Hidžama by Jadranka Combaj
https://hijama-combaj.com
Prije same hidžame, željela bi napomenuti da postoje tri vrste cupping terapije:
1.KLIZNI CUPPING / CUPPING MASAŽA
Podrazumijeva laganu sukciju čaše, na način da se ona može bezbolno micati po dijelu tijela koje tretiramo. To je vrlo ugodna terapija za pacijenta i ne ostavlja nikakve tragove na koži. Prilikom obične masaže tkivo se prstima pritišće i povlači prema dubljim slojevima, a kod cupping masaže povlači se prema gore.
Uslijed negativnog tlaka, u čašici dolazi do vazodilatacije (širenja krvnih žila), a upravo radi snažnog povlačenja tkivnih i mišićnih komponenti. Kao posljedica toga javlja se dramatični porast krvne i limfne cirkulacije. Povlačenjem mišića od osnovne strukture, kruto tkivo se omekšava, fascija se pomiče pa je brži oporavak tkiva od ozljede i boli, pri čemu se razbijaju bilo kakve adhezije, restrikcije i/ili čvorovi. Posljedica jakog poticanja cirkulacije jeste i hranjenje svih unutarnjih organa.
Već pri samoj masaži se potiče imunološki odgovor organizma koje (radi tolikog uzbuđenja cirkulacije) smatra da je napadnuto, te pojačano počinju stvarati bijela krvna zrnca. U ovom dijelu tretmana važno je pacijenta opustiti, pošto se u mozgu aktivira parasimpatikus koji je važan za opuštanje svakog našeg organa, ali i mišića.
Bit cupping terapije je dreniranje otrova koje skupi naš limfni sistem. Cupping masaža otpušta u tijelo dopamin i serotonin, neurotransmitore koji smanjuju depresiju, a nazivaju se i hormonima sreće. Bitno je naglasiti da hidžama djeluje na uzrok tegobe, a ne simptom.
STATIČKI CUPPING
Ovu vrstu terapije najčešće viđamo na našim sportašima.
Nakon što se potaknula cirkulacija (a što se vizualno i vidi zbog hiperemije kože i pojave crvene boje), čašice se stavljaju na određene dijelove tijela. Oni su ili odraz anatomske pozicije unutarnjih organa i/ili bolnih područja tijela. Postavljanjem čašica dolazi do stvaranja modrica. Boja modrice govori nam o samom stanju područja koje tretiramo, s jedne strane, no, s druge strane, radi kongestije krvi i nakupljanja otrova ispod tog područja, a što najčešće pacijenti opisuju kao trnce ili jaki svrbež tog dijela tijela, tijelo misli da je ozlijeđeno.
To, u principu, ne možemo nazvati pravim modricama, nego hiperpigmentacijom i cirkularnim ecchymosisom, koji imaju svoj fiziološki put nastajanja, ali i nestajanja. Boja unutar tih krugova služi nam i kao dijagnostička metoda kako bismo mogli ocijeniti u kojoj je mjeri neki organ i/ili dio tijela intoksiciran, opterećen otrovima, ali i beživotan. Koliku opasnost predstavlja prevelika količina otrova u tijelu, toliku predstavlja i iznimno usporen metabolizam koji je vidljiv karakterističnom bojom ispod čaše.
Sama lokalna aplikacija čaša, također, simulira refleks živčanog sistema u moždanoj kori s ciljem bržeg oporavka od bolesti i boli. Nakon što smo masažnim dijelom potaknuli cirkulaciju, u suhom dijelu hidžame dolazi do značajne proizvodnje hormona, te se snažno potiče metabolizam i pojačava funkcija kože. Potiču se i lojne žlijezde, te ispiranje kapilara, ali i otpuštanje nakupljene (retencijske) vode u organizmu.
Stagnirana krv i toksini u limfi počinju se drenirati i izbacivati kroz znoj, urin. Suhi dio hidžame inducira hipoksiju (nedostatak kisika), a što je važno za sintezu eritropoetina (Eritropoetin je esencijalni hormon za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca.
DEFINICIJA HIDŽAME
Hidžama terapije je jako stara metoda, možda će se ljudi prisjetiti kada kažem terapija rogovima ili pijavicama .U počecima, hidžama se izvodila pomoću goveđih rogova, zbog čega je bila poznat kao “terapija rogovima”. Praktičari su tada usisavali zrak iz roga svojim ustima kako bi stvorili negativni tlak, čime se omogućio vakuum i tako bi potekla krv.
Hidžama -poznata i pod nazivima barbiranje, strune, kupice (bosanski), cucurbitulae (latinski); wet cupping therapy (engleski), ventouses (francuski); copette (talijanski); schröpfen (njemački); al-hidžamah (arapski jezik) Potječe od arapske riječi EL_ HADŽIM što znači sisanje, usisavanje. Hidžama predstavlja najbolji oblik čišćenja organizma u svrhe prevencije bolesti, ali i liječenja. Svi navedeni nazivi, zapravo, imaju svoje nevjerojatne povijesne inačice povezane s liječenjem cijelog niza bolesti postupkom lokalnog otpuštanja mikro-kapilarne krvi pod djelovanjem vakuuma.
