Mnogi od nas ne razmišljaju o starenju organa dok ne dobijemo prvi ozbiljniji zdravstveni nalaz. No, znanstvena istraživanja pokazuju da naši organi ne stare uvijek jednakim tempom – neki se mogu „trošiti“ znatno brže od ostatka tijela. Ova razlika mjeri se pojmom epigenetska dob – biološka starost koja se može razlikovati od naše kronološke.
Jedan od organa koji je posebno osjetljiv na ubrzano starenje je jetra, a istraživanja potvrđuju da je pretilost jedan od glavnih uzročnika tog procesa.
Pretilost i ubrzano starenje jetre
Nova otkrića pokazuju da kod pretilih osoba jetra može starjeti brže nego ostatak tijela, što povećava rizik od razvoja brojnih kroničnih bolesti. Znanstvenici su ustanovili da se za svakih 10 bodova povećanja indeksa tjelesne mase (BMI) epigenetska starost jetre povećava za oko 3,3 godine.
Zanimljivo, ni brzi gubitak kilograma nakon liposukcije ne usporava starenje jetre, iako se smanjuje masno tkivo u tijelu. Pretilost, pokazuje se, ne ubrzava starenje drugih tkiva poput mišića ili krvi – utjecaj je specifičan upravo za jetru.
Ove rezultate potvrdio je tim predvođen Steveom Horvathom, profesorom ljudske genetike i biostatistike na Školi javnog zdravstva Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu. Horvath i njegovi kolege razvili su precizan „epigenetski sat“ koji mjeri biološku starost organa na temelju metilacije DNA – procesa u kojem se metilna skupina veže za DNA molekulu.
Metilacija DNA – ključ biološkog sata
Metilacija DNA igra presudnu ulogu u pravilnom funkcioniranju stanica. Omogućuje im da „pamte“ svoju ulogu, pomaže u regulaciji ekspresije gena te utišava one gene čija bi aktivnost bila štetna, uključujući i one povezane s razvojem bolesti. Kada je metilacija poremećena, povećava se rizik od gotovo svih vrsta raka.
Kod jetre, određeni obrasci metilacije povezani su s bržim starenjem, a pretilost značajno doprinosi toj promjeni.
Fruktoza – skriveni neprijatelj jetre
Glavni uzročnik pretilosti i oštećenja jetre često se nalazi na tanjuru, a da toga nismo ni svjesni – riječ je o fruktozi. Iako mnogi fruktozu povezuju s voćem, najveći problem predstavlja industrijski dodana fruktoza u obliku kukuruznog sirupa i rafiniranog šećera.
Za razliku od glukoze, koju može koristiti gotovo svaka stanica našeg tijela, fruktozu metabolizira isključivo jetra.
Budući da gotovo sva fruktoza završava upravo u ovom organu, ona ga opterećuje i oštećuje na način vrlo sličan alkoholu. Znanstvenici ističu da fruktoza izaziva metabolički poremećaj usporediv s onim koji nastaje kod pretjerane konzumacije alkohola.
Fruktoza i alkohol – tri ključne sličnosti
Prema dr. Robertu Lustigu, profesoru pedijatrije i endokrinologije sa Sveučilišta u Kaliforniji, fruktoza je „kronični, o dozi ovisan toksin jetre“. On navodi tri glavna razloga zbog kojih fruktoza djeluje poput alkohola:
- Pretvara ugljikohidrate iz prehrane u masnoću, što doprinosi inzulinskoj rezistenciji, dislipidemiji i masnoj jetri.
- Sudjeluje u Maillardovoj reakciji s proteinima, stvarajući slobodne radikale koji izazivaju upalu jetre.
- Stimulira „hedonistički put“ u mozgu, potičući naviku i moguće stvaranje ovisnosti – slično alkoholu.
Kako fruktoza potiče epidemiju pretilosti
Fruktoza ne samo da oštećuje jetru, već ima i ključnu ulogu u globalnoj epidemiji pretilosti kod odraslih i djece. Da bi došlo do značajnog povećanja tjelesne težine, tijelo mora razviti otpornost na leptin – hormon koji regulira apetit i signalizira sitost.
