“Paracetamol i ibuprofen imaju toksične nuspojave i često slab efekt, za razliku od nekih biljnih tvari poput ulja crnog kima i divljeg origana, koji su djelotvorniji, uz minimalna neželjena svojstva. Preparati majke prirode su svima dostupni, ali na njih nije moguće staviti patent! Registracija jednog lijeka kod FDA košta do 11 milijuna dolara. Ima li ijedna farmaceutska kompanija interes da ulaže ovoliki novac, ako nije sigurna da će moći povratiti ovaj novac kroz patentna prava?”
Nedavna studija iz 2016. na 40 odraslih osoba s osteoartritisom koljena (upala zgloba koljena) je pokazala da oblozi od ulja iz sjemena crnog kima (Nigella sativa) imaju bolji efekt na bol i upalu od paracetamola i ibuprofena.
Ova dva lijeka se rutinski koriste u liječenju ovog stanja desetljećima, usprkos brojnim neželjenim efektima. Paracetamol smanjuje aktivnost antioksidansa, toksičan je za jetru, a duže uzimanje remeti sintezu neurotransmitera (dovodi do sindroma “emotivnog zombija” tj. afektivne ravnodušnosti).
Ibuprofen snižava testosteron, može povećati rizik od moždanog udara, a oba ometaju stvaranje sulfata spolnih hormona (ovaj proces je neophodan za diferencijaciju mozga u muški ili ženski). Također, paracematol povećava rizik od nastanka astme, dok ga sjeme crnog kima smanjuje antiupalnim djelovanjem. Zaključak spomenute studije je bio da “oblozi s Nigella sativa uljem imaju bolji efekt u smanjenju bolova u koljenima u osoba preko 65 godina, s osteoartritisom”.
Ulje crnog kima je nanošeno u količini od 1 ml tri puta dnevno na koljeno, tijekom osam tjedana. Utrljavanje je trajalo 5 minuta.
Sjeme crnog kima sadrži oko 30% p-kimena (nalazi se i u sjemenu crnog kima). Ova supstanca spada u monoterpene i ima brojna pozitivna djelovanja. Slična su djelovanja karvakrola iz timijana ili citronelola iz limuna, kao i pinena iz četinara. U časopisu Phytomedicine iz 2013. opisana su izvrsna antiupalna i analgetska svojstva ovog sastojka. Nedostatak je u kratkom vremena djelovanja.
Također, ukoliko se unose velike količine, može nastati trovanje (inhibicija funkcije mitohondrija, sa smanjenim stvaranjem energije). Sve spomenute supstance imaju jako antimikrobno djelovanje. Opisano je djelovanje na E.coli, stafilokok, salmonelu. P-kinen je sastojak i origano ulja, odgovoran za dobro djelovanje na bakterije (ali i gljivice).
Obzirom na kratak život i potencijalnu toksičnost, lokalno djelovanje je idealno za oboljenja kao što je reumatski proces u pojedinim zglobovima. Odlično djelovanje uz minimalna neželjena djelovanja daju mu jasnu prednost nad paracetamolom (koji ima slaba antiupalna djelovanja, uz umjerene efekte na bol).
Postavlja se logično pitanje, zašto faramaceutska industrija ne investira u ovakvu vrstu liječenja, a posebno u liječenje bolesti različitim vrstama hrane. Postoje dva razloga. Prvi je da je neophodno ulaganje u pronalaženje mehanizma djelovanja (on je poznat samo za pojedine začinske biljke ili vrste namirnica, mada se popis stalno povećava). Drugi je još značajniji, ovako dobivene materije se ne mogu zaštiti patentom.
“Preparati majke prirode su svima dostupni, na njih nije moguće staviti patent” Sayer Ji, osnivač GreenMedInfo.com.
Naime, registracija jednog lijeka kod FDA (Američka agencija za lijekove i hranu), košta do 11 milijuna dolara. Ima li ijedna farmaceutska kompanija interes da ulaže ovoliki novac, ako nije sigurna da će moći povratiti ovaj novac kroz patentna prava.
Naime, svaka druga farmaceutska kuća će iskoristiti proces registracije da i sama počne prodavati spomenuti proizvod. Novac se može dobiti samo ako se originalna molekula izmijeni kemijski na način da postaje molekula koji ima vlasnika (farmaceutsku kompaniju).
Primjeri su bromheksin (lijek za iskašljavanje, koji je u stvari biljni alkaloid peganin kojem je dodan brom) ili bisakodil (popularni lijek za opstipaciju, koji je dobiven iz Belladone dodavanjem jedne grupe u lancu).
Međutim, posljednjih godina kineske i indijske farmaceutske kompanije ulažu veliki novac u istraživanje biljnih lijekova, sa zadivljujućim rezultatima. Primjer je pronalazak SBEL-1 supstance u ekstraktu tradicionalnih kineskih biljaka, koji ima odlične efekte u liječenju hepatitisa C (ozbiljne bolesti jetre).
S malaksalim pronalaženjem novih lijekova, biljni lijekovi će postajati sve važniji. Najnovija istraživanja antibiotika ukazuju na daljnji razvoj novih lijekova iz prirode, u kojoj ih ima u izobilju.
Dr Branimir Nestorović