Bježite li od bliskosti dok istovremeno žudite za njom?

Ovo je tekst za sve one koji toliko žele dobiti ljubav te ne razumiju u čemu je problem.

Ovdje govorim o bliskosti u ljubavnom odnosu iako bliskost ne mora biti ograničena samo na ljubavnu vezu već je važan faktor i za druge odnose. Bliskost znači da se možete otvoriti pred drugom osobom bez straha od osude, napuštanja, kritiziranja te da možete biti ono što jeste. U pozadini bliskosti skriva se strah, odnosno više različitih strahova. Te strahove, kao i nezadovoljene potrebe, potisnute osjećaje, izgubljene dijelove i obrambena ponašanja ponesemo u svoju ljubavnu vezu u tzv. “emocionalnoj vreći”.

Widget not in any sidebars

To je prtljaga koju nesvjesno dovučete u svoju ljubavnu vezu ni ne znajući da ju imate. Vaš partner ju također ima, a nesvjesna prtljaga se počinje otvarati kada odnos prelazi na višu razinu te kada morate proći fazu sukoba da bi došli do zrele, svjesne veze. Kako otvarate svoju emocionalnu prtljagu, tako postaje ranjiviji, ali to je i put do boljeg poznavanja sebe, ali i partnera s kojim gradite odnos.

Uz ova iskustva iz djetinjstva, u svaku novu vezu ponesemo i iskustva iz prijašnjih veza. Puno puta se zna dogoditi da nam se u novoj vezi ponovi isti partner kao i isti obrasci ponašanja s naše i partnerove strane. Ako ste u prijašnjim vezama imali emocionalno nedostupnog partnera, velika je vjerojatnost da ćete u novoj vezi sa emocionalno dostupnim partnerom imati strah od bliskosti.

Znakovi da bježite od bliskosti

1. Čim se partner emocionalno približi, vi se udaljavate.

Ovaj obrazac se često pojavljuje u odnosima gdje je problem sa bliskošću. Jedan od partnera se približava, dok se drugi udaljava. Ponekad se te uloge znaju zamijeniti, no između partnera ostaje praznina. Emocionalno približavanje znači da druga strana s vama pokušava podijeliti svoje osjećaje te vam se na toj razini približiti. Što bi se s vama dogodilo kada se u trenutku partnerovog približavanja ne bi udaljili? Što se u vama događa kada ste emocionalno blizu?

U pozadini leže dva straha, strah od napuštanja i strah od sputavanja. Vezom bez stvarne bliskosti, štitimo se od ova dva straha. No čim se počnu pojavljivati znakovi da odnos prelazi u nešto više, sve potisnuto izbija na površinu. Strah od napuštanja skriva mogućnost da budete povrijeđeni, napušteni i ostavljeni u vezi, dok iza straha od sputavanja zapravo leži strah od odbacivanja. Ne želimo biti odbačeni u intimnoj, bliskoj vezi. Iz tog razloga ponašamo se poput “progonitelja” ili “udaljivača” u svojim ljubavnim vezama.

2. Mislite da će vas na kraju ipak ostaviti.

Iza ove rečenice skriva se strah od napuštanja.

“Sigurno će otići.Tako mora biti. Svaki prije njega je otišao.” (klijentica)

Ukoliko ste u prijašnjim vezama imali iskustvo ostavljanja od strane partnera, moguće je da ćete u vezi sa emocionalno dostupnim partnerom imati strah da će i on otići, kao što je učinio svaki prethodni. Međutim, ukoliko vam se ponavlja obrazac ostavljanja u vezi, moguće je da je nesvjesno privlačite partnere s kojima možete stalno iznova proigravati obrazac napuštanja. Ovdje se nameće pitanje:

“Da li vas je nekada davno neka osoba, vama važna, napustila na neki način?

Otvaranje vaše emocionalne prtljage može dati dublje odgovore na ovo pitanje.

3. Nakon nekog vremena uzmemiruju vas češća druženja, zajednički život ili mogućnost vezivanja.

Ne želite definirati svoj odnos, plašite se i same pomisli na vezu i/ili brak. To je jedan od većih pokazatelja da se događa nešto unutar vas sa bliskošću. Zapitajte se:

“Što je toliko teško kada pomislite na vezu, brak ili zajednički život?”

Ukoliko je osoba odrasla u obitelji u kojoj su odnosi između roditelja bili disfunkcionalni (puni nerazumijevanja, sukoba, hladnoće….) tada ona zaključi da brak, odnosno zajednica dvoje ljudi nije ok te da je bolje bez toga. Ali s druge strane, svatko od nas ne može živjeti sam, jednostavno nam trebaju drugi ljudi. Čovjek je društveno biće te trebamo drugi ljudi da bi nam život bio iskustveno bogatiji i  ispunjeniji. Tada u osobi nastaje konflikt. Jedan dio njega želi bliskost i povezanost, a drugi dio se boji koliko povreda i nemira koje ta bliskost može donijeti. Ipak je ta osoba u doba djetinjstva vidjela koliko suživot dvoje ljudi može donijeti boli, ružnih riječi, svađa i sl.