Kada se ta otpornost razvije, mozak više ne prima jasne signale da je tijelo nahranjeno, pa osoba jede više nego što joj je potrebno. Mnogi ljudi s viškom kilograma također imaju smanjenu sposobnost sagorijevanja masti, što može dovesti do kroničnog umora i depresivnog raspoloženja.
Istraživanja dr. Richarda Johnsona, šefa nefrologije na Sveučilištu Colorado, pokazuju da je prekomjeran unos rafiniranog šećera, posebno fruktoze, glavni pokretač ovog procesa – a ne samo višak kalorija ili manjak tjelovježbe.
Dvostruki učinak fruktoze na tijelo
Prema dr. Johnsonu, fruktoza ima dva razorna učinka:
- Potiče prejedanje blokirajući sagorijevanje masti i mijenjajući regulaciju apetita.
- Povećava masno tkivo čak i kada je unos kalorija ograničen, stvarajući masnoću u jetri učinkovitije od drugih vrsta šećera.
Čak i u uvjetima kontroliranog kalorijskog unosa, prehrana bogata fruktozom dovodi do nakupljanja masnoće u jetri i razvoja inzulinske rezistencije.
Koliko fruktoze je sigurno?
Osobe koje imaju prekomjernu težinu, dijabetes, povišen krvni tlak ili uzimaju statine trebale bi unos fruktoze ograničiti na 15–25 g dnevno iz svih izvora.
Čak i kod zdravih ljudi preporučuje se smanjenje unosa fruktoze iz industrijskih izvora, jer se negativni učinci mogu nakupljati s vremenom.
Voće sadrži fruktozu, ali i brojne antioksidanse i vitamine. Problem nastaje kod pretjerane konzumacije voćnih sokova, sušenog voća i voća s visokim udjelom fruktoze (npr. kruške, crvene jabuke, šljive). S druge strane, limun, limeta, grejp, kivi i bobičasto voće sadrže manje fruktoze i bogati su korisnim fitonutrijentima.
Hrana koja štiti i pomlađuje jetru
Uz smanjenje fruktoze, ključ zdravlja jetre leži u pravilnoj prehrani. Sljedeće namirnice pružaju snažnu potporu detoksikaciji i regeneraciji ovog vitalnog organa:
Fermentirana hrana (kimchi, kiseli kupus) – obnavlja crijevnu floru i potiče razgradnju toksina.
Krstasto povrće (brokula, kupus, cvjetača) – pomaže neutralizirati pesticide, kemikalije i kancerogene tvari.
Tamnozeleno lisnato povrće (kelj, prokulice, maslačak) – bogato sumporom, potiče detoksikaciju jetre.
Alge – sprječava apsorpciju teških metala.
Klice (posebno brokule) – aktiviraju enzime koji razgrađuju toksine iz okoliša.
Češnjak, luk, poriluk – bogati sumpornim spojevima koji štite jetru.
Artičoke – sadrže tvari koje regeneriraju jetru.
Medicinske gljive (shiitake, reishi) – snažni imunomodulatori i antioksidansi.
Bobičasto voće – bogato antocijaninima koji sprječavaju razvoj raka jetre.
Kokosovo ulje – lako probavljivo, smanjuje opterećenje jetre.
Avokado – izvor zdravih masti i glutationa.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje – smanjuje oksidativni stres.
Sjemenke lana, konoplje i chia – bogate omega-3 mastima i vlaknima.
Ljekovito bilje (đumbir, kurkuma, korijander) – potiče detoksikaciju.
Proteini sirutke – podržavaju sintezu glutationa.
Spirulina – snažan antioksidans i detoksikator.
Ubrzano starenje jetre nije samo posljedica godina, već i naših prehrambenih i životnih navika. Pretilost i prekomjeran unos fruktoze ubrzavaju ovaj proces, povećavajući rizik od kroničnih bolesti.
Smanjenjem unosa industrijskog šećera, odabirom cjelovitih i nutritivno bogatih namirnica te podrškom detoksikaciji, možemo značajno usporiti biološki sat jetre i očuvati njezino zdravlje.
econet.ru/Prevela: Suzana Dulčić za atma.hr
