Za vrijeme spavanja nastaju nove sinaptičke veze, a stare se “čiste”. Za Edisona se kaže da nikada nije zaspao, a da prethodno nije postavio pitanje ili komandu svojoj podsvijesti. Može izgledati kao da netko doslovno sanja rješenja za situacije. Mi privremeno iz svoje jednadžbe uklanjamo svoj pretjerano svjesni um, a zatim mobiliziramo moć svog podsvjesnog kroz moć određenog pitanja. Zapisivanje pitanja prije spavanja pomaže dvostruko. Pomaže da razmislio i pažljivo formiramo najbolje pitanje koje će dati najbolji odgovor. Također nas ujutro podsjeća na ono što smo tražili.
Naš racionalni, svjesni um je divna stvar. Ali ponekad kada tražimo rješenje, to može biti ograničen resurs. Uvijek tražimo načine da radi pametnije, a ne teže.
Što ako je moguće pronaći odgovore u snu?
Autsajderu to može izgledati kao da netko doslovno sanja rješenja za situacije. Međutim, ono što se doista događa jest da osoba koja je vješta u tome, privremeno iz svoje jednadžbe ukloni svoj pretjerano svjesni um, a zatim mobilizira moć svog podsvjesnog uma kroz moć određenog pitanja.
Nije ni upola komplicirano kao što kaže posljednja rečenica. Pitanja su ključna.
Kako to funkcionira?
Da bismo bolje razumjeli kako um djeluje, pogledat ćemo analogiju iz znanstvene fantastike: Starship Enterprise iz Star Treka – dijelom zbog svog oblika, a dijelom zbog načina na koji različiti odjeli djeluju.
“Most” broda je mjesto gdje se čini da se većina akcija događa – to je kontrolni centar. Kapetan Kirk muževno stoji na mostu Enterprisea, donosi odluke i izdaje naredbe – s egom veličine obližnjeg planeta.
Zapravo, kapetan Kirk je savršen primjer “ega” sa stajališta psihologije ili osobnog razvoja: on je naš koncept samoga sebe ili reprezentacija konstruiranog jastva.
Oxfordski rječnik definira ego kao “dio uma koji posreduje između svjesnog i nesvjesnog i odgovoran je za testiranje stvarnosti i osjećaja osobnog identiteta.”
Unatoč onome što je postigao u seriji, posao kapetana Kirka je osigurati uspjeh svoje misije i trajnu dobrobit svoje posade i broda. Na njemu je da prima i procjenjuje informacije, važe opcije i odlučuje o najboljem načinu djelovanja.
Naš svjesni rad mozga je kao naš vlastiti “kapetan Kirk”, koji stoji na mostu našeg uma, preuzima kontrolu i pokušava donijeti sve odluke. Bilo kakvi problemi ili situacije koje treba pregledati dolaze ovamo najprije na most, a naš svjesni um je vrlo dobar u donošenju tih odluka.
Međutim, kao i kapetan Kirk, naš ego može biti pomalo prepun vlastite važnosti i pretjerane gorljivosti za rješavanje problema. Često ne primjećuje sva moguća rješenja ili ne koristi resurse koji su prikladniji za pronalaženje tih rješenja.
Međutim, most je samo mali dio poduzeća. Stroj, motor podupire sve što se događa na mostu. Most i kapetan Kirk mogu izgledati kao središte, ali bez stroja, motora, nitko nikamo ne ide. To je mjesto gdje se nalaze warp motori i gdje se svi podaci pohranjuju iz svake misije i dostupne baze podataka.
ŽELJA da hrabro krenemo može biti na mostu broda, ali SNAGA koja nam pomaže da dođemo do tamo je stroju.
Motori i superračunala u stroju nikada ne prestaju raditi, nikad ne spavaju – za razliku od kapetana Kirka. Oni primaju upute, a zatim obrađuju sve to i rade dok se ne pronađe rješenje.
U Enterpriseu našeg uma, taj stroj je naš podsvjesni um. Uvijek obrađuje, ne spava kao svjesni um.
Snaga podsvjesnog uma koja rješava probleme
Max Maltz uspoređuje podsvjesni um sa superračunalom ili autoserverom u svom radu u knjizi Psycho Cybernetics. Maltz ga je izvorno objavio 1960. godine, ali njegove metode i ideje i danas prevladavaju. Možete vidjeti utjecaj njegovog rada u onome što govore Zig Ziglar, Tony Robbins i Benjamin P. Hardy.
