Kada jedno mislimo, a drugo govorimo, jedno osjećamo, a drugo činimo, nismo dosljedni sebi zbog straha od odbijanja, napuštanja, kritike, osuđivanja i na taj način se rađamo u emocionalnoj neravnoteži koja nas čini bolesnima. Ne reći stvari je mana na kojoj nikada ne smijemo prestati raditi.
Bolest može biti poruka tijela; ponekad ga proizvodi emocionalna blokada koja nas upozorava da idemo u krivom smjeru, a manifestira se u tijelu kroz simptome. Kako bismo živjeli punim životom, uvijek je preporučljivo naučiti slušati što govore naše tijelo i osjećaji.
Svatko svoja iskustva oblikuje kroz filter svojih misli. Upravo iz misli proizlaze emocije; obično su pozitivne kada ispravno analiziramo informacije i negativne kada netočno formuliramo svoje misli. Emocije drugog tipa u nama stvaraju emocionalne blokade koje se pretvaraju u psihofizičku nelagodu.
Reci mi što te boli i reći ću ti što trebaš izraziti
Naše tijelo je mudro i govori, zato moramo naučiti osluškivati što nam želi reći, a zatim otkriti okolnost koja nam stvara nelagodu i izliječiti je. Ovisno o tome gdje se u tijelu javlja signal, postoji emocionalno objašnjenje. Neka istraživanja potvrdila su da možemo spriječiti ili izliječiti problem ako identificiramo situaciju ili osjećaje koji nas blokiraju na emocionalnoj razini.
Bol u vratu predstavlja ono što se ne usuđujemo izgovoriti, bol u gležnju predstavlja želju za napredovanjem ili otpor koji pokazujemo kada moramo prihvatiti realnost. Želučane tegobe govore o suživotu i sposobnosti “probavljanja” situacija.
Još jedan dio tijela koji prima mnoge naše emocije su leđa. Prema stručnjacima, tegobe u donjem dijelu leđa obično odražavaju financijske brige ili osjećaj nedostatka podrške. Neudobnost u gornjem dijelu leđa ukazuje na to da smo opterećeni teretom koji nije naš.
Bol u bedrima povezana je s onim što drugi očekuju od nas. S druge strane, koljena su povezana s ponosom. Ako vas boli čelo, to znači da nešto nije u redu s načinom na koji se suočavamo sa svijetom. Problemi sa srcem povezani su s osnovnim emocionalnim problemima koji se odnose na primarne osjećaje.
“Riječi koje ne izgovorimo pretvaraju se u frustraciju.”
Ogorčenje i fizičke bolesti
Naš život nije ništa drugo nego odraz našeg mentalnog stanja: ako u našem umu vlada mir, sklad i ravnoteža, onda je i naš život skladan, miran i uravnotežen. Međutim, ako su neadekvatne, negativne i osvetoljubive misli te koje dominiraju nama, naš će život biti neuravnotežen, a u toj neravnoteži nastat će fizičke bolesti.
Ogorčenost je osjećaj koji se, ako mu se dopusti da stagnira, pogoršava. Taj osjećaj može izazvati male prolazne smetnje, ali i duboku nelagodu koja može omesti ili onemogućiti odnose s osobom koja nas je uvrijedila. Osjećaj ljutnje fizički mijenja naš imunološki sustav, čineći nas mnogo ranjivijim na uobičajene bolesti, poput groznice ili herpesa.
Kronična ljutnja smatra se čimbenikom rizika za srčane bolesti. Carsten Wrosch sa Sveučilišta Concordia (Kanada) analizirao je odnos između ljutnje i kvalitete života.
Kada ta emocija predugo traje, postavlja pozornicu za obrasce biološke nestabilnosti, fiziološke prepreke koja utječe na metabolizam, imunološki sustav i funkciju organa i fizičku bolest.
Kada jedno mislimo, a drugo govorimo, jedno osjećamo, a drugo činimo, nismo dosljedni sebi zbog straha od odbijanja, napuštanja, kritike, osuđivanja i na taj način se rađamo u emocionalnoj neravnoteži koja nas čini bolesnima.
Ne reći stvari je mana na kojoj nikada ne smijemo prestati raditi.
ATMA/lamenteemeravigliosa/Pripremila: Suzana Dulčić
