Pored očiglednih razloga za dobru kvalitetu života i, prije svega, sreću stanovništva u skandinavskim zemljama, kao što su dobre plaće, povjerenje u vladu, osobne slobode – postoje i neki suptilniji okidači. Kulturološka pravila o tome kako se zapravo uživa u životu i kako se živi sretnije, dosta se razlikuju od onih u ostatku Europe!
Zakon grada Jantea je izmišljeni zakon koji je formulirao Aksel Sandemose u knjizi “Bjegunac prelazi svoje tragove” iz 1933. godine. Sandemose je pisao na norveškom, ali je odrastao u danskom gradiću Nykøbing Mors, koji je u knjizi zvao Jante.
Pored očiglednih razloga za dobru kvalitetu života i, prije svega, sreću stanovništva u skandinavskim zemljama, kao što su dobre plaće, povjerenje u vladu, osobne slobode – postoje i neki suptilniji okidači. Kulturološka pravila o tome kako se zapravo uživa u životu i kako se živi sretnije, dosta se razlikuju od onih u ostatku Europe.
Zakon iz Jantea je posuđen iz knjige i čista je fikcija, ali Danci, Šveđani i Norvežani zaista u velikoj mjeri žive po tim pravilima.
Zakon grada Jantea
Nemoj misliti da si nešto posebno.
Nemoj misliti da si dobar kao mi.
Nemoj misliti da si pametniji od nas.
Nemoj umišljati da si bolji od nas.
Nemoj misliti da znaš više od nas.
Nemoj misliti da si važniji od nas.
Nemoj misliti da si dobar u bilo čemu.
Nemoj nam se smijati.
Nemoj misliti da je nekoga briga za tebe.
Nemoj misliti da nas možeš naučiti nečemu.
Pisac i novinar Michael Booth, koji živi u Kopenhagenu je primijetio da iako je u gradovima Zakon iz Jantea možda u padu i dalje na mnogim razinama prešutno važi u mnogim dijelovima te zemlje.
“Jedna moja prijateljica, kolumnistkinja Annegret Rasmussen je otvorila debatu o Zakonu Jantea kada je pisala o svojim iskustvima pošto se vratila kući iz Washingtona, gdje živi. Ona je prijateljima ispričala o uspjehu svog sina u školi.
‘Kao brz način da prijeđem na temu, rekla sam – „Stvarno je dobar, po uspjehu je prvi u razredu.” I svi za stolom su ušutjeli.’
Iako je Dankinja i trebala je bolje znati, odmah je shvatila da je prekršila pravilo.
“Da sam rekla da je super u imitacijama ili u crtanju bilo bi sve u redu, ali je bilo potpuno pogrešno hvaliti se njegovim akademskim dostignućima”, rekla je.
Kada se prati ovih deset pravila, ljudi imaju sasvim prosječan život. S takvim mentalitetom, oni su jako zadovoljni ako im život udijeli prosječne stvari. Ali s druge strane, ako vam život dodijeli nešto iznad prosjeka, bit ćete ugodno iznenađeni, a u nekim slučajevima i jako, jako sretni.
Znanstvenici su mjerili razinu sreće u odnosnu na nagradu u gotovini. Došli su do saznanja da su ljudi sretniji kada dobiju nagradu koju nisu očekivali nego kada dobiju onu za koju su znali.
Balansiranje posla i obitelji
Za razliku od Amerike, u kojoj je često normalno da radite 12 sati dnevno, u Skandinaviji se velika većina kancelarija zatvara točno u pet sati popodne. Ovo posebno važi za Dance. Kod njih prekovremeni rad nije na cijeni, jer smatraju da se na taj način umanjuje produktivnost radnika, posebno na duge staze.
Štoviše, u Švedskoj su neke firme već prešle na radno vrijeme od šest sati i pokazalo se da su radnici tako produktivniji. Zato Skandinavci imaju vremena da uživaju s obitelji pa su parkovi često puni roditelja s djecom.
Obiteljska okupljanja
Jedna riječ – hygge. Ne postoji točan prijevod za ovu dansku riječ, koja označava onaj divan ušuškan osjećaj u kojem možete uživati s obitelji i prijateljima. Sjedite pored kamina u mekanom džemperu, u zagrljaju voljenih ljudi, smijete se i pijuckate piće – e, to je hygge.
Hygge je super, samo ga mi često zaboravljamo. Hygge je uživanje u jednostavnim, sitnim stvarima.
