“Socijalno sagorijevanje” ili socijalna iscrpljenost je stanje kada se osjećate iscrpljeno i umorno zbog druženja. Simptomi “socijalnog sagorijevanja” uključuju osjećaj emocionalne i fizičke iscrpljenosti pa čak i razdražljivosti. Svaka osoba ima individualni prag kada druženje prelazi od hranljivog i zabavnog do zamornog i iscrpljujućeg, tako da ne postoji točna količina ili granica prije nego što se pojave simptomi “socijalnog sagorijevanja”.
U današnjem užurbanom svijetu, više nego ikada imamo socijalnu interakciju, kako uživo, tako preko društvenih mreža. Može li ovo učiniti da se ljudi osjećaju iscrpljeno?
Prema istraživanju koje je sprovela Fondacija za mentalno zdravlje, 74 posto ispitanika priznalo je da su u nekom trenutku svog života osjećali da su preplavljeni druženjem s prijateljima, odnosno da su doživjeli “socijalno sagorijevanje”.
Što se tiče negativnih efekata “socijalnog sagorijevanja” istraživanje je otkrilo da je 70 posto anketiranih mladih ljudi prijavilo osjećaj društvenog umora i da su preplavljeni pritiscima društvenih mreža.
Iako je druženje ključno za naše sveukupno zdravlje i blagostanje, može donijeti puno dobrih stvari, s druge strane, socijalno sagorijevanje može nastupiti kada se pretjerate i previše se stimulirate u interakciji s drugim ljudima.
“Socijalno sagorijevanje” ili socijalna iscrpljenost je stanje kada se osjećate iscrpljeno i umorno zbog druženja. Simptomi “socijalnog sagorijevanja” uključuju osjećaj emocionalne i fizičke iscrpljenosti pa čak i razdražljivosti.
Svaka osoba ima individualni prag kada druženje prelazi od hranljivog i zabavnog do zamornog i iscrpljujućeg, tako da ne postoji točna količina ili granica prije nego što se pojave simptomi “socijalnog sagorijevanja”.
Kako izbjeći socijalno sagorijevanje?
1. Postavite razumne granice
Jedan od ključnih načina da to uradite, kaže dr Viktorija Karakčejeva (direktorica centra za mentalno zdravlje), jest da postavite razumne granice oko vašeg druženja kako biste sačuvali svoje “energetske baterije”.
Ona predlaže da ovo ugradite u svoju rutinu: Na početku svakog tjedna pogledajte svoj planer ili čak samo svoje poruke i društvene mreže, pogledajte kolika je vaša interakcija, a onda postavite granice.
Pored društvenih obaveza, razmislite o čemu još morate voditi računa tijekom tjedna, na poslu i kući i ubrojite to u svoj ukupan raspored prilikom donošenja odluka.
Također ćete željeti razmisliti kuda idete, s kim ćete biti i koliko energije i truda svatko od njih zahtijeva. Iskoristite svoje uvide da isplanirate svoj tjedan i odlučite što je moguće da uradite, a da ne budete preopterećeni.
2. Promijenite kako, kada i koliko se družite
Na primjer, umjesto da se osjećate pod pritiskom da ostanete na zabavi do kraja, svratite i uzmite desert ili piće, a ne morate boraviti tu cijelu večer.
Također možete pokušati prilagoditi svoje postojeće planove kako biste ih učinili izvodivijim. Na primjer, ako imate večeru s prijateljima svakog petka uvečer, ali vam je potrebno vrijeme da se odmorite od napornog radnog tjedna, pokušajte pomaknuti termin za subotu ili preskočite to taj tjedan.
Ako vam je potreban odmor i ostaje vam se kod kuće, možete zakazati s prijateljima sastanak i preko video poziva.
3. Jasno i iskreno iznesite svoje potrebe
Ako primijetite simptome “socijalnog sagorijevanja” i osjećate da se pojavljuje društvena iscrpljenost, obavijestite svoj krug bliskih ljudi da vam je potreban odmor.
Da biste zaustavili tok poziva, ljubazno i iskreno komunicirajte o tome što je za vas izvodivo u trenutku kada se oporavite. U vašoj komunikaciji s ljudima kada vas pozivaju da izađete ili žele da prisustvujete ovom događaju, možete reći: “Bio sam prilično umoran/na u posljednje vrijeme pa trenutno fokusiram svoju energiju na brigu o sebi.”
Također možete odrediti vremensku liniju kada ćete možda biti spremni da se ponovo družite, ali nemojte osjećati pritisak da to učinite prerano.
Ako nakon iskrene procjene ustanovite da želite biti deo nekih planova, a ne drugih, na primjer možda manjih skupova umjesto velikih, recite to.
Postavljanje granica i izražavanje sebe je proces koji se stalno razvija i postaje lakši s vježbanjem pa nastavite pokušavati čak i ako vam je teško.
