Mohanji, svjetski poznati humanist i prijatelj svijeta donosi svijest o najvišem znanju kojih mnogi nisu svjesni, na najjednostavniji i najpraktičniji način. Zagovara da se može nastaviti duhovno razvijati, a istovremeno živjeti i doživljavati svakodnevni život.

P: Nakon skoro godinu dana, ponovo dolazite u Crnu Goru. Čini se da je vrijeme vrlo brzo prošlo i da nas sve više buke i nemira okružuje.

Ove godine u Ulcinju, na Velikoj plaži, pomoći ćete ljudima da pronađu mir u sebi. Zašto je važno pronaći mir baš u sebi i može li to biti naše stalno stanje, bez obzira na okolnosti koje nam se događaju i koje nas okružuju?

O: Definitivno nije moguće donijeti vatru izvana, jer vatra već postoji unutra. Uzmimo primjer glavna četiri aspekta našeg postojanja, koji će vam približiti ono o čemu govorim.

Prvo-tijelo. Što tijelo treba? Potrebna mu je hrana, san, sklonište, odjeća i ponekad lijekovi za zdravlje.Tijelu je potreban uravnotežen život. Za održavanje tijela, potrebne su određene stvari koje izviru iz vanjskog svijeta. Jer se tijelo sastoji od elemenata zemlje, vode, zraka i prostora. Sve to dolazi iz vanjskog izvora ali nam je potrebno, jer bez tijela ne možemo preživjeti.

Zatim-um. Što umu treba? Svi zabavni sadržaji uma-glazba, umjetnost, gluma, sve te stvari koje zabavljaju um čine ga živim.

Zatim dolazi – intelekt. Što je potrebno intelektu? Razne vrste znanja, analize, sve je to za intelekt jer intelekt traži odgovore. Ako intelekt nije zadovoljan ne dopušta drugim sustavima normalno funkcioniranje.

To su tri aspekta koji funkcioniraju cijelo vrijeme. Kada spavate, tijelo i dalje funkcionira, ali u vrijeme spavanja, um i intelekt funkcioniraju na drugačiji načinu.

Zatim dolazi četvrti aspekt – duh, aspekt duše. Za to su vam potrebne sve metode kako biste se ponovo povezali ili kako bi osjetili, spoznali što je sve potrebno. Meditacije, yoga, kriya, gurui, knjige. Sve je to potrebno zbog ponovnog povezivanja sa duhom, koji je već tamo, već to znate, ali za ponovno povezivanje, potrebne su vam metode. Ako ne dobijete hranu na vrijeme, kako ćete se osjećati?

Ispričat ću vam o jednom programu koji smo imali u blizini šume. Bilo je oko stotinjak ljudi. Objasnio sam im da ću svaki dan reducirati hranu. Neki su ozbiljno razmišljali da li da se prijave. Tada sam rekao koja će količina hrane biti prvi dan, zatim ćemo smanjiti za 50% drugi dan, treći dan opet za 50% od količine drugog, četvrti dan 50% od prethodnih 50% i zadnji sam rekoh da ću im samo pokazati sliku hranu. Neki su stvarno mislili da sam ozbiljan. Pitali su se trebaju li nastaviti s programom.

Što to pokazuje? Što to znači? Tijelo preuzima glavnu ulogu, to je vrlo važna stvar. Tijelo nam je vrlo bitno jer je glad povezana s potrebama tijela. Tijelo je vrlo bitno i ako je tijelo nestabilno, tada su i druge stvari nestabilne. Ne možete biti jako produhovljeni kada ste jako gladni. Isto tako, različite emocije odigravaju se u našim životima svakodnevno. Prolazimo kroz razne situaciju, razne osjećaje. Možete li sjesti i meditirati dok je buka oko vas, ili ako ljudi viču na vas, ili ako ste jako emotivni oko nekih stvari ili kad se ne slažete sa određenim stvarima? Možete li tada meditirati? Možete li biti tihi iznutra? To znači da ne postoje aktivnosti unutra. Kada govorim o meditaciji, to ima samo jedno značenje-da je um stabilan, bez kretanja, je li to moguće?

