U zadnjih nekoliko godina goji bobice su munjevito osvojile europsko i američko tržište. Ova superhrana, također poznata kao „sretne bobice“ ili „crveni dijamanti“, stiže nam s Himalaje gdje se koristi već stoljećima. Koristi se ne samo u mnogim receptima, već i u medicini zbog svojih izvrsnih svojstava. U ovom članku smo sakupili niz informacija sa raznih strana, ponajviše sa alternative-za-vas.




Malena goji bobica je jedna od najmoćnijih biljaka u svijetu. Goji ili vučje bobice (Lycium barbarum) je grmolika biljka koja naraste od 1 do 3 metara u visinu. Postoji vrsta L. chinense koja se najviše uzgaja na jugu Kine i nešto je niža, a Lycium barbarum se više uzgaja na sjeveru, ponajviše u pokrajini Ningxia Hui i nešto je viša. Plod je narančasto crvene boje duljine od 1 do 2 cm, duguljastog oblika. U svakoj je bobici od 10 do 60 sjemenki. Bobice zriju od srpnja do listopada. Zbog brze oksidacije one se ne ubiru, već se tresu s grana i zatim suše. Mogu se jesti sirove, ali brzo oksidiraju pa se najčešće u trgovinama kupuju sušene čiji slatki okus podsjeća na grožđice, ili se mogu nabaviti u obliku čaja i soka. Njihov najveći izvoznik i uzgajivač je upravo Kina.

Zanimljivo je da su u Engleskoj prisutne od kraja 18. stoljeća kada ih je u svoju domovinu donio Archibald Campbell, vojvoda of Argylla kada su dobile još jedan naziv Duke of Argyll’s Tea Tree (čajevac) te su bile prihvaćene i kao ukrasna i jestiva biljka. No, tek početkom 21. stoljeća započela je njihova nagla popularnost kao supernamirnice, odnosno namirnice koja je toliko nutritivno bogata da rezultati medicinskih istraživanja navode njezine potencijalne pozitivne zdravstvene učinke.

Nazivaju ih također „sretne bobice“ ili „crveni dijamanti“.

U Engleskoj su goji bobice postale poznate od 18. stoljeća gdje su se koristile u kuhinji i kao ukras.

Početkom 21. stoljeća njihova popularnost raste, kada rezultati medicinskih istraživanja potvrđuju njihov utjecaj za zdravlje.

Goji bobice su danas najpoznatija superhrana u svijetu. One se nalazi na prvom mjestu američke ljestvice ORAC koja mjeri antioksidacijska svojstva hrane.

Što je položaj na ljestvici viši, hrana ima veću sposobnost uništavati slobodne radikale koji, ako su slobodni i ako dolazi do njihovog gomilanja, narušavaju zdravlje, ubrzavaju proces starenja, a time postajemo podložniji nizu degenerativnih promjena.

Goji bobice u 100 grama imaju fantastičnih 25.300 jedinica , u usporedbi sa šljivama koje su na drugom mjestu i u 100 grama imaju „samo“ 5.770 jedinica. Zbog toga se smatraju najboljom hranom za revitalizaciju organizma i usporavanje procesa starenja.

Sadrže 68% ugljikohidrata, 12% proteina, 10% vlakana i 10% masti tako da u 100 grama ima 370 (kilo) kalorija.

Bogatstvo nutrijenata

Goji bobice su bogate antioksidansima, aminokiselinama i esencijalnim masnim kiselinama. Obiluju i zavidnim količinama mnogih drugih spojeva, zbog čega se ubrajaju u superhranu. Imaju izuzetno veliku razinu vitamina C, željeza i mnogih drugih nutrijenata.

Goji bobice sadrže:

  • 19 amino kiselina (od kojih je 8 esencijalnih)
  • 21 mineral u tragovima, uključujući i antikancerogeni germanij
  • više proteina nego cjelovito zrno pšenice (13%)
  • više C vitamina od naranče
  • kompleks B vitamina neophodnih za pretvaranje hrane u energiju
  • vitamin E (rijetko se nalazi u voću, uglavnom u sjemenkama i žitaricama)
  • ciperon, koji koristi srcu i krvnom tlaku a ublažava i ženske tegobe
  • solavetivon, snažan antigljivični i antibakterijski spoj
  • fizalin, aktivan spoj koji štiti od leukemije i hepatitisa B
  • betain, koji se koristi da bi jetra proizvodila kolin, spoj koji smiruje nervozu, poboljšava memoriju i štiti od masne jetre.