Hidžama je prirodni tretman, medicinska metoda koja se oslanja na lokalno puštanje krvi iz tijela koristeći čašice za stvaranje vakuuma. Ova metoda pomaže u detoksikaciji organizma, poboljšava cirkulaciju, jača imunološki sustav i vraća tijelo u stanje prirodne ravnoteže. Hidžama ima 98 točaka na tijelu 55 na stražnjoj strani tijela i 43 točke na prednjoj strani. Svaka dijagnoza ima svoj raspored čašica, gledamo li po akupunkturnim točkama, završetcima živaca pojedinih organa ili preko dermatoma ( iskustvo terapeuta treba biti veliko da bi znali odrediti način rada. npr. ako Vas bole ruke, trnu šake, to ne znači da je tu uzrok problema, jer živci iz vratnog dijela kralježnice mogu stvarati problem u gornjim udovima.
Ovo je moja hidžama!
„ Hidžama je kao rukopis,
Ima svoju osobnost, ima dušu, ima svoju tajnu.
HIDŽAMA izlazi iz srca, ne samo iz ruku. Ona se stvara polako, uči se kao što se uči slovo po slovo, riječ po riječ tako ruke uče i svakim danom stvaraju novi, bolji dodir po tijelu čovjeka. HIDŽAMA je umjetnost, znanje, vještina koju morate razumjeti, to je zahtjevni, ali beskrajno lijepi svijet mašte koji se stvara radom, srcem i ljubavlju prema HIDŽAMI.
Kao što rukopis ispisuje i ispunjava prazne bijele stranice papira i stvara čaroliju tako vrijedne ruke terapeuta svojim dodirom ispisuju čaroban osjećaj na tijelu i pružaju olakšanje, smanjuju bol i odnose stres…
Logika liječenja
Eliminacijom toksične, stagnirane krvi iz organizma, omogućava se oksigenizacija stanica, odnosno dovođenje molekula kisika, koje potom omogućavaju normalan metabolizam svih staničnih procesa na molekularnom nivou. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se preko 80% bolesti u ljudskom organizmu javlja zato što je tijelo prepuno otrova, pri čemu stanice nemaju mogućnost da koriste kisik, iako dostupan, onda je potpuno jasno zbog čega je hidžama zaista smatra vrijednom.
U konačnosti, hidžama tijelo dovodi u homeostazu (ravnotežu), te se u samom definiranju ističe da je to jedina metoda koja potpuno uravnotežuje endokrinološki (hormonalni) sistem organizma.
Evo detaljnijeg objašnjenja mehanizama djelovanja hidžame:
1. Stvaranje vakuuma: Kada se čašice postave na kožu, stvara se vakuum koji povlači kožu i potkožno tkivo prema unutra. Ovo povećava protok krvi i limfe u tom području.
2. Povećana mikrocirkulacija: Poboljšana cirkulacija dovodi do boljeg opskrbljivanja tkiva kisikom i hranjivim tvarima, dok istovremeno olakšava izlučivanje toksina i otpadnih tvari.
3. Detoksikacija: Hidžama može pomoći u čišćenju tijela od toksina, a to se postiže poticanjem limfnog sustava i povećanjem protoka krvi, što pomaže u uklanjanju štetnih tvari.
4. Smanjenje upala: Vakuumski učinak može smanjiti upalne procese u tijelu povećanjem cirkulacije i smanjenjem zastoja limfe.
5. Analgezija: Hidžama pomaže u smanjenju boli kroz aktivaciju receptorskih stanica u koži i okolnim tkivima, čime se smanjuje percepcija boli.
6. Povećanje opuštanja: Kada se tijelo opušta uslijed poboljšane cirkulacije, smanjuje se nivo stresa i anksioznosti, što može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
7. Poticanje regeneracije: Povećani protok krvi pomaže i u regeneraciji stanica, što može pomoći kod ozljeda i oporavka.
Šta se dešava kada se aplicira negativan tlak?
Vraćanje čaše i činjenje vakuuma, sada kada smo zarezali kožu, 0,2 mm. omogućava tom cijelom sadržaju da napusti tijelo. Fragmenti i stanice stare hemolizirane krvi, molekule i tvari manje od veličine kapilarne pore selektivno idu kroz kapilarne pore pod djelovanjem vakuuma, pošto su pore manje od 100 nm. Posljedica toga je snažno pumpanje srca koje odmah teži ka stabilizaciji i nadomjesku izgubljene tekućine i dolazak svježe arterijske krvi na tretirane dijelove te dotok svježeg kisika.
Vakuum izaziva hiperemiju, crvena krvna zrnca (eritrociti) izlaze iz kapilara to dovodi često do modrica, ekimoza. Te ekimoze privlaće makrofage koji fagicitaraju (proždiru te raspadnute eritrocite) i aktivira se enzim koji se zove hemoglobin oksidaza, a njegova osnovna uloga je da razgradi prsten hema na žućne boje biliverdin i bilirubin. To je ono kad se udarimo prvo bude tkivo modro, pa kasnije zeleno, žuto. Bililirubin se izlučuje preko žući.
