Komunikacija je jedna od najvažnijih vještina u životu, a posebno slušanje kao vrlo značajan dio komunikacije. Iako je to vještina koju naučimo najranije, čini se da je slušanje dio s kojim najmanje dobro ovladamo. Mnogi ljudi smatraju da su slušanje i govorenje jedna te ista vještina, no iako oboje čine komunikacijske vještine, vrlo su različite. Zbog našeg aktivnog mentalnog, analitičkog uma, najčešće informacije koje čujemo nisu izvorne onima koje naš sugovornik rekao.

Dakle, što je uopće kvalitetno, svjesno slušanje?

Kad slušamo svake minute mi preuzimamo na tisuće bitova informacija. U našem tehnološki naprednom društvu instant komunikacija – e-mailova, SMS poruka, blogova i reklama – mi smo bombardirani s toliko informacija da su mnogi od nas izgubili sposobnost fokusa i procesiranja svih riječi i misli u klasičnom licem-u-lice razgovoru. Štoviše, kad sudjelujemo u razgovoru, čujemo i vanjske zvukove i naše unutarnje misli, tako da se naša pozornost dijeli. To je kao da slušamo dvije osobe koje govore u isto vrijeme – sebi i drugoj osobi, što u najboljem slučaju djeluje vrlo zbunjujuće.

Imamo tendenciju razmišljati o slušanju kao o pasivnoj aktivnosti, ali to je daleko od istine. Slušanje je dinamičan proces koji uključuje um i tijelo te koristi i verbalne i neverbalne vještine. Moramo ne samo čuti riječi, već i razumijeti poruku i iskomunicirati to razumijevanje sugovorniku. Dobra vijest je ta da se vještina slušanja može razviti da od naučene navike postane svjesna aktivnost koja može unaprijediti ​​naš život i odnose.

Koliko svjesno slušamo?

U svakom razgovoru, jedna od dvije stvari može se dogoditi: pojedinci završavaju razgovor ili zadovoljni i ispunjeni energijom ili s osjećajem nezadovoljstva, pa čak i iscrpljeni. Svi mi imamo želju da nas se čuje i razumije, ali mnogi od nas žele psihološko uzdizanje koje iskušavamo kada dominiramo našim stavom, bez obzira na to kako ćemo postići tu „pobjedu“ – briljantnim govorom ili grubim, nasilničkim ponašanjem.

Razmislite o vlastitim iskustvima. Odabirete li što i kada komunicirati ili kažete ono što vam se u tom trenutku pojavi na umu? Možete li odoljeti potrebi za upadnete u razgovor prije nego što sugovornik završi pričati ili stalno prekidate i pokušavate kontrolirati razgovor? Razmišljate li o odgovoru prije nego što sugovornik završi sa davanjem svojeg mišljenja?

Tipična stopa govora je 120-180 riječi u minuti, dok pri slušanju s dobrim razumijevanjem možemo apsorbirati 500-800 riječi u minuti. Upravo taj jaz stvara dio problema prilikom slušanja, jer je vrlo važan za dobru vještinu slušanja. Naime, tijekom tog jaza, učinkovit slušatelj koristi vrijeme da bolje razumije ono što je sugovornik rekao, dok će neučinkovit slušatelj biti zaokupljen svojim mislima ili će ometati razgovor.

Razvijanje svjesne sposobnosti slušanja zahtijeva pozornost i svijest koja nadilazi samo čuti ono što je izrečeno. Postoji mnogo načina kako postati majstor vještine slušanja. Prvi način je povećati svoju sposobnost slušanje zvukova.

Vježba svjesne pozornosti slušanja

Sjednite mirno. Dišite. Slušajte. U svakom trenutku postoji kakofonija zvukova oko vas kojih smo uglavnom nesvjesni. Koliko zvuči možete razabrati? Za trenutak suzdržite se prosudbi, nemojte analizirati o tome kako se osjećate o tome što čujete, čak i ako su zvukovi neugodni – lajanje psa, truba automobila, zuajanje hladnjaka. Cijenite sve zvukove koje čujete.

Jeste li iznenađeni koliko je različitih zvukova oko vas? Većina njih su prikazana od strane naše svjesne svjesnosti. Naša svjesnost mora doprijeti do njih kako bi ih registrirali i to je aktivan proces. Baš kao i slušanje u komunikaciji.

