Starost početaka joge procjenjuje se na oko 4000 godina, a tijekom tog dugog perioda ova se disciplina svojim širenjem iz Indije na zapad razgranala na brojne sustave. Neki od njih prednost daju meditaciji, drugi disanju, a treći fizičkim vježbama. O svakome od ovih smjerova napisane su nekad malobrojne i tajne, a danas brojne knjige dostupne širokoj javnosti.
Za prakticiranje joge ljudi se danas odlučuju iz različitih pobuda. Netko želi postići veću fleksibilnost i vitalnost tijela ili se osloboditi boli, netko teži opuštanju uma od svakodnevnih briga, dok je netko željan istražiti dubine vlastite svijesti u tišini meditacije.
Jedan od najpopularnijih smjerova joge na zapadu naziva se Hatha joga. Ona naglasak daje vježbama koje uključuju različite specifične položaje koji istežu i jačaju čitavo tijelo, pomažu razviti osjećaj ravnoteže i fleksibilnost, kao i svjesnost tijela i koncentraciju uma. Sve vrste joge uključuju vježbe disanja kojima možemo podići razinu energije, opustiti um te uravnotežiti mnoge tjelesne funkcije.
Joga ujedinjuje tijelo, um i duh te se stoga može smatrati duhovnom disciplinom, no osoba ne mora promijeniti svoja duhovna uvjerenja kako bi vježbala ove tehnike. Cilj joge je vraćanje prirodnom opuštenom i svjesnom stanju duha i tijela. Mnogobrojne koristi joge dostupne su mladim i starijim ljudima, bolesnima i zdravima, te pripadnicima bilo koje vjerske zajednice.
Premda je pregršt informacija o jogi danas dostupno putem interneta ili brojnih knjiga, sve se tehnike, a naročito one složenije, preporučuje izvoditi uz stručno vodstvo te poštujući trenutne vlastite granice.
Moderan čovjek teško se može osloboditi stresnih izazova koje nosi svakodnevica. Ipak, moguće je, redovitim odvajanjem trenutaka za povlačenje svijesti iz vanjskog bučnog i ubrzanog svijeta te okretanje svome tijelu i unutarnjim tišim razinama, postići harmoniju koju potom možemo naučiti prenijeti na ostatak dana i aktivnosti koje nas čekaju.
