Što je kruh više obrađen to je teže probavljiv i nekvalitetniji, a to je slučaj s većinom pekarskih proizvoda koje kupujemo. Uprkos tome ljudi nisu nikada jeli toliko kruha kao danas – često upravo kruh čini glavninu obroka. Kakve je nutritivne vrijednosti kruh koji svakodnevno kupujemo? Gotovo tri četvrtine kruhova napravljene su s pomoćnim kvascem, zbog kojeg se brže peku i duže traju, piše Mirror.
Ako i nismo alergični na gluten, zbog njega osjećamo nadutost nakon što pojedemo puno kruha, upozorava nutricionistica Vicki Edgson. Čak i najzdravija vrsta kruha može prouzročiti nadutost jede li ga se prečesto, stoga se savjetuje da ga ne konzumiramo više od dvaput dnevno.
‘Naša tijela lako probavljaju cjelovite namirnice kao što su voće i povrće, ali kruh je obrađen i teži za probavu. Većini ljudi kruh je dio svakog obroka, a to nije dobro’, kaže nutricionistica Carina Norris.
Gluten, koji se koristi da veže različite sastojke hrane (npr. njime se zgušnjava kečap), otežava probavu. Pokušamo li se sedam dana hraniti bez glutena, kako savjetuju stručnjaci, to bi nam vidno izravnalo trbuh i podiglo razinu energije. Zato bi najbolje bilo kada bi svako kućanstvo samostalno pripremalo i peklo kruh.
Britanska nutricionistica savjetuje i o čemu valja voditi računa pri kupnji kruha u trgovini.
‘Kupite teži kruh jer je bogatiji hranjivim tvarima. Zdraviji je kruh koji nije previše mekan na dodir. Smeđi kruh ne znači ujedno da je i zdrav, jer se često koriste razna bojila. Zamrzavanje kruha mnogi ističu kao jako praktičnu stvar, međutim, zamrznuti se kruh teže probavlja te dovodi do nadutosti i pojave plinova. Najbolji je onaj od cjelovitog pšeničnog brašna jer sadrži mekinje, klice i endosperm, a integralni kruh ima najniži glikemijski indeks’, ističe nutricionistica Norris.
