Prema nedavno objavljenom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) brojne sintetičke kemikalije iz plastike, kojom smo svakodnevno okruženi, povećavaju rizik od velikog broja bolesti te mogu uzrokovati ne samo hormonalne već i genetičke promjene. Sve to ukazuje na prijeku potrebu za dodatnim istraživanjima utjecaja plastike na ljudsko zdravlje.
Autor: Marta Malenica
Izvor: Naturala.hr
˝Ja nosim plastično odijelo i plastika je moja hrana – možda sam plastičan i ja˝ stihovi su kultnog jugoslavenskog benda – Idola koji su po mnogo čemu bili ispred svog vremena. Kao da su tom pjesmom opisali našu plastičnu budućnost – svakodnevno se odijevamo u plastiku, iz nje jedemo i pijemo te se pritom nesvjesno izlažemo brojnim bolestima te genetičkim i hormonalnim promjenama.
Ljudsko zdravlje u velikoj mjeri ovisi o dobrom funkcioniranju endokrinog sustava – metabolizam, rast i razvoj, spavanje i raspoloženje – samo su neki od faktora u direktnoj vezi s njime. Određene supstance mogu djelovati na naš endokrini sustav mijenjajući razinu hormona u organizmu. Neki od poznatih supstanci s takvim učinkom su određeni pesticidi, elektronički uređaji, kozmetički preparati te aditivi u hrani.
Rezultati vrlo opsežne studije WHO-a upozoravaju da veliki rizik po naše zdravlje predstavlja i plastika – točnije kemikalije u njenom sastavu koje joj omogućuju bolju savitljivost i podatnost. Takvi proizvodi od plastike se nalaze svuda oko nas i vrlo ih je teško izbjeći što znači da smo im gotovo konstantno izloženi.
Najveći problem leži u činjenici da se veliki broj proizvoda plasira na tržište bez ispitivanja njihovog učinka na ljudsko zdravlje – konkretnije na funkcioniranje endokrinog sustava ili pak na učinak koji ostavlja posljedice na našem genetičkom materijalu.
Nažalost, rizik koji određeni proizvodi nose kao i posljedice koje ostavljaju na naše zdravlje vidljive su tek onda kada se pojave – a tada je već prekasno. Neke od takvih posljedica su: pretilost, neplodnost, dijabetes, promjene u ponašanju, kardiovaskularne bolesti, kao i mnoge druge.
Dr. Maria Neira, ravnateljica za javno zdravstvo i okoliš WHO-a, naglašava kako trebamo preuzeti odgovornost za buduće generacije. Naime, otrovni učinci plastike i drugih kemikalija imaju najveći utjecaj na još nerođenu djecu i one najmlađe kojima je funkcioniranje endokrinog sustava ključno za rast i razvoj.
U posljednjih dvadeset godina se učestalost astme kod djece i više nego udvostručila. Također, urođene mane kod djece su u stalnom porastu, kao i kobne bolesti poput leukemije, raka mozga ili testisa. Osim nas ljudi, štetni utjecaji kemikalija pogađaju i biljke te životinje o kojima i mi direktno ili indirektno ovisimo.
Svjetska zdravstvena organizacija zahtijeva detaljnija istraživanja kojima bi se došlo do dovoljno podataka za zabranu ili veće ograničavanje uporabe takvih supstanci. Europska Unija, s druge strane, pokušava razviti metode kojima bi se što lakše i jednostavnije mogle prepoznati takve kemikalije kako bi se rizik od njihove uporabe sveo na najmanju moguću mjeru.
http://www.naturala.hr/otrovi-u-plastici-uzrokuju-hormonalne-i-geneticke-promjene/1737/
