Foto: pixabay.com

Glavne funkcije neverbalnog ponašanja su izražavanje emocija i izražavanje odnosa prema drugima poput sviđanja ili nesviđanja, dominacije ili submisivnosti. Sve je ovo način kako sebe predstavljamo drugima te kako pratimo govor sugovornika i međusobne uzvratne reakcije. Unutar sedam sekundi, već smo ostavili prvi dojam o sebi, a dobre komunikacijske sposobnosti uvijek mogu popraviti prvi dojam.

atma.hr – 52




S kakvim ljudima lako započinjete razgovor? Što vas privuče, a što vas odmah odbije od bilo kakve komunikacije? Kad susretnete osobu, utječe li na vaše ponašanje njezina opća pojava, stil odijevanja, govor, komunikacijske sposobnosti? Što mislite što drugi prvo pomisle o vama kad vas vide? Zašto? Ostavljate li općenito dobar dojam na ljude, prilaze li vam lako?

Osjetite li se ponekad inferiorno kad susretnete nekoga? Što vas nagne da pri prvom susretu pomislite nešto dobro o drugome? Koliko je važan vanjski izgled i je li uopće važan? Zašto neki tvrde da nije? Čini li odijelo čovjeka? Koliko nesvjesna neverbalna komunikacija govori o vama? Odnosno, gestikulirate li mnogo dok govorite? Jeste li glasni ili pretihi, brbljavi, samozatajni?

Znate li da izgled itekako utječe na sugovornika jer je i on dio neverbalne komunikacije? Štoviše, potrebno je samo sedam sekundi za stjecanje prvog dojma, sviđanju ili nesviđanju.

Svjesna verbalna komunikacija uvijek je popraćena manje svjesnom, neverbalnom, a kinezika je teorija koja istražuje komunikaciju pokretima tijela kojima se ljudi koriste u razgovoru: gestom i mimikom. O važnosti neverbalne komunikacije u ljudskoj interakciji Mark L. Knapp i Judith A. Hall ističu sljedeće:

Kad se nalazimo u prisutnosti neke druge osobe, stalno dajemo signale o svojim stajalištima, osjećajima i ličnosti. Na neverbalnu komunikaciju utječu: izgled osobe, ponašanje, percepcija vremena, odabir trenutka, prateći zvukovi ili glazba, unutarnje uređenje, boje, temperatura, rasvjeta, percepcija osobnog i socijalnog prostora, šminka, kosa, naočale, stas, odjeća, nakit.

atma.hr – 52




Geste su dio neverbalne komunikacije i one mogu biti povezane s govorom ili neovisne o govoru, ovisno o tome pripada li pojedinac nekoj kulturi ili subkulturi. Geste su pokreti tijela i očiju, odnosno držanje tijela, usmjeravanje pogleda, dodirivanje. Sve nam ovo pomaže u prenošenju emocija i raspoloženja. Prema našim gestama drugi mogu saznati govorimo li istinu ili ne, je li nam stalo do komunikacije ili nije, osjećamo li naklonost i zanimanje za sugovornika.

Glavne funkcije neverbalnog ponašanja su izražavanje emocija i izražavanje odnosa prema drugima poput sviđanja ili nesviđanja, dominacije ili submisivnosti. Sve je ovo način kako sebe predstavljamo drugima te kako pratimo govor sugovornika i međusobne uzvratne reakcije.

Pružimo li ruku pri susretu i upoznavanju, gledamo li sugovornika u oči, dodirujemo li ga? Što je od toga primjereno, ovisi o situaciji i kontekstualizaciji razgovora. Gestikulacija se značajno razlikuje prema onima koje poznajemo; otvorenija je, izravnija, iskrenija. Zagrljaj i poljubac su također neverbalne geste.

banner za knjige NUMEROLOGIJA

S obzirom na kontekstualizaciju razgovora i susreta, moći ćete prepoznati znak pognute glave i leđa. Je li riječ o tuzi ili submisivnosti? Upotrebljavamo više gesti kad smo upućeni u temu o kojoj se raspravlja, ali i kad smo visoko motivirani da slušatelji razumiju našu poruku, kad pokušavamo dominirati, kad smo uzbuđeni i kad nam je jako stalo do teme razgovora. Tada ćemo možda nesvjesno pokušati i dodirnuti sugovornika.

