U vremenu u kojem su stres, tjeskoba, izgaranje i depresija postali gotovo svakodnevica, sve više istraživanja pokazuje da uzrok ovih stanja nije uvijek samo psihološke prirode. Način na koji dišemo snažno je povezan s fiziologijom organizma, radom živčanog sustava i našim mentalnim stanjem.
Disanje – „pilula” koju svi imamo, a rijetko koristimo
Ako postoji nešto bez čega doslovno ne možemo živjeti, onda je to dah. Bez hrane možemo danima. Bez vode kraće. Bez disanja – samo nekoliko minuta. Pa ipak, većina nas nikada nije naučila kako pravilno disati. „Disanje je upravo ona pilula koju svi traže da bi popravili svoje zdravlje – besplatna je, jednostavna i uvijek dostupna.” Problem nije u tome dišemo li – nego kako dišemo.0
Stres nije uvijek samo u glavi – često je u tijelu
Sve više ljudi danas prijavljuje simptome tjeskobe, kroničnog stresa, nesanice i emocionalnog iscrpljenja. Često pretpostavljamo da su uzroci isključivo psihološki.
No suvremena promatranja sve više ukazuju da su takva stanja snažno povezana s:
- regulacijom živčanog sustava
- hormonalnim odgovorom organizma
- kvalitetom sna
- razinom stresa
- obrascima disanja.
Dah je jedna od rijetkih funkcija u tijelu koja je istovremeno automatska i pod našim svjesnim utjecajem. Upravo zato predstavlja most između tijela i uma.
Vagus živac – skriveni regulator našeg unutarnjeg mira
Jedna od ključnih tema radionice bit će djelovanje daha na parasimpatički živčani sustav i živac vagus. Vagus je najveći živac u tijelu – povezuje mozak, srce, pluća i probavni sustav.
Kada se aktivira pravilnim disanjem:
- smanjuje se dominacija stresa
- reguliraju se hormoni poput kortizola i adrenalina
- povećava se osjećaj smirenosti i oporavka.
Drugim riječima – tijelo dobiva signal da više nije u opasnosti.
Najčešće pogreške kod disanja
Neven ističe nekoliko obrazaca koji se vrlo često pojavljuju:
1. Disanje na usta
Za svakodnevno disanje preporučuje se udah i izdah kroz nos.
Disanje na usta može dugoročno utjecati ne samo na kvalitetu sna i razinu stresa nego i na razvoj lica, položaj jezika i opće funkcioniranje organizma.
2. „Diši duboko” nije uvijek dobar savjet
Vrlo često čujemo:
„Udahni duboko.”
No jednako kao i pretjerano plitko disanje, ni pretjerano duboko nije nužno idealno. Cilj nije duboko ili plitko disanje – nego pravilno i funkcionalno disanje.
3. Nepravilno disanje postaje navika
Kao i svaka druga vještina – pravilno disanje se uči. Kada postane navika, tijelo počinje reagirati drugačije na stres.
Srce, hormoni i dah – sve je povezano
Disanje utječe i na tzv. HRV (Heart Rate Variability) – varijabilnost srčanog ritma. Veći HRV općenito se povezuje s boljom sposobnošću organizma da se vrati u stanje ravnoteže nakon stresa.
Kod kroničnog stresa tijelo ostaje dugo u stanju povišenog:
- kortizola
- adrenalina
- napetosti
Nasuprot tome, opušteno stanje povezano je s procesima koji podržavaju odmor, san i regeneraciju.
Ugljični dioksid – nepravedno podcijenjen
Zanimljiv dio razgovora bio je posvećen ulozi ugljičnog dioksida (CO₂). Većina ljudi smatra da je kisik jedino važan. No bez dovoljne količine CO₂ izmjena plinova ne funkcionira optimalno. U pojednostavljenom objašnjenju – ugljični dioksid pomaže da kisik bude učinkovitije iskorišten u organizmu.
Može li nekoliko svjesnih udaha promijeniti stanje uma?
Kratkoročno – ne postoji čarobna formula. Ali dugoročno – navika pravilnog disanja može promijeniti način na koji reagiramo na svakodnevne izazove. „Dah nije lijek koji uzmete jednom. To je nešto na što svjesno utječemo iz dana u dan.” Svjesno disanje može postati oblik svakodnevne mentalne i emocionalne higijene.
Zašto je dah važan i u duhovnim tradicijama?
Gotovo sve autentične duhovne tradicije pridavale su veliku važnost dahu. U indijskoj tradiciji razvijen je sustav pranayame, dok su druge kulture koristile ritam daha kroz pjesmu, ples, meditaciju, molitvu i svjesno kretanje. Dah se promatra kao most između fizičkog i unutarnjeg života čovjeka.
Disanje nije rezervirano za jogije, planine ili meditacijske centre. To je alat koji svi imamo – ali ga rijetko koristimo svjesno. Ako naučimo pravilno disati, ne znači da ćemo izbjeći sve izazove života. Ali možemo naučiti kako se brže vratiti u ravnotežu. Možda je upravo dah jednostavniji odgovor nego što očekujemo.
Neven Ilak
