Što je loše u tome što želite da vas drugi vole? Ukratko, vaš osjećaj samopoštovanja će oslabiti ako dopustite da tuđa mišljenja emocionalno utječu na vas. Nemate kome što dokazivati. Dovoljno je to što imate sada. Dovoljno je. Manje brinite kome ste vi što, a više brinite tko ste vi samom sebi. Imat ćete manje srčanih udara i razočarenja čim prestanete tražiti potvrde od drugih, koje samo vi sebi možete dati.
Većini nas je važno što drugi misle o nama. To možemo primijetiti po našoj želji da drugi misle kako smo privlačni, pa sve do provjeravanja koliko “likeova” imamo na našim statusima po društvenim mrežama. Činjenica je, rođeni smo s tim. Dokazano je iznova i iznova kako emocije u malih beba direktno proizlaze iz ponašanja ljudi oko njih.
Kako rastemo, učimo i razlikovati naše misli i emocije od tuđih, ali mnogi od nas nastavljaju žudjeti, čak i preklinjati, za pozitivnim potvrdama od drugih. Ovo može uzrokovati ozbiljan problem kada je u pitanju naš integritet i sreća. U jednom od nedavnih istraživanju na tu temu, 67% ljudi je priznalo kako je njihov osjećaj vrijednosti snažno povezan s mišljenjima drugih ljudi.
Kao ljudska bića, prirodno reagiramo na sve što doživljavamo kroz naočale naših naučenih očekivanja – niz duboko ukorijenjenih uvjerenja o načinu kakav je svijet i kakav život treba biti. I jedno od prevladavajućih očekivanja koje imamo je izvanjska potvrda i kako nam drugi ljudi trebaju uzvratiti.
Prije stotinjak godina, socijalni psiholog Charles Cooley je otkrio fenomen “odraza” što je objašnjeno razmišljanjem “ja nisam ono što mislim da jesam, niti što ti misliš da ja jesam, već sam ja ono što mislim da ti misliš o meni”. Ova vrsta izvanjskog vrjednovanja ukazuje na nesigurnost koja se krije u pozadini i ono umanjuje naš osjećaj samopoštovanja i samopouzdanja.
Najveći problem jest što smo skloni zaboraviti kako nas ljudi prosuđuju na temelju niza utjecaja u njihovom životu koji nemaju apsolutno nikakve veze s nama. Na primjer, osoba može pretpostaviti stvari o vama na temelju problematične prošlosti i iskustava koja je imala s nekim tko izgleda kao vi ili netko drugi tko dijeli vaše isto prezime.
Stoga, bazirati svoj osjećaj vrijednosti na tome što drugi misle vas stavlja u trajno stanje ranjivosti – vi ste doslovno na milosti i nemilosti njihovih nepouzdanih i pristranih gledišta. Ako vas vide u pravom svjetlu i odgovore pozitivno, onda se osjećate dobro o sebi samima. A ako ne, osjećate se kao da ste učinili nešto krivo.
Zaključak: Kada radite sve za druge ljude, temeljeći svoju sreću i osjećaj samopoštovanja na tuđim mišljenjima, izgubili ste svoj moralni centar. Dobra vijest je da imamo sposobnost sagledati naše misli i očekivanja, prepoznati koja nam služe, a zatim i promijeniti ostale. Dakle, kako bi se prestali brinuti toliko o tome što drugi misle, vrijeme je uvesti malo svježe objektivnosti u vaš život, te razviti sustav vrijednosti koji ne ovisi o drugima na svakom koraku u životu.
Evo pet stvari koje možete početi raditi danas:
1. Podsjetite se kako većina ljudi uopće ne razmišlja o vama
Ethel Barrett je jednom rekao: “Mi bi brinuli puno manje o tome što drugi misle o nama, ako bismo shvatili koliko rijetko oni to i rade”. Ništa ne može biti bliže istini od ovog. Zaboravite ono što svi drugi misle o vama danas. Oni ne razmišljaju o vama uopće.
Pokušajte razumjeti kako je ovo viđenje njih, kako vas gledaju i kritiziranju svaki vaš potez, potpuna izmišljotina vaše mašte. To su vaši unutarnji strahovi i nesigurnosti koje stvaraju tu iluziju. Vi sami sebi sudite i to je problem.
2. Priznajte kako vam izvanjsko vrednovanje samo smeta
Provedite neko vrijeme jasno i svjesno govoreći sebi kako vaša razmišljanja o tuđim mišljenjima utječu na vaš život. Razmislite o situacijama kada su vam zasmetala i pronađite što vas je na to potaklo i kako ste reagirali. Zatim osvijestite novo ponašanje koje će stvoriti bolji rezultat.