• Na šta djeluju žućne boje, oni imaju moćno antioksidativno djelovanje?
protuupalno djelovanje, i protiv proliferacije malignih stanica. NO (dušični oksid) djeluje kao snažan vazodilatator, što znači da opušta i širi krvne žile, poboljšavajući cirkulaciju i smanjujući krvni tlak.
• Poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja
• Smanjuje rizik od ateroskleroze, sprječava stvaranje krvnih ugrušaka i poboljšava elastičnost arterija.
To je prvi akt od 50 milibara, time se ubrza cirkulacija, a krvni kapilari su fenestrirani (otvoreni)- znači imaju otvore okrenute prema površini kože i ti otvori se šire i sa ubrzanom cirkulacijom kroz proširene otvore izlaze otrovi i toksini.
Dodatno prvi akt hidžame utječe da se toksini deponiraju u međustanični prostor, nakon vakuuma koji stoji u čašicama. I nakon toga prelazimo na akt grebanja kože manje od 1 mm to je petina debljina kože da ne bismo oštetili kapilare, i upravo tim aktom grebanja izbacujemo sadržaj iz tijela na površinu.
Dakle šta se zbiva u organizmu kada organizam skuplja te materije koje ne može izbaciti?
Hemolizirani eritrociti. Hemoliza je oslobađanje unutarstaničnog sadržaja iz crvenih krvnih stanica (eritrocita) zbog oštećenja stanične membrane. Predstavlja kraj života eritrocita nakon njegovog životnog puta od 120 dana. Najveći dio eritrocita (njih 90%) se hemolizira iz cirkulacije putem fagocitoze u jetri, slezeni i limfnim čvorovima. Njih 10% se hemolizira u cirkulaciji pomoću makrofaga. U slučaju velikog opterećenja toksinima najčešće ovo izostaje, te hemolizirani eritrociti još više sljepljuju, zakiseljuju i zgušnjavaju krv.
Dakle, dok je sve u balansu, mi se osjećamo zdravi, pucamo od zdravlja, zlorabimo ga, mislimo da nam se nikad ništa neće dogoditi, jer u biti taj regulatorni sustav, kompenzira sve naše ekscese.
S vremenom se taj naš regulatorni sustav umara, što narušava njegovo stanje balansa. Toksini i stres koji kumulativno djeluju i u jednom momentu dovedu da naš organizam ne može više održavati balans i mi smo u stanju ne zdravlja.
Ako to stanje traje preko godinu, dvije, dolazi do pucanja u nekoj karici u našem sistemu organa ili organizma koji smo životom i radom istrošili i nastaju kronična oboljenja. Karakteristika kroničnog oboljenja je da se progresivno pogoršava i osnovno oboljenje i nastaju nova oboljenja.
O meni
Ja sam 5 godina studirala fizioterapiju, a isto toliko godina sam učila, proučavala hidžamu i danas ju učim. Puno sam ispitivala, ali u našoj zemlji nitko ništa nije znao o tome, onda sam počela tragati po Bosni I Hercegovini I tamo sam odlazila na privatne edukacije kod vrhunskih liječnika I čim sam više učila, imala sam osjećaj da sve manje znam. Uči ponovo patologiju, fiziologiju, citologiju… i sve što je potrebno kod određenih bolesti…Nisam odustajala, vjerovala sam da ću uspjeti, vjerovala sam da hidžama pomaže i uvjerila sam se volontirajući sa liječnicima u Sarajevu. Nakon toga prijavila sam se na Internacionalni institut u Londonu da polažem ispite i da dobijem diplomu na razini Europe. Tako sam upisana u europsku bazu hidžama terapeuta, pa u svjetsku. Učila sam od doktora iz Tunisa , iz Sudana I danas učim… učlanjena sam u eduka. edu., sve nacionalne knjižnice iz oblasti zdravstva. Trenutno sam u Londonu na online edukaciji ALBALAGH ACADEMY 12 tjedana ću to još prolaziti i na kraju dobiti digitalni certifikat. Tako sam završila puno online edukacija ( Kairo , Egipat, Istambul, Turska).
POVIJEST HIDŽAME
Historičar medicine dr. Henry Sigerist smatra da se lokalno puštanje krvi javljalo od postanka čovjeka i to u svim kulturama: drevnoj Kini, Indiji, Japanu, Sjevernoj i Južnoj Americi, Egiptu, antičkoj Grčkoj, Rimu, Persiji itd. “Niti jedna civilizacija ne može se pohvaliti da je ova metoda od nje potekla. Obzirom da je puštanje krvi kao metoda liječenja bila univerzalno prisutna u svim civilizacijama i kulturama tijekom ljudskog postojanja, ona je morala biti izvedena iz instiktivnih radnji. Na brzi i nagli razvoj ove metode vjerojatno je utjecalo“ promatranje njenih povoljnih učinaka “.
