Sada je poznato da su težak dolazak na svijet, pogrešne odgojne metode i ostale rane traume samo neki od događaja koji u životima ljudi imaju dugotrajne pogubne posljedice. Te posljedice razvučene su od strahova, preko tjeskobe i osjećaja pojedinaca da su stalno nesretni, do bijesa, nasilja, nesposobnosti za ljubav, opsesivnog ponašanja i mnogobrojnih tjelesnih simptoma.
Neke osobe nikad ne spoznaju sebe odnosno dušu niti su svjesne njenog postojanja. Tijela su poput odijela u dugom nizu u koje se vječna duša oblikovala radi svog usavršavanja. Duša koja kroz svoje utjelovljenje ne postigne samosvijest i ne oslobodi se, ulazi u nove ili ponovljene procese na putu informiranja i uzdizanja.
Nerijetko se osoba susreće sa sobom tj. svojom dušom kroz bol i odnos prema vlastitom tijelu. U dalekoj prošlosti kineski liječnici su znali da se “ljudski strah lijepi za slezenu i da neuroze uništavaju jetru”.
U staroj Grčkoj prije uspostavljanja dijagnoze, liječnici su zahtijevali od bolesnika da prespava jednu noć u hramu Eskulapa i nakon toga im “ispriča što je sanjao”.
Drevni Havajci su smatrali da su “tjelesne greške” uvjetovane sjećanjima iz bolne prošlosti, koja su se zadržala u mislima pa su se liječili oslobađanjem od energija tzv. bolnih misli i “grešaka” koje su izazivale tjelesnu neravnotežu i razne bolesti.
Sada je poznato da su težak dolazak na svijet, pogrešne odgojne metode i ostale rane traume samo neki od događaja koji u životima ljudi imaju dugotrajne pogubne posljedice.
Te posljedice razvučene su od strahova, preko tjeskobe i osjećaja pojedinaca da su stalno nesretni, do bijesa, nasilja, nesposobnosti za ljubav, opsesivnog ponašanja i mnogobrojnih tjelesnih simptoma.
Na razini analitike i razumijevanja, logično je što se duša, suptilna životna energija i tijelo, iako nerazdvojivi, u svemu razlikuju. U eksperimentima se pokazalo se da se suptilno tijelo, koje povezuje dušu i fizičko tijelo, može “otvoriti” i da se njime može “upravljati”. U stvari, ljudska svijest podsjeća na dječje lego kocke, kojima je moguće mijenjati mjesta.
Moguće je ukloniti kocke (emocije, misli, pa i nagone) koje se pokažu kao nepotrebni i nepoželjni. Iz suptilnog tijela se mogu brisati i cijele mentalne predstave ukoliko su one uzrok nečemu što, prema mišljenju liječnika i iscjelitelja, ne treba postojati. Na taj način iscjeljenje se postiže brisanjem faktora koji informacijskom energijom opterećuju organizam.
Mentalne predstave su sačinjene od informacijskih energija – emocija i misli. Najbolji primjer su bolesti ovisnosti i hipohondrija (strah od bolesti), budući da nestaju uklanjanjem ili brisanjem informirane energije. Dakle, vezu između duše i tijela čini postepeno, povremeno ili trenutno oblikovani mozaik emocija, misli i nagona. Uzrok se uvijek traži u podsvijesti.
Zanimljivo je da su tvrdnje o prevlasti psihosomatskih nad drugim bolestima stare više od 3 500 godina i sežu u vremena stare egipatske civilizacije (oko 1.500 godina p.n.e.).
Prije liječnika o utjecaju psihe na tijelo govorili su i pisali mistici, magovi i zagovornici tzv. tajnih nauka. Pokazalo se da su bili u pravu, a znanstvenici iz područja medicine do istih saznanja stigli su polako, skeptično, bojažljivo, studiozno, postepeno i eksperimentima.
Na listi Franza G. Aleksandera (1891-1964) iz 1934. godine, jednog od osnivača psihosomatske medicine i psihoanalitičke kriminologije, nalazilo se samo sedam psihosomatskih bolesti. Riječ je o astmi, hipertenziji, tireotoksikozi, čiru, ulceroznom kolitisu, reumatoidnom artritisu i neurodermatitisu. Sada je ta lista znatno duža.
Medicinski eksperti na početku 21. stoljeća pretpostavljaju da psihosomatske (psihofiziološke) bolesti obuhvaćaju više od 70 posto, a po nekima i 90 posto svih ljudskih bolesti, posebno kod djece, počev od astme i pretilosti, do migrena i alergija.
Istraživač psihosomatike Stanly Levenstein i Thomas Statford smatraju da su sve bolesti povezane s dušom (suptilnim tijelom), osim onih koje su uvjetovane biokemijskim napadom na tijelo i neposrednim energetskim utjecajem (odgovarajućim vibracijama) životne energije koja protječe kroz ljudsko tijelo.
Prof. dr Svetozar Radišić / alternativainformacije.com