Kažite sami sebi, “Umjesto uvijek istog reagiranja koje se temelji na tuđim razmišljanjima, reagirat ću na novi način koji se temelji na mom novom razmišljanju.” Svaki put kada prekinete automatsko razmišljanje i reagirate drugačije, širite mogućnosti na koje će vaš um djelovati pozitivnije.
Konačni cilj je nikada ne dopustiti da nečije mišljenje postane vaša stvarnost. Cilj je nikada ne žrtvovati sebe, ono što ste vi ili želite biti jer netko drugi ima problem s tim. Cilj je voljeti sebe iznutra i izvana dok se istovremeno trudite biti bolji. I cilj je spoznati jednom zauvijek kako nitko nema moć nad vašim osjećajima ukoliko im to ne dopustite.
3. Neka vam bude ugodno ne znajući što drugi misle o vama
Neki tzv “problemi” u životu, poput nepoznavanja tuđih mišljenja o vama, ni ne trebaju biti “riješeni”. Kao što sam spomenuo, kako ljudi gledaju na vas ovisi više o njima nego o vama. Možete im se sviđati ili ne sviđati jednostavno jer ste potakli neko sjećanje o osobi koju su voljeli ili nisu voljeli u prošlosti i što nema nikakve veze s vama.
I evo vam nova mantra i kažite ju glasno, iznova i iznova, “Ovo je moj život, moji izbori, moje greške i moje lekcije. Dok god ne nanosim drugima bol, ne trebam brinuti što o meni misle”.
4. Preokrenite vašu pažnju na ono što jest važno
Ljudi će misliti ono što žele misliti. Ne možete to kontrolirati. Koliko god pažljivo birali riječi i ponašanje, uvijek će biti netko tko će to krivo razumjeti i izokrenuti. Je li to uistinu važno? Ne, nije. Ono što jest važno je kako vi vidite sami sebe. I kada donosite veliku odluku, razvijte naviku da ste 100% u njoj s vašim vrijednostima i uvjerenjima. Nikada nemojte biti posramljeni s onim što osjećate.
Kako bi razvili tu dobru naviku, napišite si listu od 5 do 10 stvari koji su vam važne u razvoju karaktera i življenja svog života časno. Na primjer: iskrenost, pouzdanost, samopoštovanje, samodisciplina, samilost, napredak, pozitivnost itd.
Ovo će vam dati mogućnost svjesnog prizivanja osobina i ponašanja koje želite, za razliku od nekog slučajnog djelovanja zbog izvanjskih vrijednosti. Iako može zvučati pretjerano jednostavno, većina ljudi si nikada ne uzme vremena uistinu odlučiti što im je važno kada je u pitanju njihov život. Oni dopuštaju neka drugi odluče za njih.
5. Otpustite strah iz vašeg razmišljanja
Sve vrste briga, uključujući i brigu da nas netko može odbaciti, se temelje na strahu. Drugim riječima, naše emocije nas uvjeravaju kako svi neželjeni rezultati donose propast. “Što ako im se ne sviđam? Što ako me odbace? Što ako se ne uklopim i ostanem sam sjediti usred večernje zabave?” itd.
Ništa od toga neće donijeti smak svijeta, ali ako sebe uvjerimo kako hoće, bit ćemo u iracionalnom strahu od tih mogućnosti i strah će vladati nad nama. Istina je da većinu vremena izbjegavamo svjesno razmišljati o životu i nama samima, što samo hrani naše strahove.
Stoga se zapitajte, “Ako se i dogodi da me ljudi odbace ili ne prihvate, koja tri konstruktivna načina imam kako bih nastavio/la sa svojim životom?”
Sjednite i ispričajte si priču kako ćete se osjećati, kako ćete si dopustiti biti uzrujan/a neko vrijeme, ali i kako ćete započeti s procesom rasta iz iskustva i nastaviti sa životom. Samo ako učinite ovu vježbu, vi ćete osjetiti manje straha u vezi takve situacije. I postepeno ćete spoznati kako to što drugi ljudi misle i nije toliko važno.
***
Nemate kome što dokazivati. Dovoljno je to što imate sada. Dovoljno je. Manje brinite kome ste vi što, a više brinite tko ste vi samom sebi. Imat ćete manje srčanih udara i razočarenja čim prestanete tražiti potvrde od drugih koje samo vi sebi možete dati.
Marc Chernoff / Prevela: Suzana Dulčić za atma.hr