Ova drevna terapeutska tehnika potječe još od 3.300. godine prije Krista, s prostora antičke Grčke , točnije današnje Makedonije. Nakon 700 godina, seobama naroda dokument se prebacuje u Kinu i tamo se dopunjavaju njihova saznanja i prakticiranje hidžama terapije.
Jedan dokument pronađen je 1550. god. Prije nove ere u Egipatskim grobnicama pod nazivom ebers Papyrus Ovaj dokument uzima grčki kralj KEKROPSI prenosi u staru Grčku.
Gradi Atenu i omogućava najvećim medicinarima, filozofima i umovima tog doba studiranje I dokumentiranje svojih saznanja i otkrića. Između ostalog postoje dokumenti iz tog doba i područja koji govore o hidžami i puštanju krvi.
HIPOKRAT koji je živio (od 460. pr. Kr. – 370. pr. Kr.) bio je najpoznatiji antički grčki liječnik. Smatra jednim od najistaknutijih ličnosti medicine svih vremena, ( OTAC MEDICINE) također je zagovarao i primjenu hidžame u svrhu liječenju.
Po njemu svaki zdravstveni djelatnik polaže i zakletvu na kraju obrazovanja i između ostalog kaže: UVIJEK ĆU POŠTOVATI ljudski život, NEĆU DOPUSTITI da bilo kakvo obilježje u pogledu dobi, bolesti ili nemoći, vjere, etničkog podrijetla, roda, narodnosti, političke pripadnosti, rase, spolne orijentacije, klasne pripadnosti ili drugih čimbenika utječe na mene u obavljanju dužnosti prema bolesniku! Ja sam od svoje 18. godine do danas tri puta polagala Hipokratovu zakletvu!
GALEN koji je živio od (129. – 200. n. e.), bio je istaknut rimski liječnik i filozof grčkog podrijetla i vjerojatno najveći medicinski znanstvenik rimskog razdoblja. također je u svojim pisanim materijalima bilježio u kojim je bolestima dobro preporučati hidžamu.
Mongoli su prvi počeli koristiti staklene čaše za prije više od 2500.god.
Njihova medicina bila je pod jakim utjecajem INDIJE ( Ayurvedska medicina koja je stara preko 5000 godina) TIBETA I BUTANA .
Unutar SAD-a hidžama se radila kao dio medicinskog tretmana sve do 1860. godine.
U Velikoj Britaniji, 1512. godine postojali su doktori- berberi koji su imali svoje ordinacije i radili hidžamu. 1827. u Škotskoj se hidžamom bavila farmaceutska industrija (njihovo proučavanje odvijalo se na životinjama) gdje su u svrhu ispitivanja lijekova (otrova) prvo ubrizgali u životinje, zatim bi hidžamom odstranili toksičnu krv i spriječili trovanje.
U Švedskoj 1921. godine znanstveno je dokazana tvrdnja Hipokrata i Galena o postojanju tkzv. humora žuči unutar krvnih elemenata i plazme koji se talože i razdvoje sedimentacijom krvi.
Danas je ova metoda značajna u okviru otkrivanja brojnih upalnih stanja organizma. Dokazano je tada u Švedskoj, teorija da krvlju kolaju žive supstance- hormoni i da ih hidžama dovodi u ravnotežu. U Islamu za hidžamu bio je jedan od najugledniji arapski ( perzijski) liječnik i filozof IBN SINA latinski Avicena ( koji je živio od (980.-1037.) godine , koji je živio u 11. stoljeću.
Napisao je više od 400 knjiga iz područja medicine, od kojih neke i danas uživaju ugled diljem svijeta. Jedna od takvih je „ Medicinski kanon “, knjiga koja se smatra majstorskim djelom i medicinskom enciklopedijom. U svom „Kanonu” Avicena je naglasio kako je osnovni cilj i svrha medicine očuvanje zdravlja, a tek onda i ozdravljenje ako do bolesti dođe.
Dugo vremena se hidžama koristila kao terapeutska metoda u našim prostorima, iako je vjerski vezana za Sunet Poslanika Muhameda nije korištena isključivo u islamskoj tradiciji.
HIDŽAMA KOD JUŽNIH SLAVENA
Hidžama u kriščanskoj tradiciji južnoslovenskih prostora
U knjizi „Kućevni lekar“ ili Najvažnija uputstva za njegovanje zdravlja i liječenje svih bolesti” koje je kako navodi „Prema prilikama u kojima KRŠĆANSKI narod živi i po najnovijim medicinskim djelima i svome višegodišnjem iskustvu sastavio dr. Sremac praktični ljekar, spominju se kupice . Također postoji i knjiga iz 13. stoljeća gdje je Sveti Sava sakupljao tadašnja znanja o liječenju i medicini koji je također propagirao hidžamu, spominjao je već tada kupice.
