Ljudi koji su osjetljivi na energije mogu iskusiti nagli nastup kroničnog umora zbog velikih udara u energetskim razinama. To može biti uzrokovano različitim emocionalnim odgovornostima, a također i do kroničnog umora može doći zbog toga zato što obilno gubimo našu energiju kada nismo prisutni, svjesni, uzemljeni i uravnoteženi. Možda se osjećate posebno iscrpljeno kada previše vremena provodite u društvu drugih ljudi, a ove interakcije mogu uzrokovati razvoj emocionalne iscrpljenosti.
Ljudi koji su osjetljivi na energije trebaju mnogo vremena provesti u samoći kako bi napunili baterije. Naše misli, emocije i osjećaji mogu izazvati pustoš u našem unutarnjem sustavu, uzrokujući razorne posljedice koje nas mogu oslabiti.
Ako redovito provodimo vrijeme u samoći, sposobni smo obraditi naše emocije i osjećaje tijekom dana. Nećemo postati toliko iscrpljeni, jer ćemo učestalo otpuštati bilo koju negativnost koja bi nas mogla ‘spustiti’.
Kada nemamo prostora za to, možda ćemo uvidjeti da su naši umovi noću preopterećeni, kada je sve mirno i tiho, a mi nismo ometeni vanjskim podražajima. Zbog toga se ne možemo opustiti i ne možemo utonuti u san.
Možemo se također često buditi tijekom cijele noći i nećemo biti u mogućnosti imati miran san, jer naši umovi neprestano pokušavaju obraditi informacije i procesuirati ono što se dogodilo tijekom dana i što treba ih riješiti.
Naši hiperaktivni umovi uzrokuju umor, neprestano nas bombardirajući zaglušujućom količinom podražaja, ne dopuštajući nam da se odmorimo i napunimo. To može uzrokovati neobične obrasce spavanja, nekad nam je potrebno 10 ili više sati, a nekad samo jedan ili dva sata, ovisno o tome koliko je energije prilijepljeno na naše energetsko polje koje nas vuče dolje.
Ako nismo u stanju odvojiti vrijeme za sebe tijekom dana kako bismo sredili naše unutarnje misli, osjećaje i emocije, neophodno je da se uključimo u meditaciju neposredno prije spavanja, kako bismo dopustili da naše misli lagano dođu i odu bez da im pružamo previše pozornosti ili da ignoriramo hormonsko-inducirani fiziološki odgovor.
Emocionalno nabijeni osjećaji povezani s našim sjećanjima i iskustvima mogu izazvati da osjećamo emocije poput straha, tjeskobe, ljutnje, panike i paranoje, tako da naš mozak postane uvjeren da smo pod nekom vrstom prijetnje.
Stoga, on šalje signale u našu nadbubrežnu žlijezdu koja proizvodi hormone, koji zatim oslobađaju val energije.
Kada doživljavamo intenzivnu ili dugotrajnu tjeskobu ili stres, ili je naš stil života nezdrav – na primjer, previše ili premalo spavamo, zloupotrebljavamo razne supstance, previše radimo, slabo se hranimo, imamo stresne odnose, stresne obiteljske situacije ili opću životnu krizu – pretjerano šaljemo kontinuirane zahtjeve našoj nadbubrežnoj žlijezdi.
Naše nadbubrežne žlijezde su male endokrine žlijezde u obliku bubrega, otprilike veličine oraha, koje se nalaze u donjem dijelu leđa iznad naših bubrega. One su vrlo snažne i korisne kada smo pod stresom, jer oslobađaju hormone koji nam pomažu da budemo usredotočeni, te imamo povećanu izdržljivost kako bismo mogli podnijeti pritisak.
Međutim, kada prekomjerno stimuliramo nadbubrežne žlijezde, one nastavljaju proizvodnju energije, što uzrokuje konflikt pri pokušaju odmora ili spavanja, jer smo neprestano u stanju opreza. Zbog toga su naše nadbubrežne žlijezde stalno pod stresom, što uzrokuje da na kraju ne funkcioniraju i pregore.
Budući da brzo gubimo energiju, mi ćemo biti u iskušenju da je obnovimo uz pomoć brze hrane, te možemo konzumirati namirnice koje imaju velike količine rafinirane soli ili šećera kako bismo dobili trenutačni poticaj u energiji. Međutim, ovo je začarani krug, jer energija iz takve hrane izgori iznimno brzo, a nama neprestano treba još.
Naše tijelo žudi za soli i šećerom, jer u sebi zna što mu treba. Međutim, hranimo ga rafiniranom soli i rafiniranim šećerom, koji se nalaze u većini prerađenih namirnica, umjesto da unosimo nerafinirani šećer i nerafiniranu sol koja je hranjiva i u zdravim dozama može hraniti nadbubrežne žlijezde.
Možemo također pokušati podići razinu energije konzumiranjem pića na bazi kofeina, kao što su kava ili energetska pića; međutim, kofein samo još više nadražuje nadbubrežne žlijezde. Zatim ćemo doživljavati redovne uspone i padove, budući da naša energija tijekom dana varira od najviših razina do najnižih.
Kada naše nadbubrežne žlijezde ne funkcioniraju učinkovito, osjećamo se stalno umorno, razdražljivo, uznemireno, osjećamo vrtoglavicu i preopterećenost. Možemo doživjeti palpitacije srca, osjećat ćemo žudnju za šećerom ili za slanom hranom, možemo imati niski ili visoki krvni tlak, a također će nam biti teško nositi se sa stresnim situacijama.
