Svi poznajemo osobu koja se lako uvrijedi. Ponekad je dovoljna bezazlena primjedba, drukčije mišljenje ili obična šala da bi reagirala snažno i povrijeđeno. Takva komunikacija može biti iscrpljujuća jer nikada ne znamo što će biti protumačeno kao napad, omalovažavanje ili znak nepoštovanja.
Ljudi koji se često osjećaju uvrijeđeno nerijetko neugodno doživljavaju i situacije koje same po sebi nisu neprikladne. Zbog toga nastaju napetosti, nesporazumi i udaljavanje u odnosima, a osoba istodobno prolazi kroz nepotrebnu emocionalnu patnju.
Zašto se neki ljudi lako uvrijede?
Osjećaj uvrijeđenosti obično se javlja kada zaključimo da se netko prema nama ponaša s prezirom ili nas smatra manje vrijednima.
Takve situacije svakome mogu biti neugodne, ali kod pretjerano osjetljivih ljudi reakcija je često mnogo snažnija. Nekoliko čimbenika može dodatno pojačati takvu osjetljivost.
Osjećaj manje vrijednosti
Kada osoba nema dovoljno samopouzdanja, čak i sitna primjedba može zvučati kao potvrda njezinih unutarnjih nesigurnosti. Može imati dojam da drugi namjerno ističu njezine slabosti ili joj pokušavaju pokazati da je manje sposobna i manje važna.
U većini slučajeva takvo tumačenje ne odgovara stvarnoj namjeri druge osobe.
Rigidno razmišljanje
Neki ljudi vjeruju da se stvari trebaju govoriti i raditi samo na jedan način. Kada drugi ne slijede njihova pravila i očekivanja, osjećaju se razočarano, izdano ili uvrijeđeno.
Posebno teško prihvaćaju preispitivanje vlastitih uvjerenja pa različito mišljenje lako doživljavaju kao osobni napad.
Egocentrizam
Pretjerana usmjerenost na sebe može stvoriti uvjerenje da se tuđi komentari i postupci uvijek odnose upravo na nas. Osoba tada postaje sumnjičava i počinje vjerovati da drugi o njoj govore loše, procjenjuju je ili je namjerno provociraju.
Zbog toga su razgovori o religiji, seksualnosti, političkim ideologijama i nacionalnim pitanjima često posebno osjetljivi.
Ljudi ih snažno povezuju s vlastitim identitetom pa neslaganje lako preraste u sukob.
Stalna uvrijeđenost narušava unutarnji mir
Često se kaže da nas nitko ne može uvrijediti bez našeg sudjelovanja. U toj se misli krije važna poruka: drugi imaju pravo na vlastito mišljenje, a mi biramo koliko ćemo mu dopustiti da utječe na nas.
Naravno, psihičko nasilje, ponižavanje i namjerno vrijeđanje nisu prihvatljivi.
Ipak, između zlostavljanja i mišljenja koje nam se ne sviđa postoji velika razlika. Nitko ne može živjeti mirno ako se neprestano osjeća napadnuto.
Kako postati manje osjetljiv na tuđe komentare?
Najprije preispitajte svoja očekivanja. Ako vjerujete da se drugi moraju ponašati i razmišljati onako kako Vi smatrate ispravnim, razočaranja će biti česta. Dopustite ljudima da budu ono što jesu, kao što i Vi očekujete da Vas prihvate s Vašim stavovima i osobinama.
Zapamtite i da nasumični komentari neće promijeniti Vaš život. Ljudi mogu o Vama misliti dobro ili loše, ali Vašu vrijednost određuje način na koji Vi doživljavate sebe.
Naučite se ponekad nasmijati vlastitim pogreškama. Pretjerano ozbiljno shvaćanje sebe povećava osjetljivost i udaljava druge ljude. Zdrava doza samoironije pomaže Vam da ostanete stabilni i kada čujete nešto što Vam se ne sviđa.
Otpornost na tuđe stavove razvija se postupno. Što je Vaše samopouzdanje stabilnije, to će tuđe riječi imati manje snage nad Vašim raspoloženjem i unutarnjim mirom.
Suzana Dulčić/ATMA