Prošao sam kroz tu situaciju u životu. Kad god sam bio na odmoru, radio sam u komercijalnoj kompaniji, tih dana sam odlazio na Himalaje. I sjedio bih tamo sam. I jako dobro sam se osjećao. Vraćao bih se potpuno osvježen. To je bila moja navika i dok sam bio u tišini, tonuo u tišinu (tišina znači da nema kretanja u umu) u jednom trenutku pojavila se misao: “Zašto lažiram cijelu situaciju?”. Odlazim na mjesto tišine, zbog tišine i definitivno ću je pronaći. Ako odete u prodavaonicu, definitivno ćete naći hranu. Ali možete li je donijeti kući ako je niste kreirali iznutra? To znači da ste platili i odnijeli nešto hrane kući, ali to nije vaše, to je samo kupovina koju ste obavili.

Ali, ono što želim reći je da dok sjedite gdje god da se nalazite, usred buke, možete li smiriti um? To je najveći izazov, što znači da ne bježite. Nema eskapizma, odlaska na određena mjesta. Za buđenje, duhovna mjesta pomažu. Međutim to je samo za buđenje, kako bi zapalili unutrašnji plamen. Ali trebate njegovati plamen i odnijeti ga kući i učinite svojim.

Stoga morate uroniti duboko u svoju tišinu i postati tišina, i onda je vaša. To je za mene u to doba bio veliki izazov jer smo naviknuti na vanjske utjecaje. Stalno se dosađujemo jer um traži od nas zabavu, razonodu, internet. Ako to ne dobija, um postaje jako uznemiren, vrlo uznemiren. Um stvara očekivanja i ako ona nisu ispunjena, um je uznemiren. Ta tišina koju iskusimo, u kojoj je sve dobro ili loše, ovisno od očekivanja (ili ako ih nema), u toj tišini um je još uvijek ok. Manje misli, stabilnost, je li to moguće? To je glavno pitanje.

Dok se događaju sve te aktivnosti, na mjestima gdje ima puno ljudi, puno kretanja, nastojati doći u stanje unutrašnje tišine. To je tanka nit, ali kada je dostignete, vaša je. Možete je odnijeti kući.

Pobjeda je kada nitko ne može poremetiti vaš unutrašnji mir.

P: Dakle, trebamo zanemariti sve vanjske zvukove i uvijek budemo u vlastitoj tišini kako bismo se osjećali sigurno. Kako da se nosimo sa unutrašnjim zvukovima koji nas također uznemiravaju?

O: Kao ljudska bića, jako smo ovisni o zvukovima, vanjskim zvukovima, zvukovima koji su poznati, neodoljivi i smisleni, koji nam dolaze bez pitanja. Ovisni smo i od nasumičnih zvukova, nasumične buke i zaokupljeni njima. Odakle dolaze ovi zvuci? Kada oni utihnu, nastaje tišina?

Postoje unutrašnji zvuci, zvuci naših misli, neodoljivi zvuci koji izazivaju našu aktivnost, traže od nas da se pokrenemo i izluđuju nas. Brojni su zvuci iznutra. Ne možemo ih izbjeći. Svi dolaze iz želja, sklonosti i tendencija koje smo u sebi pohranili.

Naša stvarna priroda je tišina. Kada svi zvuci na kraju dovedu do tišine, tu se skrasimo. Ovo je putovanje od zvuka do tišine. Zaista smo rođeni iz duboke i temeljne tišine koja je stabilizirajuća, podmlađujuća, revitalizirajuća. Tišina je naša stvarna priroda. Kako bismo došli do ove tišine moramo osluškivati sebe, povezati se sa sobom, aktualizirati se.

Pozivam sve da o ovome razmisle. Radite na tome da postignete duboku unutrašnju tišinu koju nitko ne može pokolebati.

Zvuci umiru, tišina nikada ne umire.

P: I na kraju, kako i da zadržimo unutrašnji mir, tišinu kada smo okruženi sa toliko mnogo strahova, agresije, bolesti i smrti voljenih?

O: Ako uzmete 24 sata u toku dana, tih 24 sata imaju tri dijela. Jedan dio je kada smo u interakciji sa vanjskim svijetom, kao ličnost. Drugi dio je kad smo u interakciji s unutrašnjim svijetom, kada spavamo u krevetu sami, i postoji i treći dio kada nismo u interakciji ni sa kim, što znači da ne postoji ni vanjski, ni unutrašnji svijet. Svaki dan prolazimo kroz ova tri stanja.

Najbolji način da se nosimo sa svijetom kad smo u interakciji s vanjskim, je da to radimo u potpunosti. Kad odemo kući i budemo u interakciji sa unutrašnjim svijetom, gdje se povezujemo s onim što smo sačuvali od vanjskog, nosimo se samo sa tim stvarima. U trećem stanju, nemate se s čim nositi jer ste u dubokom snu. Jako je lako.