Ako smo dobro uravnoteženi – pozitivno razmišljamo, vježbamo, jedemo i spavamo dobro – naše nadbubrežne žlijezde neće lako postati preopterećene. Tijekom spavanja, naša razina kortizola (jedan od hormona koji proizvode naše nadbubrežne žlijezde) prirodno se diže, te ostaje na vrhuncu nekoliko sati prije nego što se probudimo.
To čini da nam dobro započinje dan, a poznat je i kao cirkadijanski ritam, jer podiže razinu energije kako bismo mogli učinkovito funkcionirati, tako da spavamo kad je mračno i budimo se kad je svjetlo.
Kada se naše nadbubrežne žlijezde iscrpe, vjerojatno ćemo se probuditi umorni, čak i ako smo dugo i mirno spavali. Možemo se osjećati pospano većim dijelom dana, ali tada se razina kortizola može povisiti kasno navečer, što nam otežava ulazak u duboki san.
Moglo bi potrajati dok naše nadbubrežne žlijezde ne uspore, tako da može biti potrebno neko vrijeme da ih potpuno popravimo. Međutim, možemo napraviti izmjene koje mogu imati neposredan učinak.
Najvažnije je slušati tijelo i obratiti pozornost na to kako se osjećamo. Možemo pratiti kako naša razina energije raste i pada tijekom dana. Najvjerojatnije ćemo se uvjeriti da smo u neka određena doba dana više iscrpljeni od drugih, tako da možemo dodatno uvoditi promjene prema potrebi.
Bitno je da otkrijemo kako i zašto uzrokujemo toliko stresa našim nadbubrežnim žlijezdama. Kada prepoznamo korijen uzroka naših emocija i osjećaja, možemo osigurati da ne ostanemo u povišenom stanju opreznosti, i na taj način ne uzrokujemo daljnji stres tim vitalnim žlijezdama.
Meditacija će nam pomoći ne samo da se usredotočimo na tijelo i da na taj način budemo svjesni bilo kakvih senzacija koje se događaju, već će nam također pomoći da se smirimo i umirimo naš um kako bismo spriječili ponavljanje negativnih misli koje konačno uzrokuju kemijske reakcije.
Provođenje vremena s obitelji i prijateljima ili sudjelovanje u društvenim aktivnostima također može regulirati razinu kortizola, jer se znaju povećati nakon dužeg vremena – ako se osjećamo usamljeno, izolirano i razdvojeno. Ako smo zadovoljni sami sa sobom, osjetit ćemo ravnotežu, a razina kortizola možda neće stvarati problem.
Naš režim prehrane i vježbanja također može stvoriti stres našim nadbubrežnim žlijezdama. Ako si stvaramo prevelik pritisak, dajemo prevelike zadatke žlijezdama, što uzrokuje njihovo preopterećenje i tada pretjerano proizvode hormone povezane sa stresom.
Preskakanje obroka, brza hrana i intenzivan rad, sve to uzrokuje da ove žlijezde pretjerano rade. Ako imamo alergiju na hranu, to je dodatni stres kojeg osjećaju naše nadbubrežne žlijezde, stoga je neophodno obratiti pažnju na hranu na koju smo intolerantni.
Također možemo pokušati izbjeći veliku konzumaciju alkohola i smanjiti ili ukloniti iz prehrane rafinirani šećer, rafiniranu sol i kofein. Stvaranje sigurnosti, stabilnosti, radosti, unutarnjeg mira, optimizma i miran noćni san doprinose uravnoteženju nadbubrežnih žlijezda.
Samo pomisao na odlazak u krevet može donijeti blagu tjeskobu ako mislimo da ćemo ležati budni satima, da ćemo se, ako i zaspemo, stalno buditi, te ćemo rijetko postizati željeno delta stanje.
Kada se naše nadbubrežne žlijezde iscrpe, možemo se tijekom noći buditi i osjećati se apsolutno budno, obično nakon snažnih, stimulirajućih snova koji samo pridonose našem pretjerano tjeskobnom stanju.
Besane noći su posebno česte kada prolazimo kroz stresno ili tjeskobno razdoblje, jer čak i ako utonemo u san, možemo se buditi noću osjećajući kako adrenalin kruži kroz naše tijelo – ne znajući zašto.
Poremećaji u spavanju najčešće su povezani s biokemijskim reakcijama zbog visokih razina hormona stresa koji prolaze kroz naš sustav otprilike između 2:00-04:00 ujutro. Ta visoka razina naših hormona dramatično utječe na našu sposobnost da ostanemo mirni, zbog čega je naš san prekinut.
To možemo ispraviti tako što ćemo napraviti napitak koji se sastoji jednostavno od organskog meda i nerafinirane soli. Također možemo postaviti Himalajsku lampu kraj našeg kreveta, jer uklanja pozitivne ione iz okoline i zamjenjuje ih negativnim, oponašajući ravnotežu koja se nalazi u prirodi.
To također uklanja električni smog koji je uzrokovan elektroničkim uređajima kao što su prijenosna računala i mobilni telefoni pa je zrak čist. Stoga, imat ćemo poboljšanu cirkulaciju zraka i zdravije, potpunije disanje.
ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić
