju, stanica uzima energiju iz svojih unutrašnjih resursa – iz bilo kog nagomilanog “smeća” što uključuje i patogene bakterije. Ovime je nobelovac potvrdio da je ponekada korisno da gladujemo i postimo jer se tada naše tijelo čisti.
Mehanizam autofagije
Ohsumi je uvjerio kolege da autofagija štiti organizam od prerane starosti. Čak ga i pomlađuje zato što stvara nove stanice, uklanja defektne proteine i oštećene stanične elemente iz tijela, održavajući ga u dobrom stanju.
Također, Ohsumi kaže da narušavanje procesa autofagije može da dovesti do Parkinsonove bolesti, dijabetesa pa čak i raka.
Zaključak: umjerenost u jelu i povremeni, redovni post je neophodan za zdravlje i dugovječnost, samo pronađite onaj koji vama odgovara – višednevni detoks, povremeni dnevni post od svega osim vode, post na cijeđenim sokovima ili npr. jedenje u periodu od samo 8 sati dnevno.