Vrste slušanja

Mislimo da slušamo, no često to nije slučaj. Slušanje onih koje najviše volimo može biti najzahtjevniji proces, jer mislimo da njih već poznajemo kao i njihova mišljenja, pretpostavke, ideje i razmišljanja. Stoga smo ih skloni slušati samo površno, a kad to činimo, onda gubimo smisao i narušavamo pravi tijek komunikacije. Osim toga, s njima obično već imamo neku namjeru, vrlo vjerojatno projiciranje vlastite potrebe, želje, pretpostavke ili mišljenja na njih, što kod nas oblikuje ono što oni govore.
Muško-ženski razgovor predstavlja dodatnu poteškoću koja nastaje zbog razlike u spolu – specifičnog konceptualnog razmišljanja. No i ta poteškoća kao i sve druge mogu se nadvladati preispitivanjem svojih osnovnih vještina slušanja i razvijanjem svjesne pozornosti.

No, krenimo od početne točke. Generalno postoje 4 kategorije slušanja:

1. Neslušanje

Ti ljudi ne čuju sugovornika i ulažu jako malo truda da shvate ono što je sugovornik rekao. Osobe koje pripadaju ovoj kategoriji obično tijekom ragovora ili neprestano prekidaju ili ne dopuštaju drugima da sudjeluju u razgovoru.

2. Granično slušanje

Ti ljudi čuju riječi, ali slušaju na površnoj razini. Kada slušaju, imaju tendenciju usredotočiti se radije na činjenice nego na glavne koncepte gdje leži većina značenja. U komunikaciji s osobama ovog tip slušanja postoji realna mogućnost nesporazuma, jer ovaj tip slušatelja vjeruje kako sluša, no u stvarnosti to nije slučaj.

3. Procjenjivo slušanje

Ti ljudi iskreno pokušavaju čuti ono što sugovornik govori i dobri su u parafraziranju, ali oblikuju mišljenja prije nego što je sugovornik prenio poruku u potpunosti i tako ulaze u rizik nepotpunog razumijevanja. Osobe ovog tipa slušanja fokusiraju se na logiku, no ne razumiju sugovornikove suptilne znakove, kao što su govor tijela, izrazi lica, emocije i intonacija glasa. Ovaj tip slušatelja vjeruje da je u potpunosti shvatio sugovornika, no sugovornik ima osjećaj da ga slušatelj nije čuo ili razumio.

4. Aktivno ili svjesno slušanje

Ti ljudi su najučinkovitiji slušatelji, jer oni ne slušaju samo sadržaj poruke, već slušaju svjesno i pokušavaju razumjeti sugovornikove neverbalne i konceptualne aspekte. Aktivni slušatelji su vješti u postavljanju pitanja i parafraziranju, te ne prekidaju razgovor kako bi to učinili. Sugovornik osjeća da ga je slušatelj čuo i razumio. Kada su u grupi, aktivni slušatelji traže verbalne i vizualne znakove drugih ljudi koji žele nešto reći i velikodušno će im omogućiti uključivanje u razgovor.

Razgovor koji teče i sa strane svjesnog govorenja i sa strane svjesnog slušanja je onaj koji podiže raspoloženje, čak i ako je tema razgovora izazovna ili potencijalno neugodna. Svjesno slušanje jednako je poštovanju, obazrivosti, boljem razumijevanju, a kada to damo sugovorniku, on nam to obično srdačno vraća.

Razvoj vještine

U ovom dijelu o svjesnom slušanju govoriti ćemo o temeljnim značajkama / tehnikama koje se koriste u svjesnom slušanju. Pogledajte koje od tehnika svjesnog slušanja koristite već sada, a one koje ne ili ih koristite samo nekoliko, te ih počnite uključivati prilikom razgovora. S praksom će vam postati navika i prirodni dio vještina slušanja.

Osnovni savjeti/tehnike svjesnog slušanja:

  • Reagirajte na poruku, a ne na osobu (sugovornika).
  • U razgovoru imajte neprekrižene ruke i noge te se vrlo malo, neprimjetno, nagnite prema naprijed. To je držanje otvorenosti i interesa.
  • Držite kontakt očima, ali na prirodan način (nemojte buljiti u sugovornika).
  • Ne dopustite da vaš mentalni dojam sugovornika utječe na vaše tumačenje poruke.
  • Budite senzitivni na emocije koje se kriju iza riječi, a ne samo na njihovo doslovno značenje.
  • Postavljajte pitanja, posebno otvorenog tipa (odgovor na pitanje nije samo da ili ne), koji omogućuju sugovorniku izražavanje osjećaja i misli.
  • Ako je moguće, stvorite pozitivno okruženje slušanja – bez ometanja, mirno okruženje, fizičku udobnost.