Geste su pokreti tijela ili dijelova tijela, čija je zadaća prenijeti ideju drugima, nakanu ili osjećaj. Mnogi od tih pokreta izvode se rukama, šakama, izrazima lica, glavom. Mimikom lica otkrivamo kako se osjećamo. Jesmo li radosni, tužni, iznenađeni, prestrašeni, otkrit će izrazi našeg lica, sasvim nesvjesno! Osmijeh je poželjan pri svakom susretu i pozdravljanju te uvelike otvara komunikaciju.

Geste neovisne o govoru nazivaju se amblemi, autonomne geste, jer su samorazumljive. Primjerice prsten gesta (OK) znači sve je u redu ili dobro, a može značiti i bezvrijedan ili nula, V gesta znači mir/peace. Palac gore je znak odobravanja, dok je srednji prst ukazivanje na nešto uvredljivo i vulgarno. Prst na usni nas poziva na tišinu, na šutnju – pst!

atma.hr – 52




Geste amblemi su i slanje poljupca, podizanje obrva /iznenađenost, spuštanje obrva/ ljutnja ili nejasnoća. Glava koja se pomiče lijevo-desno govori nam ne, a gore-dole nam govori da. Pomicanje prsta lijevo-desno ukazuje na odgovor ne. Kad začepimo uši rukama ili kad ih poklopimo kao da govorimo neću to slušati! Prst pred kim govori pričekaj trenutak.

Možemo vidjeti da se geste-amblemi koriste prema trenutnoj situaciji i raspoloženju pojedinca, a upućuju na interpersonalnu kontrolu, daju do znanja o okolnostima u kojima se sugovornici nalaze.

S druge strane imamo geste koje su povezane s govorom i nazivamo ih ilustratorima, a to su primjerice mahanje rukama dok govorimo, navodnici rukama.

Uloga gesti-amblema i gesti-ilustratora jest oživljavanje ideja, održavanje pozornosti sugovornika, olakšavanje razumijevanja sugovorniku, naglašavanje stajališta. Kad smo pažljiv sugovornik, tada oponašamo geste onog drugog, što se naziva sinkronizacija interakcije.

Primjerice, ako govornik dodirne lice, i mi ćemo ga dodirnuti, ako prekriži ruke, i mi ćemo ih prekrižiti. Nervozni manirizam je kad tijekom razgovora više puta dodirujemo kosu, nos, ili kad smo jednostavno nemirni tijelom.

Uz geste, u komunikaciji se služimo i mimikom lica, često nesvjesno. Naši izrazi lica koji odaju naše raspoloženje, poput čuđenja, mrštenja, smješkanja, također su dio komunikacije.

Lice je sustav multiporuka. Ono može prenositi informacije o ličnosti, interesu, emocionalnim stanjima, način kako se želimo prikazati drugima. Lice služi kao regulator konverzacije koji otvara i zatvara komunikacijske kanale, zamjenjuje verbalne poruke.

Iako su geste i mimika najčešće nesvjesne i automatske neverbalne geste, možemo ih naučiti držati pod kontrolom. Ovo je samo još jedan dio osvješćivanja sebe.

atma.hr – 52




Dobar je primjer kada sugovornika odmjereno gledamo u oči, pazeći da ne zurimo u njega ili da pretjerano ne odvraćamo pogled kako ne bismo djelovali nepristojno, nezainteresino ili odsutno. Isto tako, trebamo držati uredan vanjski izgled, ne trebamo se preglasno smijati, što je svakako mnogo ugodnije od nametljivosti.

Neverbalnu komunikaciju upotpunjuje verbalna – treba pripaziti da naš glas ne bude stalno ujednačen kako ne bi pobudio monotoniju. Pripaziti treba i na stav tijela, a poželjno je da bude uspravnih leđa, zabačenih ramena, uzdignute glave, jer i sam ispravan stav nam podsvjesno govori da imamo samopouzdanja.

Unutar sedam sekundi, već smo ostavili prvi dojam o sebi, a dobre komunikacijske sposobnosti uvijek mogu popraviti prvi dojam.

Sanja Vuković Grbac

Inspiracija: Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji (2010.) Mark L. Knapp i Judith A. Hall