U većini slučajeva, cilj unosa hrane je da budemo manje gladni – ili, u idealnom slučaju, da uopće ne budemo gladni – kad završimo s jelom.
Ali to nije uvijek slučaj kod mnogih ljudi. Moguće da pojedete cijeli obrok, pun namirnica koje bi vas trebale zasititi, a da se na kraju osjećate kao da biste mogli pojesti još jedan cijeli obrok.
Ako ste se ikad ovako osjećali, može da vas utješiti činjenica da definitivno niste jedini. Brigitte Zeitlin, dijetetičarka i vlasnica BZ Nutritiona, otkriva zašto nekad niste siti nakon obroka – i što možete učiniti povodom toga.
Osjećaj sitosti nakon jela ne ovisi uvijek o tome koliko obrok sadrži kalorija. U stvari ovisi o brzini metabolizma.
„Naša tijela razlažu i vare različite namirnice različitom brzinom”, kaže Zeitlin. „Namirnice kojima je potrebno više vremena da se razlože i svare nas duže čine najsitijim.”
Tako da ako jedete namirnice koje se brzo probavljaju (poznate kao jednostavni ugljikohidrati kao što su bijeli kruh i tjestenina), možete ponovo biti gladni za sat vremena. Vjerojatnost da ćete biti gladni poslije jela obično ovisi o tome sadrži li taj obrok vlakna, proteine i masti.
„Cijela poanta unosa hrane je da budete siti i zadovoljni”, kaže Zeitlin. „Želimo uživati u onome što jedemo, dobiti dovoljno energije da bismo nastavili funkcionirati u narednih par sati i želimo zadovoljiti svoju glad.”
Da bi se to postiglo, Zeitlin predlaže obroke i užine sastavljene od onoga što ona naziva „trojstvom za sitost” – vlakana, proteina i zdravih masti.
„Vlakna (povrće, voće, žitarice od cijelog zrna) predstavljaju ono što vašem obroku daje punoću i suštinu, proteini (mahunarke, sjemenke, mliječni proizvodi) nam daju taj osjećaj zadovoljstva, a zdrave masti (orašasto voće, sjemenke, avokado, maslinovo ulje) nas najduže čine sitim”, kaže Zeitlin.
Čak i ako jedete dovoljno, moguće je da je glad koju osjećate nakon jela posljedica onoga što pijete tijekom dana – ili ne pijete tijekom dana.
„Naše tijelo tumači žeđ kao glad, tako da se možete osjećati gladnim čak i ako ste u stvari žedni”, kaže ona. „Ako vam je cilj da popijete 8 do 10 čaša vode dnevno, trebali bi znati razliku između žeđi i prave gladi.”
Zeitlin također preporučuje da provjerite koliko ste pod stresom, naročito ako znate da ste unijeli dovoljno hrane s dovoljno hranljivih materija tog dana.
„Ponekad kad smo pod stresom, depresivni, kad nam je dosadno ili smo nervozni, okrećemo se dodatnim užinama/obrocima iako nismo zapravo gladni. Zato ako se osjećate gladnim odmah nakon obroka, zapitajte se jeste li unijeli pravu kombinaciju, a potom jeste li pili dovoljno vode. Ako su obje ove stvari u redu, onda se zapitajte jeste li zaista gladni ili su to ostaci stresa.”, kaže Zeitlin.
Ako niste sigurni, idite u kratku šetnju, porazgovarajte s prijateljem ili primijenite neku drugu tehniku u borbi protiv stresa. Ovo može umanjiti nervozu, što zauzvrat može eliminirati želju za hranom.
Naravno, ako ste i dalje gladni, moguće je da tog dana jednostavno nije dovoljno jeli. U tom slučaju nema razloga da sebi uskraćujete hranu.
„Ako preskačete obroke tijekom dana, sigurno ćete biti jako gladni u vrijeme sljedećeg obroka, što neminovno dovodi do prejedanja i osjećaja da se ne možete zasititi. Unos manjih, a češćih obroka tijekom dana će staviti vašu glad pod kontrolu i vi ćete biti svjesniji kada glad nastupi tako da možete dati svom tijelu ono što mu zaista treba.”
Da biste izbjegli konfuziju oko gladi, Zeitlin preporučuje unos tri ili četiri manja obroka i/ili užine dnevno.
„To će vam pomoći da se osjećate sitijim (i da imate više energije) tijekom dana, a djeluje kao unutrašnji vodič za otkrivanje pravih napada gladi”, kaže ona.