U katoličkom vjersko-kulturnom krugu poznata sv. Hildegarda koja je živjela (1098. – 1179.) Hildegarda navodi tri metode koje su opisane kao „postupci odvođenja tekućine“. To su puštanje krvi, barbiranje i kupke i komprese. Barbiranje je ono što zovemo hidžama, kupice i sl. naziv dolazi od berbera koji su ga izvodili. „ barbiranje je u svako doba dobro i korisno kako bi se u čovjeku smanjile štetne tekućine i sluzavi sokovi“, navodi Sv. Hildegard.
U medicinskoj enciklopediji od 1970. godine. Autor. Izdavač, Jugoslavesnki leksikografski zavod. Mjesto izdanja, Zagreb. Godina, 1970. ,nalazimo pojam ISISAVANJE KRVI – izvlačenje krvi vakuumom na površinu tijela, potkožno putem roga, ili kupice- bos. strune, latinski KURKUMBITULE.
Biblija
Stari zavjet: Njegovi dijelovi su počeli da se pišu oko 1400. godine prije nove ere, a konačna forma je postignuta između 500. i 100. godine prije nove ere. Novi zavjet: Ovaj dio je napisan u prvom vijeku nove ere, sa većinom knjiga datiranih između 50. i 100. godine nove ere.
Kuran
Kuran je objavljen tokom perioda od 610. do 632. godine nove ere, kada je prorok Muhamed primao objave. Nakon njegove smrti, Kuran je sakupljen i standardiziran u pisanoj formi tokom vladavine halife Uthmana (oko 650. godine nove ere). Dodatno, Biblija i Kuran smatraju se svetim tekstovima u kršćanstvu i islamu, respektivno, a njihova interpretacija i praksa su se razvijale tokom vijekova.
POBOLJŠANJA KRVI
Dakle, cjelokupni mehanizam djelovanja hidžame u tijelu dešava se na razini mikrokapilarne cirkulacije, te začepljenja koja se dešavaju u intersticijskom prostoru (među stanicama), te onima koji se dešavaju unutar određenog organa. Naše tijelo je u tolikoj mjeri zasićeno otrovima, da je učestala pojava postalo nakupljanje slobodne tekućine u tijelu. Upravo ta tekućina u tijelu predstavlja nemogućnost limfnog sistema da se oslobodi otrova nakupljenih unutar međustanične tekućine, niti da stvara kvalitetne limfocite i brani nas od bolesti.
Proučavanje učinaka hidžame na hematološke parametre, istražuje kako ova praksa može utjecati na različite aspekte krvi. Ključni parametri koji se obično proučavaju uključuju:
1. Hemoglobin: Hidžama može utjecati na razinu hemoglobina u krvi, potencijalno kroz proces poboljšane cirkulacije i opskrbe kisikom. Istraživanja su pokazala da može doći do poboljšanja razine hemoglobina kod određenih pacijenata.
2. Hematokrit: Ovaj parametar mjeri udio krvi koji čine crvene krvne stanice. Povećanje hematokrita može ukazivati na poboljšanu proizvodnju ili bolju cirkulaciju crvenih krvnih stanica nakon hidžame.
3. Broj trombocita: Istraživanja su sugerirala da hidžama može utjecati na razinu trombocita, što može biti važno s obzirom na zgrušavanje krvi i opće zdravlje cirkulacijskog sustava.
4. Leukociti: Učinci hidžame na broj bijelih krvnih stanica također se ističu kao područje interesa, s obzirom na njihovu ulogu u imunološkom odgovoru.
Zbog ograničenih kliničkih podataka, daljnja istraživanja su potrebna kako bi se jasno definirali učinci hidžame na hematološke parametre.
GEL IZ HIDŽAME
Krv iz hidžame može izgledati kao gel zbog nekoliko razloga:
1. Sadržaj proteina: Kada krv izlazi iz krvotoka, može doći do koagulacije, gde se proteini u plazmi, kao što su fibrinogen, pretvaraju u fibrin, stvarajući gelastu strukturu.
2. Prisutnost limfne tečnosti: Tokom hidžame može doći do izljevanja limfne tekućine koja može doprinjeti gelastom izgledu kada se miješa sa krvlju.
3. Zgušnjavanje krvi: Ako je krv viskoznija zbog dehidracije ili visokog sadržaja otpada, može izgledati gušće i gelasto.
promjene kiselosti organizma, a najčešće je to posljedica slabe cirkulacije, onda to stanje prijeđe u trajno gel stanje.
Ostali faktori: U zavisnosti od načina izvršavanja hidžame i stanja pojedinca (npr. prisutnost toksina ili drugih supstanci), izgled krvi može se promjeniti, što može doprinjeti gelastom izgledu. Ova gelasta konzistencija se obično smatra normalnim dijelom procesa i može pomoći u vizualizaciji da je u pitanju sadržaj iz krvi i toksina.
I zamislite u onom međustaničnom prostoru, onaj gel kad se hidžamom izvadi- u tom gelu ima 80-90 % toksina. Biološki otpad proizvodi naš organizam svojim radom, puno ga je kad smo pod naporom i još više kad smo pod stresom.
KEMIJSKI otpad ono što unesemo izvana ( zrak , voda, hrana..) U tom gel stanju u međustaničnom prostoru između kapilara i stanica ne odvijaju se biokemijski i biofizički procesi. To je biokemijski inertno ( mrtvo). I samim tim dolazi do narušavanja zdravlja.
UTJECAJ NA MOZAK – HIPOTALAMUS I HIPOFIZA
Aktiviranje hipotalamno – hipofizalne osovine. Hipotalamus je dio mozga koji je najviši centar autonomnog nervnog sustava (djeluje bez utjecaja naše volje).
Aktivacijom hipotalamusa mnoge stvari se dešavaju hipotalamus igra ključnu ulogu u regulaciji mnogih fizioloških funkcija, uključujući metabolizam, osjećaj gladi, opći stres i ravnotežu hormona. Kada se radi o hidžami, koja se temelji na praktičnoj primjeni akupunkture za detoksifikaciju i poboljšanje zdravlja, hipotalamus može biti važan zbog sljedećih razloga:
1. Regulacija hormona: hipotalamus kontrolira oslobađanje hormona iz hipofize, što utječe na razine stresa, apetita i drugih važnih funkcija koje mogu utjecati na učinak hidžame.
2. Stres i otpuštanje neurotransmitera: Stres može aktivirati hipotalamus, što pokreće reakciju tijela na stres, potencijalno ometajući učinke hidžame. Smanjenje stresa preko tehnika poput hidžame može pomoći u ravnoteži tih funkcija.
3. Metabolizam: Hipotalamus je odgovoran za regulaciju metabolizma. Oslobađanje hormona koji reguliraju metabolizam može imati utjecaj na efekte detoksikacije i oporavka koje nudi hidžama.
Uz sve to, hidžama može utjecati na hipotalamus posredno putem fizičkog stimulansa, pomažući u smanjenju stresa i poboljšanju općeg blagostanja. Hidžama, kao metoda koja se koristi za detoksikaciju i poboljšanje zdravlja, može utjecati na hormonalnu ravnotežu na nekoliko načina:
1. Promjena razine hormona stresa: Hidžama može smanjiti razinu kortizola, hormona koji se oslobađa u stresnim situacijama. Smanjenje kortizola može pomoći u poboljšanju općeg mentalnog zdravlja i smanjenju anksioznosti.
2. Regulacija hipofiznih hormona: Ova metoda može potaknuti hipofizu na oslobađanje hormona poput endorfina, koji su prirodni hormoni sreće. To može povećati osjećaj blagostanja i smanjiti bol.
3. Detoksikacijski učinci: Kroz poticanje cirkulacije i limfnog sustava, hidžama može smanjiti toksičnu opterećenost tijela, što također može pozitivno utjecati na hormonalnu ravnotežu.
5. Hormonalna ravnoteža kod žena: Neke studije sugeriraju da hidžama može pomoći u regulaciji menstrualnog ciklusa i ublažavanju simptoma PMS-a, povezujući se s estrogenom i progesteronom.
6. Kiseline: Najznačajnije kiseline kojih se tijelo oslobađa tokom hidžame su mokraćna kiselina, mliječna kiselina, urea i kreatinin.
VRSTE ISTRAŽIVANJA I OPĆE TOČKE DOBROBITI
Istraživanja o hidžami!
Istraživanje o hidžami može obuhvatiti različite vrste studija i metoda, među kojima su:
1. Eksperimentalna istraživanja: Provode se u kontroliranim uvjetima kako bi se ispitali uzročno-posljedični odnosi između varijabli.
2. Korelacijska istraživanja: Analiziraju odnos između dvije ili više varijabli kako bi se utvrdilo postoje li povezanosti, bez nužnog testiranja uzroka.
3. Kvalitativna istraživanja: Fokusiraju se na dublje razumijevanje fenomena kroz intervjue, fokusne grupe, ili analizu sadržaja.
4. Kvantitativna istraživanja: Obuhvaćaju prikupljanje i analizu numeričkih podataka kako bi se ispitali obrasci i trendovi.
5. Longitudinalne studije: Istražuju iste varijable tijekom vremena, omogućujući praćenje promjena i razvojnih putanja.
6. Transverzalne studije: Razmatraju podatke s jednog trenutka s ciljem da se pruži uvid u specifične fenomene bez dugoročnog praćenja.
7. Sistemske revizije: Pregledavaju postojeću literaturu i prikupljaju dostupne podatke s ciljem da se sintetiziraju rezultati različitih studija o hidžami.
Jedno istraživanje provedeno je u Turskoj- prof. Sulejman je na Institutu u Istambulu Napravio analizu soli teških metala uzetu iz mjesta između lopatica i uspoređivao sa njihovom koncentracijom u perifernoj krvi uzetom iz prsta. Razlika je bila da je koncentracija soli teških metala uzeta iz hidžame 5-6 x veća od one uzete iz prsta.
Hidžama terapija pokazuje izuzetne rezultate kod različitih zdravstvenih tegoba. Na temelju dokumenata, prednosti terapije hidžamom uključuju:
⦁ POBOLJŠANI HEMATOLOŠKI PARAMETRI
⦁ POVEĆANJE CRVENIH KRVNIH STANICA
⦁ SMANJEN UKUPNI LIPIDNI PROFIL:
⦁ SMANJENJE UKUPNOG KOLESTEROLA, LDL-a, VLDL-a i triglicerida
⦁ POVEĆANJE DOBROG KOLESTEROLA HDL
⦁ POBOLJŠANI BIOKEMIJSKI PARAMETRI
⦁ SMANJENE RAZINE ALKALNE FOSFATAZE
⦁ KREATININA ; UREJE U KRVI I GLUKOZE U KRVI
⦁ POBOLŠANJE UKUPNIH PROTEINA I ENZIMA JETRENE FUNKCIJE ( AST; ALT)
⦁ REGULACIJA ELEKTROLITA
⦁ POVIŠENOG KRVNOG TLAKA
⦁ KRONIČNE ISCRPLJENOSTI I UMORA
⦁ SLAB IMUNITET
⦁ ANKSIOZNOST I NAPETOST
⦁ GLAVOBOLJE I MIGRENE
⦁ BOLOVA U LEĐIMA, RUKAMA, NOGAMA
⦁ PROBLEMA SA CIRKULACIJOM
⦁ UPALNIH PROCESA U TIJELU
⦁ ZASTAJANJE LIMFE I ZADRŽAVANJE TOKSINA
HIDŽAMA I SPORT
Prednosti hidžama terapije / cupping terapije za sportske ozljede.
Hidžama terapija ili samo cupping terapija, bez zarezivanja može učinkovito liječiti simptome mnogih sportskih ozljeda. Hidžama pomaže sportašima smanjenjem boli, upale i bolova u mišićima, ubrzavanjem zacjeljivanja i poboljšanjem ukupnih sportskih performansi.
Hidžama terapija liječi uganuća, istegnuća i tendinitis te pomaže u smanjenju boli i teških ozljeda mišića poput prijeloma i iščašenja, nakon dozvoljenog vremena od povrede.
Sportaši koji redovito primaju hidžamu ili samo suhi cupping mogu osjetiti poboljšanu fleksibilnost, raspon pokreta i snagu mišića. Također može pomoći u sprječavanju ozljeda i poboljšanju ukupnih sportskih performansi.
Hidžama, poznata i kao vakumska terapija, koristi se u sportu za poboljšanje oporavka i dotoka krvi. Ova tehnika može pomoći sportašima da:
1. Povećaju cirkulaciju: Povećanjem protoka krvi, hidžama može pomoći u bržem regeneriranju mišićnog tkiva nakon napornih treninga ili natjecanja.
2. Smanje upalu: Terapija može smanjiti upalne procese, što je ključno za prevenciju i liječenje ozljeda.
3. Poboljšaju fleksibilnost: Opuštanjem mišića i mekih tkiva u tijelu, hidžama može povećati opseg pokreta i fleksibilnost.
Utjecaj hidžame na specifične sportske aktivnosti može varirati, ali često uključuje:
1. Trčanje: U sportaša koji trče na duge staze, hidžama može pomoći u smanjenju bolova u mišićima i bržem oporavku nakon dugih treninga. Povećanje cirkulacije može smanjiti rizik od ozljeda.
2. Boks: Boksači često trpe velike udarce, a hidžama može pomoći u opuštanju napetih mišića i smanjenju upale. Također se koristi za poboljšanje protoka krvi i bržu regeneraciju nakon borbe.
3. Fitness i dizanje utega: U dizanju utega, hidžama se koristi za smanjenje post-aktivacijskih nelagoda i poboljšanje fleksibilnosti zapešća i ramena, omogućujući sportašima bolje izvođenje vježbi.
Preporuke stručnjaka o korištenju hidžame u rehabilitaciji sportske ozljede uključuju:
1. Individualizacija tretmana: Stručnjaci naglašavaju da bi pristup trebao biti prilagođen svakom sportašu, uzimajući u obzir specifičnosti ozljede i sportsku aktivnost.
2. Kombinacija s drugim terapijama: Hidžamu se često preporučuje koristiti u kombinaciji s fizikalnom terapijom ili masažom. Ova integracija može osigurati sveobuhvatan pristup rehabilitaciji.
3. Upravljanje rizicima: Prije primjene hidžame, važno je stručno procijeniti sportaša, kako bi se izbjegle moguće kontraindikacije, kao što su krvne poremećaje ili kožne infekcije.
Stručnjaci također preporučuju redovite preglede i praćenje napretka kako bi se osigurao optimalan učinak terapije. Optimalni protokol hidžame u rehabilitaciji može varirati ovisno o vrsti i težini ozljede, sportu te individualnim potrebama sportaša.
Evaluacija učinkovitosti hijame u rehabilitaciji može se provoditi kroz nekoliko metoda:
1. Subjektivna procjena: Sportaši mogu dati povratne informacije o svom osjećaju boli, funkcionalnosti i mobilnosti prije i nakon tretmana. Upitnici ili ljestvice boli mogu pomoći u bilježenju tih promjena.
