Američki liječnik i zagovornik veganstva dr. Garth Davis, autor knjige Proteinaholic, oglasio se na Facebooku kako bi znanstvenim argumentima oborio najčešće kritike prehrane zasnovane isključivo na biljnim namirnicama. Evo što je napisao:
“Redovito me pitaju da napišem nešto protiv ovog ili onog argumenta na raznim sajtovima koji tvrde da je veganska prehrana nezdrava. Većinu zanemarim. Ne da mi se komentirati na “medicinskim” sajtovima na kojima uopće nema liječnika i na kojima je članak protiv veganstva odmah iznad onog o dobrobitima steroida. Koliko god bih želio usprotiviti se antiveganskoj propagandi na stranicama poput T-Nationa, ustvari bih se svađao s ljudima koji ne znaju ništa o znanosti niti o liječenju pacijenata. Postoji poslovica koja kaže da je svađanje s budalama kao partija šaha s golubom, što god kažete, oni će se posrati na šahovsku ploču i kočoperiti se kao da su pobijedili.
Od jednog mi je članka ipak skočio tlak. Napisala ga je jedna nutricionistica na sajtu Mind Body Green. Na tom je sajtu mnogo članaka koji mi se sviđaju, i mnogo onih s kojima se ne slažem, ali ovaj je bio jednostavno skandalozan. Prođimo kroz njega.
Počinje tvrdnjom: ‘Nutricionistica sam, evo zašto sam zabrinuta zbog veganske prehrane’. Pa, ja sam doktor medicine specijaliziran za prehranu i proučavao sam je dubinski pa nisam ni najmanje zabrinut zbog veganske prehrane.
Njena prva ‘briga’ je da vegani ne dobivaju dovoljno proteina. Zar se ona šali? Stvarno? Kao što možda znate, o tome sam napisao debelu knjigu. Postoji nula, I MISLIM NULA dokaza da vegani ne jedu dovoljno proteina. Točnije, kod ljudi koji jedu dovoljno kalorija nikad nisam vidio slučaj proteinske deficijencije. RDA je, nakon ozbiljnih studija, utvrdila da je “OPTIMALAN” unos proteina 0,8 grama po kilogramu NEMASNE tjelesne mase (ona u članku navodi krivi podatak). To bi bilo oko 44 grama za žene i 54 za muškarce. To je dovoljno proteina za 99 posto stanovništva. Mahunarke, orašasti plodovi, žitarice, povrće, imaju gomilu proteina i lako je dostići tu količinu. Osim toga, ne trebaju nam proteini nego aminokiseline, a čak i voće sadrži aminokiseline. Čak i da se izgladnjujete, tijelo bi isprva recikliralo aminokiseline.
Ako vegani ne uzimaju dovoljno proteina, zašto je u studiji zdravlja adventista te u oxfordskoj studiji EPIC potvrđeno da vegani žive dulje. Zašto su studija NIH-AARP, studija na američkim medicinskim sestrama i EPIC, da navedemo samo neke, pokazale da je viši unos proteina povezan s dijabetesom, srčanim bolestima i rakom?
Nakon toga ona kaže da vegani jedu previše žitarica, što vodi do taloženja masti oko struka. Pa, očito nije pročitala intenzivne metaboličke studije profesora Hegsteada koje pokazuju da se ugljikohidrati ne mogu lako pretvoriti u masti. Čisti ugljikohidrati se ili sagorijevaju, ili pohranjuju kao glikogen. Tijelu je teško pretvoriti ugljikohidrate u masnoće, to se zove de novo lipogeneza, i radi se samo kad su sve zalihe glikogena pune, a osoba jede daleko previše kalorija.
Činjenica je da se najzdravije prehrane na svijetu zasnivaju na žitaricama. Možda ste čuli za mediteransku prehranu. To je prehrana s mnogo žitarica. Mogu vam otkriti i da svugdje u svijetu gdje su se ljudi hranili žitaricama, a onda prešli na meso, raste pojavnost pretilosti i srčanih bolesti.
S njenim sljedećim argumentom se donekle slažem. Vegani jedu previše prerađenih zamjena za meso, što nije dobro poput cjelovite prehrane. ALI je daleko bolje od pravog mesa. Kad jedete meso, unosite oblik željeza koji je veoma oksidirajuć pa ga neki krive za dijabetes i srčane bolesti. Jedete nitrate i pretvarate ih u spojeve za koje se smatra da izazivaju rak debelog crijeva. Meso kuhanjem otpušta tvari poznate kao heterociklički amini, karcinogene. Da ne spominjemo činjenicu kako meso podiže razinu hormona IGF1, koji je također odgovoran za nastanak raka. Životinjski proteini su bogati metininom, koji doslovno hrani stanice raka, kao i leucinom, koji aktivira faktor mTOR, povezan sa starenjem. Meso je puno i nusprodukata i hormona koji uzrokuju bolesti. Na kraju, meso sadrži endotoksine iz bakterija i uzrokuje instant upalu nakon konzumiranja.
Da, radije bih vidio vegane da pojedu krumpir i malo graha, nego pileće krilce od soje i seitana, ali bih i radije vidio da pojedu umjetno pileće krilce, nego pravo.
Na kraju piše da bi ljudi trebali jesti nemasnu hranu poput piletina i ribe. Piletina i riba nisu nemasni. Pileća prsa od 180 grama sadrže 6 grama masti, a krilca idu i do 14 grama. Što je još gore, u studiji EPIC je svaka konzumacija mesa bila povezana s porastom tjelesne mase tijekom vremena, a piletina je djelovala najgore. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20592131
Piletina je jako povezana uz nastanak limfoma te sadrži mnogo hormona, među kojima i estrogen. Riba sadrži PBC, dioksin i teške metale jer su vode zagađene, a ako jedete ribu iz uzgoja, nećete dobiti omega 3 masne kiseline koje inače čine ribu zdravom.
Kad smo već kod toga, vegani nisu više anemični:
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12936958,http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10479197.
Vegani nisu više hipotiroidni:
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24264226.
NEMAJU krhke kosti. Štoviše, čini se da imaju jače kosti:
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1739864,http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9174480
Nisu slabi:
www.veganbodybuildingandfitness.com
Na kraju, ako je veganima tako loše, zašto se čini da žive dulje:
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23836264,http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24148709
Pogledajte svjetske Plave zone. Mjesta gdje ljudi žive dulje i zdravije. Jedu li puno životinjskih proteina? Pogledajte mediteransku dijetu. Ne sastoji se od piletine i mesa. Jedu ribu, ali malo. Jedu puno složenih ugljikohidrata iz voća i povrća. Na Okinawi žive od batata, riže i soje. Na poluotoku Nicoya jedu grah i rižu.
Nakon što sam dobro istražio ovu temu, dopustite još da kažem da sam liječnik i da sam duboko zabrinut za ljude koji jedu životinjske proteine!”
Sjajno.
Izvor: fresh.hr
