Kada je riječ o dječjem zdravlju, svaki roditelj će tvrditi nešto drugačije. Ono što je gotovo svima zajedničko su te famozne respiratorne infekcije – sekret i kašalj najveći su neprijatelji vrtićke i one malo starije djece.
Upravo o bolestima respiratornih organa nedavno su u emisiji RTS Ordinacija govorili dr Branimir Nestorović, dječji pulmolog i alergorog, dr Vladimir Žugić, pulmolog.
Ono što je nas najviše zanimalo je što na tu temu ima reći upravo doktor Nestorović, najcjenjeniji dječji pulmolog, doktor u Univerzitetskoj dječjoj klinici “Tiršova”.
Na pitanje što su zapravo najveći problemi djece, doktor bez dvoumljenja kaže – prehlade!
Otprilike 70% zdravstvenih problema kod djece su upravo raznorazne infekcije. Djeca do četvrte godine izgrađuju imunitet, a čak do pete ne znaju iskašljati sekret i to im stvara problem i produžuje proces ozdravljenja. Inače, doktor dodaje da je sam kašalj kod djece u 90% slučajeva bezazlen.
“Jedan Amerikanac je istraživao i na kraju izračunao – ako se u toku dana nakašljete do 34 puta, to je relativno bezazleno. Preko toga je znak za uzbunu”, pomalo u šali kaže dr Nestorović.
“Ono čega se plaše mnogi roditelji čija djeca često boluju od bronhitisa je – astma. Ipak, donekle mogu odahnuti. Česti bronhitisi nisu siguran put ka astmi. To je genetska bolest i onaj tko treba da je dobije, dobit će je svakako. Najčešći pokretač astme je upravo hunjavica (kihanje), a ako je djeca ne dobiju do četvrte – pete godine, jako je mala šansa da će je dobiti kasnije”, dodaje doktor.
Česte zablude
Kada je riječ o nekim zabludama koje su duboko ukorijenjene u našem društvu, poput one da se bebi koja plače šire pluća, doktor uz osmijeh kaže da je to isto kao kad kažu “neka beba plače, manje će piškiti”, dakle bez ikakvog osnova.
“Roditelji, dijete trebate maziti, jer kad to radite, luči se oksitocin, hormon sreće, a to je nešto fantastično za imunitet”, otkriva doktor.
“Oni koji imaju alergije, spadaju u inteligentne ljude, pokazala su neka istraživanja”, kaže doktor Nestorović.
Govoreći o pušenju i trudnoći, doktor otkriva nekoliko manje poznatih činjenica. Naime, žena koja puši, bila trudna ili ne, mijenja vlastiti DNK pa samim tim i DNK svojih jajnih stanica. Što to znači?
“Pa jednostavno je – ako žena puši, ona je za svoje buduće dijete, koje nije ni začeto, stvorila potpuno iste mogućnosti da oboli od bolesti koje su uzrokovane pušenjem, kao i ona sama. Ali to nije jedini problem, ta promjena DNK se čak prenosi i na unuče. Da pojasnimo – ako žena koja nije trudna puši, ona mijenja svoj DNK, kad zatrudni, jajna stanica s izmijenjenim DNK stvorit će novi život s istim predispozicijama za bolesti kao što ima mama. Ako taj novi život bude djevojčica, potpuno će iste promjene DNK ona prenijeti svom djetetu! Nije, dakle, dovoljno prestati pušiti u trudnoći”, kaže doktor, uvjeren na žalost da to neće utjecati na žene da ostave cigarete.
Šteti li hladan zrak djetetu?
“Ja sam se kao mlađi smijao kad vidim zamotano dijete, prekrivenih usta. Ali, nisam bio u pravu. Nedavno je objavljen rad, zasnovan na istraživanjima koja su dokazala da, ako udišete hladan zrak i rashladite dišne puteve ispod 32 stupnja, rizik od respiratorne infekcije je četiri puta veći”, kaže doktor Nestorović.
Što smeta dječjim plućima?
“Postali smo suviše čisti. Kupamo se više puta dnevno. Upotreba antibiotika ne jenjava, hrana je puna hormona, ambalaža u koju se pakira puna je estrogena. Znakove za reciklažu nitko ne čita, ali treba ih pogledati i kupovati samo ako na ambalaži stoji broj 2, 3 ili 5. To je relativno bezazleno”, objašnjava doktor.
Govoreći dalje o tome što smeta djeci, doktor dodaje da naše generacije nemaju stimulus za imuni sistem, pa on ništa ne može naučiti i zato reagira na besmislice. Odgovor našeg imunog sistema koji je još uvijek kakav-takav je star, a sada počinjemo plaćati i cijenu civilizacije – mobilnih telefona, interneta, pa čak i dizel čestica.
“Što više djece imate u kući, svako sljedeće ima manje šanse da oboli od astme. Jednostavno je – besprijekorna čistoća jenjava sa svakim sljedećim djetetom. Pretjerana higijena je naš neprijatelj”, upozorava on.
Na pitanje što bi preporučio roditeljima djece koja imaju problem s respiratornim infekcijama, doktor odgovara – eterična ulja.
“Eterična ulja su izuzetna. Ulje od origana, recimo, ubija jednu od upornih bakterija koja je otporna na sve antibiotike; zatim odlično je ulje od eukaliptusa i bosiljka. Za suh kašalj ulje od mente je jedan od najjačih lijekova koji postoje. Timijan smanjuje lučenje sekreta, a bijeli sljez je jedan od najboljih lijekova za suh kašalj. Svo vrijeme govorim o uljima za inhalaciju. Terapija biljkama nije bez veze. Izuzetak je možda kamilica za one alergične na ambroziju. A redovne inhalacije, ako je to terapija, također puno pomažu”, završava dr Nestorović.
Izvor: Zelena učionica
Foto: Youtube screenshot