Betain također smanjuje rizik od infarkta i štiti DNK. Kompletan spektar antioksidanata karotenoida, uključujući i beta karoten (bolji izvor od mrkve) te zeaksantin (štiti oči).  Ovo čini goji bobice najbogatijim izvorom beta karotena od svih poznatih namirnica.

Beta-sitosterol se također koristi za snižavanje kolesterola, liječenje spolne nemoći i kod povećane prostate. Esencijalne masne kiseline, koje su potrebne za održavanje proizvodnje hormona, dobro funkcioniranje mozga i živčanog sustava.

Djelovanje na zdravlje

Zbog bogatog sastava, ove čudesne bobice imaju zaista široki spektar djelovanja.

Goji bobice:

  • jačaju imunološki sustav
  • usporavaju proces starenja organizma
  • sprečavaju nastanak leukemije i raka
  • štite od bolesti srca i krvnih žila
  • reguliraju rad mokraćnog sustava
  • daju snagu i energiju
  • djeluju antibakterijski i antiupalno
  • poboljšavaju plodnost kod žena
  • štite vid i doprinose ljepšem tenu
  • poboljšavaju cirkulaciju
  • štite od dijabetesa
  • poboljšavaju kvalitetu spermija

Čak ih nazivaju „sretne bobice“ zato što kažu da se čovjek dobro osjeća kada ih redovito konzumira, poboljšavaju energiju i izdržljivost organizma. Goji bobice nisu lijek, ali predstavljaju jedan od najkvalitetnijih prirodnih dodataka prehrani za dobrobit cijelog organizma.

Primjena

Da bi uživali u zdravstvenim dobrobitima goji bobica, potrebno je sasvim mala količina. Preporučena dnevna doza bobica je 10-30 g dnevno. Međutim ne postoji gornja granica u konzumiranju goji bobica. Na primjer u kineskoj medicini uobičajeno se primjenjuje doza od 150 g svježih bobica dnevno. Nažalost kod nas nećete pronaći svježe goji bobice jer se one brzo kvare. Zato na tržištu postoje sušene bobice ili sok od goji bobica. Dostupne su i u obliku nezaslađene pulpe.

Responsive text-55

Uzgoj

Goji je grmolika biljka koja raste do 3 m visine, a cvate od lipnja do rujna. Plodovi Gojia su bobice narančasto crvene boje, duljine 1 do 2 cm, a dozrijevaju od kolovoza do listopada. Bobice gojia mogu se jesti sirove, ali se zbog brze oksidacije najčešće konzumiraju sušene ili pripremljene kao čaj ili sok.

Za sadnju goji biljke preporuča se tlo bogato humusom, blago alkalne reakcije. U pogledu klimatskih uvjeta zahtjeva sunčane položaje, a dobro podnosi kolebanja temperature.

Biljka gojia ima robustan rast i ne zahtjeva puno njege. Ukoliko želimo posaditi više od jedne biljke preporučeni razmak sadnje između biljaka je 1,5 do 2 m. Sadnica gojia se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7m). Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju se zemljom, te se voćka dobro zalije vodom.

U dobrim uvjetima grm gojia može narasti u prvoj godini do 1 m visine. Vrh biljke potrebno je u proljeće prikratiti na visinu od 50-60 cm, kako bismo dobili grmolik izgled poticanjem rasta postranih izboja.

U sljedećoj godini također je potrebno biljku orezati ostavljajući pritom do 6 glavnih grana, što će omogućiti postizanje skladne i lijepe forme grma. U trećoj godini biljka donosi plodove i daljnje orezivanje nije potrebno, osim uklanjanja oštećenih i mrtvih grana. U razdoblju velike suše potrebno im je tjedno zalijevanje.

Bobice gojia se nakon branja obično suše kako bi iskoristili što više dragocjenog sadržaja, a podsjećaju na kombinaciju okusa trešnje i brusnice.

Responsive text-55

Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop za 01.04.2014.
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 02.04.2014.
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

3 KOMENTARA

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.