Budući da je slušanje vještina, ono što ju čini savršenom je praksa. Sljedeća vježba vam može pomoći da razvijete svoje potencijale kao vrstan komunikator. Preporučuje se da vježbu prakticirate jedan na jedan, možda s pouzdanim prijateljem ili partnerom, prije nego što pokušate koristiti ovu vještinu u grupnoj situaciji. U početku možda ćete se osjećati neugodno ili kao da ste natjerani to raditi, pogotovo ako nemate temu za razgovor koja djeluje prirodno, tako da je najbolje da vi i vaš partner ovu vježbu prakticirate onda kada imate neku specifičnu temu o kojoj želite razgovarati – od dogovora za večeras do rješavanja nesuglasica. Prvo zajedno pročitajte ove donje upute, tako da oboje znate svoje uloge u ovoj vježbi.

Vježba za razvoj svjesnog slušanja

Neliko puta duboko udahnite i izdahnite i kako dišete opustite svoje tijelo i svoj um. Otpustite sva svoja očekivanja. Vaša namjera u ovoj vježbi je naučiti kako govoriti i slušati iz pozicije dubokog integriteta i osobne istine u otvorenom, povjerljivom i nesukobljavajućem stilu.

Usredotočite se na osobu s kojom ćete komunicirati i budite otvoreni za nju, kultivirajući pozitivne osjećaje prema toj osobi, bez obzira kako se osjećate u ovom trenutku… stvorite pozitivno okružje za komunikaciju.

Otvorite komunikaciju razgovorom o nečemu što ima značenje. Sjetite se da razgovor teče na dva načina (slušanje i govorenje) te da treba imati prirodni tijek i ritam. Stoga, govorite samo dvije do tri minute, a zatim dopustite sugovorniku da odgovori.

Kada sugovornik govori, neka to opet bude samo dvije do tri minute maksimalno. Za to vrijeme usredotočite punu pažnju na sugovornika i koristite otvoreni neverbalni govor tijela (neprekrižene ruke i noge, kontakt očima, itd.). Također obratite pozornost na govor tijela, izraze lica, intonaciju glasa i druge znakove emocionalnog sadržaja poruke sugovornika.

Ako smatrate da reagirate emotivno ili ako vaš unutarnji „crv“ radi i priprema se nešto reći, samo promatrajte i dopustite da se emocije ili potreba da nešto kažete smiruje i prolazi. Zatim se preusmjerite na poruku sugovornika. Nema potrebe za kontrolom, manipuliranjem ili „pobjedom“. Sugovornik će imati tenedenciju opuštanja znajući da je dobio vrijeme i prostor za govorenje te ljubaznost što ga se sluša.

Kada sugovornik završi, napravite kratku pauzu prije nego što odgovorite. Taj jaz će vam omogućiti vrijeme potrebno za preusmjeravanje svoje pozornosti natrag na sebe i svoj ​​unutarnji prostor. I tada počnite govoriti ponovno.

Ako vas sugovornik prekida u govoru, nemojte reagirati agresivno. Udahnite i ponovo uspostavite ravnotežu. Dopustite sugovorniku da govori, ostanite lagano usmjereni na njegovo lice ili nježno zatražite vrijeme kako bi završili svoju misao do kraja. Kako ćete nastaviti s modeliranjem svjesnog slušanja, sugovornik će na kraju uzvratiti s vašim modeliranjem.

Vještinu svjesnog slušanja možete prakticirati bez obzira na razgovor i situaciju. Grupni razgovori grade se na isti način kao i jedan-na-jedan, iako su više zahtjevni zbog broja uključenih osoba. Međutim, grupna rasprava u kojoj svatko koristi svoje vještine svjesnog slušanja može biti vrlo ugodno iskustvo.

Strategije

Ove tehnike ili možda bolje reći strategije namijenjene su poboljšanju tijeka komunikacije i osiguranju potpunog razumijevanja poruke sugovornika.

Parafraziranje

Prije nego što odgovorite na ono što je sugovornik rekao, kratko ponovite svojim riječima ono što smatrate da vam je sugovornik rekao. Na taj način sugovorniku dajete do znanja da ga slušate. To parafraziranje može poslužiti i kao dobar početak i uvod za vaš odgovor. Primjerice: Ako sam dobro shvatila, preferirate da pričekam s rezervacijom leta dok još jednom ne provjerite svoj raspored, je li to točno?

Reflektiranje

To je kada parafraziranje ili odgovor na neki drugi način, uključuje kratko objašnjenje o tome što smatrate da sugovornik osjeća. Drugim riječima, dajete sugovorniku do znanja da ste ga slušali i srcem, a ne samo glavom. Da biste utvrdili emocionalni sadržaj poruke, morate biti sigurni da ste razumjeli kontekst poruke. Također, na ovaj način možete spriječiti eventualne nesporazume prije nego što su izmakli kontroli. Ovu tehniku vrlo je poželjno koristiti u komunikaciji u kojoj se izražavaju jake emocije. Primjerice: Kada si me zamolio da ti više pomognem u kućanskim poslovima, osjetila sam da si bio neodlučan, gotovo te bilo strah to reći. Možeš li podijeliti sa mnom zašto se osjećaš na taj način kad me to pitaš?

Angažiranje

Uključite se i potičite sugovornika kako biste mu pokazali da ga zaista slušate na način da mu dajete suptilne signale, primjerice klimanje glavom ili nenametljivim glasovima oh, hm, mmm i sl.

Pojašnjavanje

Ako ste zbunjeni, prvom prilikom zatražite pojašnjenje bez prekidanja sugovornika. Pristojno pitajte za više informacija na način da prvo ponovite poruku koju je sugovornik rekao, a zatim tražite pojašnjenje. Primjerce: Kada ste rekli da ćete biti kod kuće rano ujutro, nisam sigurna što znači „rano“. Možete li biti malo više određeniji?

Rezimiranje

Ovo je slično parafraziranju, no rezmiranje ide korak dalje i malo je manje specifičan. Umjesto da se fokusirate na jednu izjavu ili određeni segment poruke, ukratko dajete pregled ključnih točaka poruke sugovornika. Ovo je vrlo učinkovita strategija za grupne razgovore gdje se treba iskombinirati nekoliko izjava različitih ljudi. Primjerice: Ako sam ispravno čula sve komentare zadnjih pola sata, čini mi se da prihvaćate da se krene naprijed s procesom akvizicije tek nakon što se još jednom pregledaju vlasnički dokumenti i osigura zajam od 8 %. Je li to točno?

Prepreke

Baš kao što postoje tehnike za razvoj vještine svjesnog slušanja, postoje i prepreke. U razgovoru vrlo često se događaju smetnje koje otežavaju komunikaciju. Te smetnje mogu biti uzrokovanje izborom krivog načina prenošenja poruke ili slanje nejasnih poruka ili ignoriranje potreba i očekivanja slušatelja. Kad smo slušatelji tu još postoje faktor naših percepcijskih filtera, našeg sustav vjerovanja i drugih podsvjesnih obrazaca. U ovom dijelu spomenuti ćemo neke prepreke svjesnog slušanja.
Vrlo često želimo čuti samo ono što je nama ugodno ili u skladu s našim vlastitim uvjerenjima, mišljenjima, itd. Ako to nije u skladu s time, obično prekidamo slušanje i često smo skloni završiti komunikaciju.

Hvatamo se pojedinih riječi, uspoređujemo sebe sa sugovornikom ili nečim drugim umjesto da slušamo što sugovornik govori. Naime, naša prošla iskustva i doživljaji imaju utjecaj na to koliko smo dobri slušatelji. Ako osjećamo da ne možemo konkurirati sa sugovornikovim intelektom, vokabularom, sposobnosti zaključivanja i slično, možemo se osjetiti manje vrijednim i na taj način zatvoriti u komunkaciji. Ili, naprotiv, ako se osjećamo superiorno nad sugovornikom u tom području o čemu je riječ ili ako na neki drugi način sugovornik ne živi u skladu s našim standardima, također se možemo komunikacijski zatvoriti.

Intimni prostor je jako važan, tako da ako smo preblizu sugovornika možemo narušiti njegov intimni prostor i učiniti da se osjeća nelagodno. Također, to se može protumačiti kao igra moći što nas može obilježiti kao nametljivom ili pretjerano dominantnom osobom. Opseg intimnog prostora može varirati, no u prosjeku on seže do 50 cm od tijela. Stoga budite svjesni govora tijela sugovornika kako ne biste povrijedili njegovu fizičku zonu udobnosti.

Sanjarenje i maštarenje su sigurni znakovi da vam se ne sluša! Dosada nije opravdanje za neslušanje, pogotovo ako se nalazite u jedan-na-jedan razgovoru. Ako vam je dosadno, pristojno privedite razgovor kraju ako možete. Ako niste u mogućnosti to napraviti, duboko udahnite par puta kako biste uzeli više zraka i angažirajte se u razgovoru kako ne biste narušili integritet sugovornika…. a idući puta radije nemojte uopće ulaziti u takve razgovore!

Odnosi su začini našeg života. Stanje naših odnosa u velikoj mjeri određuje koliko dobro i kvalitetno komuniciramo i mi i druga osoba u odnosu. Svjesno slušanje unaprijeđuje odnose i kao što ste mogli vidjeti iz serije ovih članaka, to se može naučiti.

Dakle, što čekate? Započnite sa sljedećim razgovorom!

http://www.quantumzona.com/1/post/2011/09/umijee-svjesnog-sluanja-15.html