On objašnjava da na isti način na koji stroj ne rasuđuje ili prosuđuje, on samo slijedi zadatak koji je postavio, kao i podsvjesni um.
Doista jednostavan primjer toga je kada se pokušavate sjetiti nečijeg imena. Jednostavno pitanje “kako se zove?” poslano je natrag iz svjesnog u podsvjesni um, gdje naša tražilica djeluje do tri sata kasnije, i dok se tuširamo, sjetimo se.
Prvobitna situacija je prošla, ali podsvjesni “stroj” je radio kako bi pronašao odgovor, dok je naš svjesni um radio druge stvari. Sada dok radimo nešto što ne uključuje visoke razine angažmana mozga, poruka može proći.
Drugi primjer igre između svijesti i podsvijesti je način na koji oni rade zajedno kada moramo donijeti odluku. Na primjer, recimo da želimo kupiti nove cipele.
Dok obavljamo svoje svakodnevne zadatke, sada počinjemo primjećivati ljudske cipele. Datoteka je još uvijek otvorena na “Koje cipele kupujem?”, tako da moji uređaji za prikupljanje podataka (oči i uši) šalju informacije natrag u kontrolni centar (svjesni um), što čini brzu procjenu (odlična boja / izgledaju udobno).
Jesmo li već prije primjećivali ljudske cipele? Ne baš.
Jesu li ljudi nosili cipele prije toga? Naravno! Jednostavno nismo dali narudžbu za “skeniranje i pretraživanje” za “cipele”.
Kupnja cipela je jednostavan primjer, ali isti princip u akciji je ako želimo promijeniti naš posao, otputovati na određeno mjesto, pronaći tečaj, upoznati nekoga ili otkriti način da promijenimo nešto u vezi našeg života. Možemo dati narudžbu za pretraživanje i skeniranje. Podaci dolaze, a zapanjujuće moćna podsvijest povezuje je i kompilira, čak i kad o tome ne razmišljamo svjesno.
Kako učiniti da to funkcionira i za vas
Znamo da je ključna postavka pravih pitanja i da moramo natjerati kapetana Kirka iz našeg ega da se oslobodi situacije i napravi pauzu. Tako sada možemo pogledati kako to praktično učiniti i postaviti naš mozak za pronalaženje kreativnih rješenja i uspjeha.
Pitanja su ključna. Pitanje je bolje od mišljenja ili afirmacije za pronalaženje kreativnih rješenja. Pozitivne afirmacije mogu biti vrlo učinkovite za mijenjanje programiranja u našoj podsvijesti, ali to ne šalje naredbu da se nešto učini: da se traži i povezuje.
Postavite kvalitetna pitanja
Dobra pitanja pozivaju na djelovanje i širenje. Podsvijest voli stvarati veze i kada ima što raditi, a voli i dobra pitanja.
Drugo, fokus pitanja čini razliku. Veliku razliku.
Ako pošaljemo pitanje “kako se mogu osjećati manje umorno cijelo vrijeme?” – to je negativno pitanje. Fokus je na osjećaju umora, tako da je to ono što govorite računalu – da se usredotoči na to. Rezultirajuće misli i osjećaji odražavat će taj fokus. Umoran, umoran.
Pitanje treba preformulirati: “Kako se mogu energizirati ovaj tjedan?” Fokus je pozitivan, na energiju i osjećaj energiziranosti, a rezultati će slijediti. Postavljanjem određenog vremenskog okvira npr. ovaj tjedan ili sutra postavljate lijepe parametre kako bi se vaša podsvijest mogla igrati.
Oslobodite se svog ega
Kada se držimo naših problema u svjesnom umu, to može uzrokovati stres i frustraciju. Zapravo, ne iznenađuje: potrebne su mu opcije i prostor za razmatranje odluka ili uvid u to.
U osnovi, morate se odmoriti! Možda zvuči iznenađujuće kad kažemo da ako želite pronaći rješenje da trebali biste prestati svjesno raditi na tome. Zapamtite: Arhimed nije imao svoju “Eureku” trenutak prije nego je ušao u kupku.
Sherlock Holmes, iako je izmišljeni lik, igrao je šah ili violinu kad je htio odgovore na nešto što ga je mučilo. Koliko je puta Arthur Conan Doyle učinio nešto slično dok je dopuštao svom umu da ga prožmu njegove priče i ideje?
Uzimanje pauze omogućuje da se oslobodimo pritiska u mislima. Odmorite se da biste bili produktivniji.
To je učinkovito kratkoročno rješenje. To daje “stroju” vrijeme za sortiranje podataka i uspostavljanje veza, slanje rezultata na most i… „Eureka!“
Drijemajte kako biste se oslobodili od ega
Za Edisona se kaže da nikada nije zaspao, a da prethodno nije postavio pitanje.
Thomas Edison redovito bi odrijemao kada bi se suočio s problemom. Poznat je po tome što je drijemao u svojoj stolici držeći dvije metalne loptice u rukama, koje bi ispustio kada bi zaspao i one bi ga probudile. Odgovor ili uvid često bi se pojavio nakon buđenja.
Albert Einstein i Nikola Tesla također su bili poznati po svojoj navici drijemanja.
Kratki prekidi u radu osvježavaju energetske razine i dopuštaju da podsvjesni um sjaji. Podsvijest ne spava, tako da kratak trenutak drijemanja učinkovito oslobađa fokus svjesnog uma na subjekt tako da “motor” može učiniti ono što najbolje radi.
Spavajte, sanjajte …
Drijemanje je dobro, ali je najučinkovitije postaviti pitanje noću, neposredno prije spavanja.
U krevetu, lijepo i opušteno, pregledajte svoj dan i pošaljite pitanje svojoj podsvijesti kako bi se igrala dok vi punite baterije. Doslovno radite u snu.
Jedan članak o neuralnoj plastičnosti objavljen u časopisu “Granice u neuronskim krugovima” objašnjava da:
“Za vrijeme spavanja nastaju nove sinaptičke veze, a stare se veze “čiste”. To vam može omogućiti da vidite obrasce gdje ih prije nije bilo.”
Zapišite svoja pitanja prije spavanja
Zapisivanje pitanja prije spavanja pomaže dvostruko. Pomaže da razmislio i pažljivo formiramo najbolje pitanje koje će dati najbolji odgovor. Također nas ujutro podsjeća na ono što smo tražili.
Zapisivanje pitanja noću da bi ga pregledali sljedeći dan, drži nas na pravom putu.
Ovo neka postane dio noćne rutine – svojevrsna mentalna higijena. Na isti način na koji navečer perete zube, također razmatrajte tri pobjede i postavljajte svoje pitanje u svoj dnevnik kao dio vašeg mentalnog zdravlja.
Jutarnje vođenje dnevnika
Tehnika postavljanja pitanja noću prije spavanja radi jako dobro u kombinaciji s jutarnjim dnevnikom.
Govorimo o obliku pisanja u kojem se krećemo prema vrhunskom stanju fokusa i postavljamo naše najdragocjenije prioritete za naš dan, oblikujući našu budućnost prije nego što se dogodi.
Neki koriste naviku “jutarnje stranice”, gdje izbacuju stvari iz uma i to im je prva stvar koju učine ujutro, dok pišu bez posebnog filtriranja ideja. Nedd Herrmann u svom radu na moždanim valovima potvrdio je da postoji nešto posebno u hvatanju vašeg mentalnog stanja nakon prvog buđenja.
“Tijekom ovog ciklusa buđenja moguće je da pojedinci ostanu u theta stanju duže vrijeme od pet do petnaest minuta – što im omogućuje da imaju slobodan protok ideja o jučerašnjim događajima ili da razmišljaju o aktivnostima predstojećeg događaja. Ovo vrijeme može biti izuzetno produktivno i može biti razdoblje vrlo značajne i kreativne mentalne aktivnosti.”
Ova kreativnost je od vitalnog značaja. To nam omogućuje da razmišljamo iz drugačije perspektive i vidimo što prije nismo mogli vidjeti.
Nemojte pogriješiti misleći da je pisanje jutarnjih stranica samo za, recimo, kreativne pisce. To može koristiti svatko tko želi pristupiti svom punom rasponu moći mozga.
Vaš prekrasni um
Naš um je nevjerojatan. Moguće je povećati naš potencijal i produktivnost kroz jednostavnu naviku.
- Stvorite pitanje.
- Neka to pitanje odzvanja.
- Vjerujte svom podsvjesnom umu.
- Radite nešto drugo, na primjer, odrijemajte.
- Budite spremni i svjesni odgovora.
Promicanje veće ravnoteže i kohezije u umu je važno, da radi pametnije – a ne samo teže – kako bi kreirao ono što želimo.
Možda nismo Tesla, da Vinci, Edison ili Einstein, ali ako imitiramo njihove navike, možemo poboljšati svoje, a onda možemo dopustiti da te navike poboljšaju naš život.
ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić