Žuta je, vjeruje se, najbolji energizator među bojama. Žuti interijeri donose optimizam, a s obzirom na njezina brojna “lica”, odnosno nijanse, može se uklopiti u bilo koji stil, odnosno prostor. Žuta boja djeluje poticajno, oslobađajuće i olakšavajuće. To je boja svjetla, topline i duševne slobode. Utječe na stvaralački rad…
Važno je napomenuti da prilikom odabira boje za interijere treba voditi računa o tome koji ton žute valja izabrati. Većina tonova žute boje djeluju ugodno i pozitivno, ali neki tonovi poput sumpornožute ili zagasite zelenožute mogu djelovati pomalo odbijajuće, nelagodno ili „bolesno“.
U kromoterapiji žuta i žutonarančasta pobuđuju dobro raspoloženje i vedrinu, a crvenkastožuta budi osjećaj topline i zadovoljstva te podiže razinu energije.
Žutu možemo izvrsno kombinirati sa svim toplim bojama, a također i u kontrastu s hladnima, posebno s komplemetarnom ljubičastom koje (prema Ittenovu kontrastu kvantitete i Götheovim vrijednostima boja) treba biti triput više nego žute. Limunskožuta jako dobro ide uz zelenu boju, posebno uz tzv. avokado ili kiwi zeleni ton. Uvijek izgleda dobro i u kombinaciji s bijelom, sivom ili crnom, dok za nježne, cvjetne uzorke ili shabby chic interijere možemo koristiti svijetli ton žute uz ostale pastelne boje.
Žuta boja je povezana sa suncem, znanjem i procvatom, ali i s jeseni i zrelošću. Žuto Sunce je u drevnim civilizacijama bilo štovano kao božanstvo, iako se ponekad prikazivalo i zlatnom bojom. U grčkoj mitologiji, Helios, bog Sunca, bio je prikazivan u žutoj haljini na zlatnim zapregama s četiri vatrena konja na nebeskom svodu. Blistava žuta svjetlost personificira božansku mudrost. Astrološki korespondira sa Suncem i Jupiterom. Žuta općenito simbolizira znanje, duhovnost, mudrost i razumijevanje.
U Kini, žuta je povezana s aktivnim i kreativnim muškim Yang principom i bila je rezervirana za odjeću careva. S vremenom je dobila i neke manje pozitivne konotacije. Primjerice, žuto cvijeće je smatrano simbolom ljubomore i zavisti, a žuta boja je povezivana i sa kukavičlukom, izdajom, prijevarom ili bolešću (žuticom). Interesantno je da se u Italiji pojam „žuto“ („giallo“) odnosio na priče i romane o zločinima, fiktivne i stvarne, pa su tako kriminalistički romani 30-ih godina imali žute naslovnice.
Nadalje, u svakodnem govoru se termin „žuti tisak“ ustalio kao popularni naziv za plitko, senzacionalističko i neobjektivno novinarstvo koje podilazi nižem ukusu publike.
Žuta je i boja opreza; žuti signali se koriste kao konvencija u prometu za usporavanje i za prometne znakove opasnosti jer žuta boja ima visoku frekvenciju vidljivosti.
Najstariji žuti pigment koji su ljudi počeli koristiti bio je žuti oker, a Egipćani su u širu upotrebu uveli i pigment dobiven od minerala poznat kao orpiment, koji je bio puno sjajniji od okera. U srednjem vijeku Europljani su proizveli olovno-kositrenu žutu, a kasnije su uvozili indijsku žutu. U novom vijeku počinju koristiti i napuljsku žutu (ital. giallorino). Moderna kemija dovela je do stvaranja mnogih drugih pigmenata, odnosno tonova žute uključujući krom, kadmij, limun i kobaltnožutu.
U likovnoj umjetnosti Paul Gauguin je bio poznat po čestoj upotrebi žute boje na svojim slikama, na primjer “Žuti Krist”, “Bretonska žena u molitvi”, “Tahićanke”…
Govoreći o ezoteriji, žuta boja je povezana sa solarnim pleksusom, trećom chakrom (manipura chakra) koja se, pak, povezuje sa snagom volje i samopoštovanjem, sposobnošću djelovanja i prilagođavanja te osjećajem vlastite vrijednosti. Kristali žute boje poput citrina i pirita mogu potaknuti pravilan rad solarne čakre.
Barbara Gaj
