‘Moj mali već čita novine, ima pet godina, čudo od djeteta’, zatim ‘moja princeza već u prvom razredu priča engleski’ – česte su rečenice ponosnih roditelja koji vjeruju da su napravili ‘novog Einsteina’. Međutim, pročitajte što znaju prava ‘čuda od djeteta’.
U debati o ‘inteligenciji nasuprot teškom i napornom radu’ još uvijek traje rasprava koliko talent ima veze s genima. Za većinu ljudi granica je mutna, no u nekim slučajevima svima bude jasno kada je riječ o ‘čudu od djeteta’. Evo popisa 15 najpoznatijih svjetskih ‘malenih genijalaca’, nekih iz novije povijesti, a nekih iz prošlosti koji su utisnuli jaki pečat u našoj kulturi.
– Akrit Jaswal, sedmogodišnji je kirurg, najmlađi indijski liječnik i sveučilišni student čiji IQ iznosi 146.
– Jacob Barnett, po mnogima je budući dobitnik Nobelove nagrade za mir koji s osam godina ima IQ 170, što je više i od Alberta Einsteina. Njegova majka tvrdi da je, unatoč Aspergerovom sindromu (jednom od nekoliko poremećaja iz autističkog spektra), nakon samo dva tjedna učenja na stepenicama ispred kuće, riješio cijelu silu vrlo teških testova iz geometrije, trigonometrije…
– Shakuntala Devi, hinduistička matematička čarobnjakinja zvana ‘ljudski kompjuter’, rođena je 1939. godine u indijskom gradu Bangalore, a s brojevima se počela baviti već s tri godine kada je radila trikove s kartama sa svojim ocem, krotiteljem lavova. Neki od njenih podviga su vađenje 23. korijena iz 201-znamenkastog broja te kubnog korijena od broja 332.812.557 u samo nekoliko sekundi.
– Colin Carlson, genij u zaštiti okoliša sam je sebe naučio čitati još kao malo dijete, a srednju školu završio je s 11 godina. Već sljedeće godine bio je među najboljim studentima, a napisao je i tužbu sveučilištu kada je odbijen njegov zahtjev za sudjelovanje na terenskom radu u Južnoj Africi.
– Sufiah Yusof, malezijsko problematično ‘čudo od djeteta’, s 13 godina primljena je na Oxford da studira matematiku, no nekoliko godina kasnije nestala je nakon završnog ispita. Napokon je nađena kako radi kao konobarica u internet cafeu tvrdeći da više nije mogla izdržati pritisak svojih roditelja. Kada se vratila udala se za odvjetnika, no razvela se već nakon 13 mjeseci, kasnije je otkriveno da radi kao prostitutka, i to neposredno nakon što je objavljeno kako je njen otac seksualno napastovao dvije 15-godišnjakinje. Danas radi kao socijalna radnica.
– Robert James Fischer, sa samo 14 godina postao je svjetski šahovski prvak, a već sljedeće godine postao je najmlađi međunarodni velemajstor. Kroz život rušio je cijeli niz rekorda.
– Gregory Smith, već s 10 godina dobio je stipendiju od 70.000 dolara. Diplomirao je matematiku, povijest i biologiju, a dvije godine kasnije govorio je pred Ujedinjenim narodima te kasnije primio i nekoliko nominacija za nobelovu nagradu za mir.
– Kim Ung-Yong, već kao trogodišnjak postao je gostujući student fizike u Južnoj Koreji, a pet godina kasnije NASA ga je pozvala da dođe studirati u SAD. Guinnessova knjiga rekorda navodi ga kao čovjeka koji ima najveći IQ, čak 210. Progovorio je sa samo dva mjeseca, a nepune dvije godine kasnije čitao je na japanskom, korejskom, njemačkom i engleskom. Kao 16-godišnjak napustio je NASA-u i vratio se studirati u Koreju gdje je u znanstvenim časopisima objavio već 90 radova o hidraulici.
– Kathleen Holtz, s 18 godina postala je najmlađa američka odvjetnica. Prosjek godina svih potencijalnih ‘pravaša’ pri polaganju ispita je 30. Televizijska kuća NBC planira snimiti seriju baziranu na njenom životu s Hilary Duff u glavnoj ulozi.
– Michael Kearney, po Guinnessovoj knjizi rekorda s deset godina najmlađi je student s diplomom.Vrlo rano dijagnosticiran mu je Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (popularni ADHD. Kada je napunio 21 godinu završio je četiri fakulteta, a samo godinu dana kasnije doktorirao je na kemiji. Na jednom TV kvizu zaradio je milijun, a na ‘milijunašu’ 25.000 dolara.
– Saffron Pledger, jedna je od najmlađih članica društva s visokim IQ-om. Kao trogodišnjakinja nije ni iskusila školovanje, a već ima IQ od 140. Genijalka iz Engleske kćerka je poznatog pobjednika u kvizovima, 23-godišnjeg web dizajnera Dannyja Pledgera, koja već čita, piše i rješava matematiku.
– Wolfgang Amadeus Mozart, sa samo tri godine svirao je čembalo, a sa šest skladao je svoju prvu glazbenu kompoziciju. Kao osmogodišnjak napisao je svoju prvu simfoniju, kao 12-godišnjak prvu operu.
– Pablo Picasso, vrlo rano je pokazivao izrazite vještine, a s 15 godina izložena je njegovo prvo ‘ulje’. Postao je jedan od najvećih svjetskih umjetnika ikad, iako ga je ta ista umjetnost razdvojila od roditelja.
– William Rowan Hamilton, rodom iz Dublina u Irskoj, već kao petogodišnjak govorio je latinski, grčki i hebrejski, a s navršenih 13 godina svladao je 13 različitih jezika. Samo dvije godine kasnije pronalazio je greške u radovima francuskog matematičara Pierre-Simona, a za vrijeme dok je još bio sveučilišni student, imenovan je profesorom astronomije i ravnateljem dva opservatorija.
– William James Sidis, po mnogima najpametniji čovjek koji je ikada živio, sa samo osam godina razvio je novu logaritamsku tablicu baziranu na broju 12, a godinu dana kasnije predavao je na Harvardu. IQ mu se kretao između 250 i 300 (!), bio je fluentan u osam jezika, a sa samo sedam godina napisao je četiri originalna rada.
