Podrijetlom iz močvarnih područja i šuma Sjeverne Amerike, brusnica, latinskog naziva Vaccinium macrocarpon, danas se uzgaja diljem Europe. Patuljasti grm tamnozelenih listova visok 10 do 40 centimetara krije male zelenkaste plodove koji kad sazriju dobiju tamnocrvenu boju. Ružičasto bijele cvjetove dobiva krajem svibnja. Brusnica je iznimno otporna na hladnoću i mraz (može podnijeti hladnoću do čak – 40°C), a rasprostranjena je od krajeva s umjereno-kontinentalnom klimom pa sve do arktičkog kruga.
Plodovi brusnice koriste se u pučkoj medicini još od 16. stoljeća, što nije ni čudo jer sadrže brojne vitamine, minerale, antioksidante i organske kiseline. Odličan su izvor vitamina C, koji je važan za sintezu kolagena i karnitina te metabolizam masnih kiselina, te jedan je od najjačih antioksidansa među vitaminima.
Čuvaju oči i štite od raka
Brusnice bogate su antioksidansima antocijaninom i proantocijaninom, za koje se smatra da pomažu u čuvanju zdravlja očiju. Antioksidansi sudjeluju u prevenciji različitih bolesti, od srčanih oboljenja do raznih vrsta raka, a poznato je i da pomažu u očuvanju mladolikog izgleda. Dobro je poznato djelovanje brusnice u liječenju urinarnih infekcija. Znanstvene studije su dokazale da njezini sastojci, fruktoza i proantocijanini, sprječavaju razvoj bakterija, kao što je Escherichia coli, na stijenkama žučnog mjehura i mokraćnog trakta.
Kod starijih osoba koji pate od inkontinencije je primijećeno da brusnica smanjuje neugodan miris urina. Brusnica je iznimno dobra za sprječavanje rasta bakterija i karijesa, a čaj od ovih bobica pomaže kod reume. Pošto je prepuna antioksidanata, služi kao prevencija srčanih bolesti, povećava otpornost organizma i sprječava prijevremeno starenje.
Ljekovito djelovanje brusnice:
- štiti od urinarnih infekcija
- sprječava razvoj bakterija
- povećava otpornost organizma
- štiti od nekolikih vrsta raka
- čuva zdravlje očiju
- pomaže kod gihta i reume
- štiti od karijesa i bolesti desni
Uzgoj i berba brusnice
Ako želite uzgajati brusnicu, trebate joj osigurati toplinu i sunce. Uzgajati ju se može iz sjemena ili sadnica, a najviše joj odgovara mokro kiselo tlo. Biljke sadite na 30 cm razmaka u redu. Jarak za svaku sadnicu treba biti dubok 20-25 cm. Tijekom rasta brusnica pušta izdanke i na taj se način sama dalje širi. Brusnica cvate dva puta, u 5-6 mjesecu i 7-8 mjesecu, a dozrijeva u 7. i u 9. mjesecu kad je i glavna sezona berbe. Sve vrste sadnica su dugovječne, a nasadi brusnica mogu trajati 30 i više godina.
Sadnicu možete nabaviti u većini poljoprivrednih apoteka ili preko interneta. Kad plodovi sazriju, skupljaju se te se konzumiraju sirovi, sušeni ili kao sok. Od brusnica također možete napraviti sirup, džem i pekmez, a možete ih zamrznuti i pospremiti u zamrzivač, premda pri tome gube dio svojeg nutritivnog sastava.
Primjena
Od brusnice možete napraviti ukusan čaj, a njegova priprema je vrlo jednostavna. Čajnu žličicu biljke ili filtar vrećicu stavite u vrelu vodu, poklopite, te pustite da odstoji 5 do 10 minuta. Zatim čaj procijedite i odmah ga popijte dok je topao. Čaj od brusnice se pije kod gihta ili reume, te za prevenciju krvožilnih i tumorskih oboljenja. Za liječenje povratnih urinarnih infekcija koristi se suhi ekstrakt brusnice u prahu, kapsulama ili tabletama.
Od brusnice se može napraviti i svježi nerazrijeđeni sok koji se uzima po 500 mililitra dva puta na dan. Za sprječavanje naslaga na zubima i karijesa dobro je piti napitak napravljeni od 3 dijela soka od brusnice i 7 dijelova vode. Brusnica se ne preporučuje osobama koje piju lijekove protiv zgrušavanja krvi.