Tako da, prvo shvatite da osim ako nismo ništa unijeli u sebe, to nije naše. Ako unesemo strah u sebe, koji nam je dat od medija, mnogo straha nam je dato, ako ga unesemo u sebe mi ćemo ga morati riješiti. Moramo odlučiti koliko toga i što trebamo uzeti od vanjskog svijeta.

Kao kad jedemo hranu, jedemo samo ono u čemu uživamo. Isto tako, mi moramo unijeti samo ono što stvarno volimo ili ono što želimo zadržati, kao što su emocije. Ali danas svuda u svijetu zastupljen je strah. Kada sam čitao jedan izvještaj u njemu je pisalo da je 2000 ljudi umrlo od covida, a 80 000 je izliječeno.Toga nije bilo u novinama. Samo je 2000 umrlih bila glavna vijest. Novine stvaraju strah u ljudima. A šta je sa 80 000 izliječenih? Moramo se fokusirati na pozitivne stvari. Uvijek ima pozitivnih stvari oko nas, naše je samo da ih uzmemo. Mnogo ljudi se oporavilo i vratilo jačim nego što su bili, moramo i to uzeti u obzir.

Jedna od najvećih snaga koje ima čovjek je snaga volje. I kada jednom shvatimo to i kada imamo snagu volje, nećemo imati prepreke u svijetu. Svijet će se u potpunosti otvoriti za nas. Kada ponekad ne možemo napredovati, to je zato što imamo manjak snage volje. Snaga volje je veoma važna, posebno sada. Mi imamo instinkt za preživljavanjem i to izaziva strah. Ali kada imate snagu volje i kada vjerujete da ćete preživjeti i kada imate jasan cilj u životu, kada želite uraditi nešto na ovom svijetu prije nego što umrete, priroda će vam pomoći, podržat će vas. Ako stvarno vjerujete u sebe i imate cilj u životu, strah vas ne može dotaknuti. Svi strahovi će nestati.

Mi smo nevjerovatno moćni, ali mi to ne prihvaćamo. Volimo vjerovati da smo slabi, ranjivi ali to nije točno. Svi smo jako, jako nevjerovatno moćni.

 P: Zašto je važno imati duhovnog Učitelja, zar ne možemo samo sjediti kući i meditirati, raditi yogu, razne tehnike i metode?

O: Učitelji su putokazi. Oni vam pomažu u vašem putovanju. Kada putujete nepoznatim predjelima, posebno kada znate svoje odredište, putokaz će vam biti od koristi. Ako putujete ne znajući svoje odredište ni bilo koje odredište, onda vam putokazi nisu potrebni. Bit će vam lijepo i bez njih. Isto važi i za Učitelje. Ako je vaš cilj evolucija, Učitelji vam mogu pomoći. Ako je cilj samo da vam prođe vrijeme i da “probate kakva je voda” ili da “probate još jedno jelo”, Učitelji su uznemirujući.

Učitelj je putokaz samo dok putujete. Dok ste putnik ili tragalac. Kada stignete na svoje odredište, ne trebaju vam nikakvi putokazi. Do zakašnjenja u stizanju na svoje odredište dolazi zbog vaših namjernih skretanja. Vanjskoj osobi je potreban vanjski vodič. To znači da će vam Učitelj ili Guru biti potreban ako ste pretežno usmjereni na osjetila i skloni da izvana tražite sreću i vodstvo. Onog trenutka kad se budete oslanjali na sebe zahvaljujući meditaciji ili duhovnim praksama, vodit će vas vaša vlastita duša. To je vaš osobni Guru. Dakle, potreba za Učiteljem ovisi od toga gdje se nalazite i kakav je vaš duhovni status.

Pravi Učitelji je onaj koji ti je na raspolaganju. Onaj koji se pojavio na tvom pragu. Onaj koji se pojavio u tvom životu i obratio ti se. Ako ga ne primjetiš i izvana tražiš gurua svojih snova, propustit ćeš i njega i ovog ovdje. Dobit ćeš Gurua ili Učitelja prema vašoj podobnosti. Učenik osnovne škole neće dobiti fakultetskog profesora da ga vodi. Kada se upiše na fakultet, dobit će Učitelja koji odgovara njegovom tadašnjem položaju.

Pravi Učitelj je kao rijeka koja teče-njegova priroda je napajajuća, bezuvjetna. Možete uzeti vode koliko god želite. Pustite rijeku da teče i pustite da i drugi izvlače vodu iz nje. Rijeka ne pripada ni vama ni drugima.