Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prelazak na vegetarijansku prehranu, – Albert Einstein
Sve je veći broj osoba u svijetu koje svjesno biraju vegetarijanstvo. Riječ je o prehrani koja se bazira na konzumaciji voća, povrća, žitarica, mahunarki i sjemenki, a isključuje ribu, meso i mesne proizvode. Neki se za vegetarijanstvo odluče iz suosjećanja sa svim bićima, želeći tako dati svoj doprinos zaštiti životinja i smanjenju njihove patnje. Drugi taj put odabiru ponajviše iz zdravstvenih razloga jer su brojna istraživanja pokazala da su vegetarijanci (i vegani) zdraviji i vitalniji.
Zašto reći NE mesu i mesnim proizvodima
Na industrijskim farmama se životinjama koje se uzgajaju za ljudsku prehranu daju hormoni iantibiotici. Stoga, ako jedete meso, imajte na umu to da antibiotici i hormoni dospijevaju i u vaš organizam i u vaše stanice. Ali, to nije sve.
Jedući meso, unosite u sebe i strahove i patnju, koji su bili pohranjeni u stanicama tih životinja, kaže njemački liječnik Ruediger Dahlke. Mesni proizvodi sadrže aditive, koji su općenito štetni, kolesterol, koji sužava krvne žile, te mokraćnu kiselinu, koja uvelike pridonosi artritisu.
Ako se vaša prehrana bazira na mesu, prijeti vam puno veći rizik od bolesti poput:
- artritisa
- gihta
- infarkta
- raka
- oštećenja arterija
- visokog krvnog tlaka
Harvardska studija koja je uključila na desetke tisuća žena i muškaraca otkrila je da osobe koje jedu meso imaju čak 300% veći rizik od raka debelog crijeva!
Redovita konzumacija mesa povećava i rizik od raka jajnika i prostate.
Poguban utjecaj na eko sustav
Povećani uzgoj životinja namijenjenih za konzumaciju, remeti i prirodnu ravnotežu.
Jeste li znali da samo jedna krava na dan proizvede čak 500 litara metana, plina koji ima 25 puta veći utjecaj na globalno zagrijavanje nego ugljikov dioksid?
Tako su stočne farme odgovorne za gotovo 20% svih emisija stakleničkih plinova, što znači da bi smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa uvelike pridonijelo smanjenju ukupnog svjetskog ugljičnog otiska.
Dobrobiti vegetarijanstva
Osim što isključuje štetne životinjske masnoće, vegetarijanska prehrana obiluje vlaknima, vitaminima i antioksidansima koji pomažu u prevenciji raka.
Analiza krvi vegetarijanaca pokazala je i višu razinu obrambenih bijelih krvnih stanica koje napadaju stanice tumora.
U nastavku doznajte ostale dobrobiti ovog načina prehrane i stila života.
Pridonosi dugovječnosti
Istraživanja su pokazala da se konzumacijom bjelančevina iz biljnih izvora smanjuje rizik od smrti.
Želite li dulje živjeti, sve životinjske bjelančevine (poput mesnih proizvoda, jaja, ribe i mliječnih proizvoda) zamijenite biljnima – primjerice mahunarkama, integralnim žitaricama i orašastim voćem.
Smanjuje rizik od mnogih vrsta raka
Studija u koju je bilo uključeno više od 130.000 osoba pokazala je da se 3-postotnim unosom kalorija iz biljnih bjelančevina rizik od smrti uzrokovane bolešću smanjuje za 10%, dok rizik od srčanih bolesti pada za 12%.
Istraživanja provedena u Velikoj Britaniji i Njemačkoj otkrila su da vegetarijanci imaju 40% manji rizik od raka.
Snižava krvni tlak
Prehrana bazirana na voću, povrću i žitaricama znatno snižava krvni tlak zahvaljujući obilju antioksidansa, vlakana i mikronutrijenata poput magnezija te nezasićenih masnih kiselina.
Mnoge vrste povrća i voća također obiluju kalijem, mineralom koji pridonosi sniženju tlaka.
Štiti od dijabetesa tipa 2
Dvadesetogodišnje istraživanje u koje je bilo uključeno 20.000 žena i muškaraca pokazalo je da prehrana koja se bazira na namirnicama biljnog porijekla smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 za 20%.
Smanjuje rizik od srčanih bolesti
Prehrana koja se bazira na malo masnoća, a puno vlakana, pridonosi zdravlju srca i krvnih žila.
Usto, vlakna iz voća i povrća snižavaju razinu kolesterola u krvi.
Vegetarijanski način prehrane uvelike smanjuje i rizik od ateroskleroze, ovapnjenja krvnih žila.
Pripremila: Snježana Horvat
Preuzeto sa: alternativa-za-vas.com
Obilje vegetarijanskih recepata možete pronaći ovdje.