2. Objektivna mjerenja: Korištenje mjernih instrumenata, poput goniometra za procjenu opsega pokreta, može pružiti kvantitativne podatke o poboljšanjima.
3. Praćenje performansi: Ocjenjivanje sportskih performansi kroz testove snage, izdržljivosti ili specifičnih vježbi može pokazati napredak ili povratak sportaša u prethodnu razinu performansi.
Zajedničko korištenje ovih metoda može pružiti sveobuhvatan pregled učinkovitosti hidžame u rehabilitaciji.
Utjecaj hidžame na oporavak nakon operacije može biti značajan, iako se istraživanja u ovom području nastavljaju.
Često viđamo naše sportaše da imaju po tijelu „modrice“, to ljude koji nisu upućeni u ovu vrstu terapije, može zbuniti, međutim to nisu udarci, to je stanje gdje se stave suhe čašice i pusti se tijelo da samo odradidi detoksikaciju i obično traje 7-10 dana. Ono što je važno napomenuti, pacijent/ sportaš se odmah nakon skidanja čašica, osjeća puno bolje,jer smo sa samim činom odljepili kožu od potkožja i time tijelu podarili lakoću.
HIDŽAMA I ISLAM
U Islamskoj tradicidiji, hidžama je dio vjere, smatra se da je krv energija kojom kolaji i neki entiteti. Često se spominje sihr, crna i bijala magija, tako da se u Islamu dok se radi hidžama često se moli rukja u svrhu zaštite pacijenta.
Rukja je Božja riječ iz Kurana, postoji određeni citati koji se mole kada se smatra na pacijent ima neki SIHIR ( magiju) na sebi. Nešto slično kao egzorcista u Katoličkoj vjeri. Ja se time ne bavim , ali s obzirom da su svi moji profesori Islamske vjeroispovijesti, često sam slušala na arapskom jeziku. U Hrvatskoj ima 84% katolika, tako da ta riječ hidžama je kod nas skoro nepoznanica.
HIDŽAMA, WHO I HRVATSKA
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priznaje hidžamu kao standardiranu zdravstvenu praksu ili medicinski tretman na isti način kao konvencionalnu medicinu. Međutim, WHO promovira integraciju tradicionalnih i alternativnih medicinskih praksi u nacionalne zdravstvene sisteme kada se koriste u skladu sa znanstvenim istraživanjima i preporukama.
U nekim zemljama, hidžama se koristi u okviru holističkog pristupa zdravlju i često se prakticira zajedno s drugim alternativnim terapijama. WHO je 2022. godine priznao hidžamu kao medicinsku metodu terapije.
U Hrvatskoj ne postoji zakon o alternativnom liječenju. U Hrvatskoj, zakonodavni okvir koji se odnosi na alternativnu medicinu i terapijereguliran je kroz nekoliko propisa, no nema jednog specifičnog zakona alternativne terapije, poput akupunkture, homeopatije ili aromaterapije, obično su regulirane kroz zakone o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenim radnicima i zaštiti potrošača.
…moja hidžama je moj potpis prepoznatljiv svim dragim ljudima koji vjeruju u moje ruke i kojima godinama pomažem hidžamom , smanjujem bol i svakodnevnu napetost.
Tijekom 10 godina rada kao hidžama terapeut iz svojih ruku i svog srca s puno ljubavi prema tom uvijek izazovnom poslu, pomogla sam puno ljudi koji su mi dolazili sa svih strana svijeta i danas dolaze
Pristupam jako ozbiljno svom poslu što me čini drugačijom od drugih…
Kao i rukopis godinama sam učila hidžamu i sada ona nosi moj potpis.
Hvala svima koji su to prepoznali“!
ZAKLJUČAK: radeći hidžamu i proučavajući je kroz razne edukacije, shvatila sam da hidžamu ne treba obezvrijediti, dapače hidžama je u zadnje vrijeme toliko napredovala u istraživanjima, da svaki dan na svjeskoj razini dolazi se do novih dokaza o vrijednosti hidžame. Kroz svoje godine rada, shvatila sam da još neko istraživanje nije ni potvrđeno, a ja već kod pacijenta vidim značajna poboljšanja.
Trenutno se bavim istraživanjem hidžame na bolesti KOPB, alergije, astme…
Mala smo zemlja, nemamo još toliko sofisticiranih alata, kao zemlje Bliskog Istoka, ali nadam se da će to sve polako doči i do nas..
Ono što bi svakako htjela napomenuti, s obzirom da mi nemamo jasno definiran zakon o alternativnoj medicini, uvijek imate pravo kao pacijent provjeriti terapeuta.
Često nailazim na objave kako se hidžama može naučiti za jedan vikend ili jedan dan, s svojom odgovornošću tvrdim, da to jednostavno nije moguće!
Jadranka Combaj, medicinska sestra, mr.sc.physioth.,internac. licenc. hijama th.
