Medicina za liječenje stresa uglavnom nudi samo lijekove, a evo kako “izliječiti” stres bez lijekova i loših navika, po savjetu čuvenog doktora!
Današnji način života je vrlo stresan. Danas je potpuno poznato da je stres jedan od glavnih uzročnika infarkta, hipertenzije, psihičkih problema i čega sve ne. Većina ljudi se od stresa brani uzimanjem lijekova, posebno anksiolitika. Iako se radi o relativno sigurnim lijekovima (predoziranje se uglavnom viđa kod osoba sklonih prekomjernoj upotrebi alkohola), imaju negativan efekt na kognitivne funkcije, a u pojedinim slučajevima dovode do ovisnosti.
Kao klasično školovan doktor, primijetio sam odavno da osim lijekova, medicina ne nudi nikakve druge postupke ili opcije (npr. esencijalna ulja, tehnike disanja, relaksacijske tehnike, jogu itd). Moderna medicina se ponaša kao da ovaj dio terapije uopće ne postoji.
U svim savjetima za smanjenje stresa postoji savjet da promijenite način života. Osobno smatram da je to uglavnom nemoguće, uslijed socijalnih uslova u kojima se nalazimo. Dalje, trebalo bi suzbijati nezdrave navike koje nam pomažu da savladamo stres. Tu na prvom mjestu spadaju pušenje i alkohol. Prekomjerna upotreba tableta za smirenje dovodi do obrnutog efekta. Cohen u studiji iz 1995. nalazi da je polovica pacijenata koji su dolazili zbog napetosti i paničnih stanja imalo kao uzrok prekomjernu primjenu benzodiazepina (Bensedin, Apaurin i slični) ili alkohola.
Ne treba se povlačiti u sebe, jer to potencira stres, a treba izbjegavati jedenje velike količine nezdravih proizvoda (grickalica, slatkiša). Buljenje u mobitel također neće pomoći da se stres suzbije, kao i prekomjerno spavanje. Ni istresanje na druge osobe nije rješenje (posebno ako niste šef, pa niste u poziciji da to koristite).
Najprije, uvijek pokušajte izbjeći stres. Naučite se reći ne, ne preuzimajte više obaveza nego što možete obaviti. Posebno ako se radi o aktivnostima koje se obavljaju istovremeno. Multitasking (obavljanje više aktivnosti paralelno) je jedan od najvažnijih uzroka stresa. Iako žene bolje podnose multitasking, ni one ne bi trebale pretjerivati s prihvaćanjem gomile obaveza.
Izbjegavajte osobe koje su stresne za vas (po parapsihološkom tumačenju to su osobe koje vam oduzimaju energiju tzv. “energetski vampiri”). Poslije kontakta s njima, osjećate se iscrpljeno. Kontrolirajte svoju neposrednu okolinu. Ako vas nerviraju vijesti, isključite TV i nemojte čitati novine. Ako vas guranje i gužva pri odlasku na posao nerviraju, pokušajte s alternativnim, manje opterećenim putem (iako je možda duži). Efekt promjene ponekad ima odlično djelovanje.
Ukoliko se nađete u stresnoj situaciji, slobodno izrazite svoje mišljenje (suzbijanje stvara napetost). Ukoliko vas netko gnjavi, ljubazno se izvinite i kažite da imate hitne obaveze.
Pokušajte se prilagoditi situaciji. Ako ste u autu zaglavljeni u prometu, umjesto da se nervirate, shvatite to kao priliku da slušate omiljenu glazbu ili nešto drugo. Kada se pojavi neki problem, zapitajte se kakav će on imati značaj za godinu dana i vidjet ćete da će se problem umanjiti. Ako ste perfekcionist, pokušajte smanjiti očekivanja od sebe i drugih.
Ako je situacija takva da se ne može kontrolirati, prihvatite je. Ne pokušavajte se boriti ako nema izgleda na uspjeh. Podijelite osjećaje s osobama oko sebe, naučite opraštati.
Kada sve ovo pročitam, shvaćam da u stvari treba imati realnije ciljeve u životu, jer iz njih potiču naše anksioznosti. Većina našeg stresa proističe iz socijalnih interakcija, straha od neprihvaćanja, straha od ismijavanja, da nećemo biti voljeni. Ovi su strahovi iracionalni, potencirani suvremenim trendovima (kao da je važno koliko imaš lajkova na FB, ako imaš pored sebe osobu koja te voli).
Kretanje je nezaobilazno u suzbijanju stresa. Šetajte psa, vozite bicikl, idite pješke do trgovine, plešite. Nova istraživanja ukazuju da fizička aktivnost povećava srčani rad. Srce svojim djelovanjem na mozak dovodi do stimulacije mozga, a posebno hipokampusa.
Poznato je da stres posebno oštećuje ovaj dio mozga i dovodi do njegove atrofije. Uslijed ovoga osobe u stresu često zaboravljaju stvari (hipokampus je dio mozga gdje se nalazi memorija). American Psychological Association kaže “fizička aktivnost dovodi do komunikacije srca sa bubrezima i mišićima,uz koordinaciju ovog procesa preko mozga.
Ova komunikacija organskih sistema je prava vrijednost fizičke aktivnosti. Ovo uopće ne znači da morate ići u teretanu ili trčati kilometrima, dovoljna je umjerena fizička aktivnost (brza šetnja, penjanje uz stepenice umjesto liftom).
Povezujte se s drugim osobama i razgovarajte s njima. Ljudska komunikacija je nezamjenjiva (i sve rjeđa). Najteža kazna u zatvoru je samica (mada mi se čini da suvremena mladost već živi u samici, uz smartphone doduše).
Konačno, najvažnije, pokušajte da u sve što radite unesete zabavu i zadovoljstvo. Smijeh je kaže stara mudrost, najbolji lijek za sve bolesti. Dokazano je da osobe koje se više smiju imaju bolju funkciju imunog sistema, niži nivo stres hormona, manje osjećaju bol, imaju opuštene mišiće (pa time manje bolova u vratu i leđima), nižu učestalost infarkta.
Smijeh suzbija napetost i depresiju, a posjeduje i moćnu socijalnu komponentu. Ljudi vole osobe koje se smiju, one privlače druge ljude, često su lideri u svojoj sredini. Osoba koja se smije izbjegava konflikte.
Hobiji su vrlo važni u suzbijanju stresa. Ukoliko se poslije stresnog dana posvetite nečemu što volite (kao što ja u sred noći pišem ovaj blog), osjetit ćete se opuštenije i zadovoljnije.
dr Branimir Nestorović
Izvor: banenestorovic.blogspot.rs