S druge strane “veza”, “vezivanje” može značiti i oduzimanje slobode. Iako se ovaj strah pojavljuje više kod muškaraca, također je prisutan i kod žena. Kada postoji strah od vezivanja, osoba može ulaziti u površne odnose kako bi time prikrila i umanjila svoj strah. Čak može ostajati godinama u nekoj vezi bez dubljeg povezivanja i mogućnosti prisnijeg odnosa.

4. Ne vjerujete partneru.

Stalno propitivate što je partner rekao te da li je to zaista tako mislio. Pogotovo kada vam kaže nešto lijepo, pohvalno ili da se s vama vidi u vezi. Zbog prošlih iskustava, osoba ima izrazito nepovjerenje prema muškarcima ili ženama. Za bliskost je potrebno povjerenje u drugu osobu. Prema Eriku Ericksonu i njegovoj psihosocijalnoj teoriji razvoja, temeljni osjećaj povjerenje-nepovjerenje se razvija u prvoj godini života. Ako su se naši roditelji prema nama u toj osjetljivoj dobi odnosili sa prihvaćanjem, strpljivošću i bili nam emocionalno dostupni kao “dovoljno dobar roditelj”, tada mi stvorimo temeljno uvjerenje da je svijet dobro mjesto te da možemo vjerovati sebi, ali i drugima. Za sve one koji nisu imali dovoljno stabilne roditelje u prvoj godini, život u odrasloj dobi postaje mjesto koje nije dovoljno sigurno kao ni drugi ljudi. Takva osoba živi u stalnoj strepnji, strahu, nemiru. Ponekad ta nesigurnost i nepovjerenje u druge ljude može doći do izražaja kako se povećava povezanost partnera.

5. Osjećate se nelagodno kada vam se daje ljubav.

Bez obzira na način iskazivanja ljubavi, ako imate strah od bliskosti, primanje ljubavi izazivati će vam veliku nelagodu. Lijepa riječ, pohvala, poklon izaziva nelagodu, nemir i zbunjujuće osjećaje u vama. Iako je u vezama u kojima ste se navikli žrtvovati, čekati, nadati se, bilo za vas normalno da dajete puno ljubavi, ovdje vam je davanje i primanje problem. Poanta je da u disfunkcionalnoj vezi, vaše potrebe i želje rijetko kada dođu na red tako da zapravo ni ne iskusite dobivanje ljubavi. Kada se pojavi osoba koja je emocionalno zrela, možete osjetiti potpunu zbunjenost oko iskazivanja, davanja i primanja ljubavi.

6. Pitate se kako vas može voljeti.

“Da zna kakva sam zapravo, ne bi me volio.” Kakva sam zapravo, znači da imate i mane, a ne samo vrline. Bitno je naglasiti da ovdje nije toliko do partnera, već je pitanje: “Koliko sami sebe volite i prihvaćate takvi kakvi jeste?”

Na početku ljubavne veze svi se volimo prikazati što boljima, ljepšima i uspješnijima kako bi se svidjeli potencijalnom partneru. Pritom možemo neko vrijeme nositi “masku”, socijalnu masku kojom se predstavljamo drugim ljudima. U stvarnosti bi to zvučalo “Može me se voljeti samo ako sam takav i takav…” Ovdje postavljamo sami sebi uvjete pod kojima nas se može voljeti. U suprotnome nismo vrijedni ljubavi. To je uvjerenje koje nije istinito te je negdje naučeno. No dolaskom bliskosti, masku jednom morate skinuti i pokazati svoje pravo lice. To može biti prilika da upoznate sebe kao cjelovite biće.Cjelovitost uključuje da smo svjesni svojih pozitivnih, ali i negativnih strana.

Kako su vaši roditelji reagirali na vaše pogreške, na vašu ljutnju, tugu? Jesu li vam dopuštali da izrazite sebe? Uskraćivali vam ljubav kada se niste ponašali kako oni žele?

“Da bi vas druga osoba voljela na način koji želite, prvo tako morate sami sebe voljeti.”

Početni koraci za razvoj bliskosti:

• povezati se sa svojim unutarnjim svijetom
• osvijetiti svoje osjećaje, potrebe
• proraditi potisnute boli i povrede (svoju emocionalnu prtljagu)
• stvoriti blizak odnos prvo sa sobom (svojim unutarnjim djetetom

Nakon ovih koraka dolazi do lakšeg otvaranja prema drugima kao i razvoja bliskosti u ljubavnim odnosima.

Napisala: Marta Kravarščan, neurolingvistička praktičarka, life savjetnica, TA savjetnica.

Za sva pitanja, dogovor savjetovanja/psihoterapija možete me slobodno kontaktirati na mob:091/935-6942 ili na mail:[email protected]

Ukoliko smatrate da bi ovaj tekst mogao još nekome koristiti, slobodno ga podijelite :).

Facebook stranica: Put Promjene – centar osobnog i poslovnog uspjeha

Web stranica: http://psihoterapijasavjetovanje.com